Najstariji spomenici latinskog jezika

Akademska godina 2014-2015

  • Nositelj i izvođač: dr. Neven Jovanović, izv. prof.
  • Naslov kolegija: Najstariji spomenici latinskog jezika
  • Broj ECTS: 4
  • Trajanje: 1 semestar (zimski)
  • Tip kolegija: 1P, 2S (obavezan)
  • Na odabranom epigrafskom materijalu i književnim tekstovima pretklasičnoga razdoblja tumači se nastanak latinske abecede, razvoj glasova, imenskih i glagolskih oblika latinskoga jezika. Ukazuje se na potvrđene pojave u drugim italskim jezicima i time daju osnove za poredbenu indoevropeistiku.
  • *Student će moći* (npr. na ispitu): dati jezično tumačenje odabranog epigrafskog materijala i književnih tekstova; prevesti te tekstove na klasičan latinski; pokazati poznavanje osnovnih termina i metoda indoevropeistike; tumačiti nastanak latinskog pisma, razvoj glasova, te imenskih i glagolskih oblika latinskoga jezika; prikazati položaj latinskog među ostalim italskim jezicima (i jezicima Apeninskog poluotoka); tumačiti jezične pojave pretklasičnoga latinskog s aspekta poredbene indoevropeistike
  • Metode: teorijski opis jezičnih pojava i njihovo oprimjerivanje na konkretnim tekstovima; samostalan rad studenata: priprema zadanih tekstova, zajedničko čitanje i zajednički razgovor.

Plan rada

  1. uvodni pregled prema Palmer/Morani/Stolz-Debrunner – u širokim potezima o povijesnim etapama razvoja latinskog jezika: najstariji-spom-1
  2. rezime i nadopuna pregleda; osvrt na oskičko-umbrijske spomenike; najstariji latinski spomenici (Lapis niger, Fibula Praenestina, Duenosov natpis, Carmen Arvale, Carmen Saliare): najstariji-spom-2
  3. uvod u poredbenu indoeuropsku lingvistiku – upoznavanje s literaturom i pojašnjavanje odnosa između tradicionalnih i modernih lingvističkih opisa; Elogia Scipionum
  4. rekonstrukcija indoeuropskog fonološkog sustava s primjerima; Elogia Scipionum; ; glasovi u hrvatskom, indoeuropskom prajeziku i latinskom
  5. specifičnosti daljeg razvoja nasljeđenog indoeuropskog fonološkog sustava u latinskom - vokalizam; Elogia Scipionum, prilog 1 najstariji-spom-3
  6. specifičnosti daljeg razvoja nasljeđenog indoeuropskog fonološkog sustava u latinskom - vokalizam; Columna rostrata; popis primjera indoeuropskih etimologija
  7. specifičnosti daljeg razvoja nasljeđenog indoeuropskog fonološkog sustava u latinskom – konsonantizam; Popilijev miljokaz (iz izvornika), Betilijenov natpis (iz izvornika), Palmer 47-48
  8. indoevropski prijevoj; votivni tekstovi - Lucije Mumije (Palm. 35, 36), M. P. Vertuleieis (Palm. 34), Palmer 37-44
  9. ponavljanje i utvrđivanje gradiva
  10. morfologija imenica; dijalektalni tekstovi (Luceria, Spoleto, Palm. 23-33)
  11. morfologija imenica; Senatus consultum de Bacchanalibus
  12. morfologija zamjenica; Senatus consultum de Bacchanalibus, Palmer 9-10 (L. Aemilius iz 189. i L. Cornelius iz 159.)
  13. morfologija glagola; Leges duodecim tabularum
  14. morfologija glagola; Leges duodecim tabularum, miscellanea (Palmer 18-19)
  15. ponavljanje, priprema za ispit

Literatura

Obavezni naslovi

  • R. Matasović, Kratka poredbenopovijesna gramatika latinskoga jezika, Zagreb 1997. D
  • L.R. Palmer, The Latin Language, London (4)1999. D

Zbirke tekstova

  • Ernout, Recueil de textes latins archaiques, Paris 1947. D
  • Philip Baldi, The Foundations of Latin. Mouton de Gruyter, Berlin-New York 1999. [F316]

Preporučeni dopunski naslovi

  • G. Meiser, Historische Laut- und Formenlehre der lateinischen Sprache, Darmstadt 1998. D
  • L. Sihler, New Comparative Grammar of Greek and Latin, New York – Oxford 1995. D
  • R. Schuhmann, Einführung in die historische lateinische Grammatik, Unterrichtsmaterialien D
  • P. Poccetti, D. Poli, C, Santini, Una storia della lingua Latina, Roma (2)2001. [F316]
  • M. Morani, Introduzione alla linguistica latina, München 2000. [F316]
  • J. Clackson-G. Horrocks, The Blackwell History of the Latin Language, Wiley-Blackwell, Chichester, 2007. D

Rječnici

  • Walde, Lateinisches etymologisches Wörterbuch, Heidelberg 1938-54.
  • Ernout-Meillet, Dictionnaire étymologique de la langue latine, Paris (4)2001. D
  • Lewis, C. T. - Short, C., A Latin Dictionary, Oxford (1)1879. (postoji i digitalno izdanje u The Perseus Digital Library)

Ranija verzija

  • Nositelj i izvođač: dr. Vladimir Rezar
  • Naslov kolegija: Najstariji spomenici latinskog jezika
  • Broj ECTS: 4
  • Trajanje: 1 semestar (zimski)
  • Tip kolegija: 1P, 2S (obavezan)
  • Na odabranom epigrafskom materijalu i književnim tekstovima pretklasičnoga razdoblja tumači se nastanak latinske abecede, razvoj glasova, imenskih i glagolskih oblika latinskoga jezika. Ukazuje se na potvrđene pojave u drugim italskim jezicima i time daju osnove za poredbenu indoeuropeistiku.
  • Metode: teorijski opis jezičnih pojava i njihovo oprimjerivanje na konkretnim tekstovima; samostalan rad studenata: priprema zadanih tekstova, zajedničko čitanje i zajednički razgovor.

Plan rada

1. uvodni sat

2. mjesto latinskog u okviru i.e. jezika; Fib. Praenest., L. niger, Duenosov natpis, italski natpisi

3. glasovi: latinski vokalski sustav prema indoeuropskom; Fratres Arvales, Carmen Saliare, natpis iz Spoleta i Lucerije, Columna rostrata

4. glasovi: promjene unutar latinskog vokalskog sustava; epitafi – grobnica Scipiona, Klaudijin epitaf

5. glasovi: latinski konsonantski sustav prema indoeuropskom; edikti (S. cons. de Bacchanal.)

6. glasovi: promjene unutar latinskog konsonantskog sustava; edikti (L. Corn. ad Tiburtes)

7. oblici: imenski sustav (tvorba imenica i deklinacijske vrste); različiti posvetni natpisi (Popilijev miljokaz, etc.)

8. oblici: imenski sustav (deklinacija imenica); defixiones (140, etc.)

9. oblici: imenski sustav (pridjevi, zamjenice); fragmenta legum XII tabularum

10. oblici. imenski sustav (brojevi); Livije Andronik, Nevije

11. oblici: glagolski sustav (tvorba glagola i konjugacijske vrste); Enije (Annales)

12. oblici: glagolski sustav (konjugacija); Varronis De lingua Latina

13. oblici: glagolski sustav (glagolska imena); ponavljanje

Literatura

Obavezni naslovi

  • R. Matasović, Kratka poredbenopovijesna gramatika latinskoga jezika, Zagreb 1997.
  • L.R. Palmer, The Latin Language, London (4)1999.

Zbirke tekstova

  • Ernout, Recueil de textes latins archaiques, Paris 1947.
  • Remains of old Latin III-IV, Loeb Classical Library, Harvard 1935.

Preporučeni dopunski naslovi

  • G. Meiser, Historische Laut- und Formenlehre der lateineschen Sprache, Darmstadt 1998.
  • L. Sihler, New Comparative Grammar of Greek and Latin, New York – Oxford 1995.
  • P. Poccetti, D. Poli, C, Santini, Una storia della lingua Latina, Roma (2)2001.
  • R. Matijašić, Uvod u latinsku epigrafiju, Pula 2002.
  • M. Morani, Introduzione alla linguistica latina, München 2000.

Rječnici

  • Walde, Lateinisches etymologisches Wörterbuch, Heidelberg 1938-54.
  • Ernout-Meillet, Dictionnaire étymologique de la langue latine, Paris (4)2001.
  • Lewis, C. T. - Short, C., A Latin Dictionary, Oxford (1)1879. (postoji i digitalno izdanje u The Perseus Digital Library)
 
s/najstariji-spomenici.txt · Last modified: 15. 12. 2014. 22:11 by njovanov
 
Recent changes RSS feed Creative Commons License Donate Powered by PHP Valid XHTML 1.0 Valid CSS Driven by DokuWiki