Triplex Confnium pod-projekt
Podravska višegraničja
Kontakt: mr. sc. Hrvoje Petrić, h.petric@inet.hr
Prof. dr. sc. Mira Kolar & Mr. sc. Hrvoje Petrić
Podravsko (i Pomursko) višegraničje
(od kasnog srednjovjekovlja do sredine 20. stoljeća).
Međunarodna istraživanja: ciljevi, pristupi, metode
Što je Podravsko (i Pomursko) višegraničje?
Podravsko (i pomursko) višegraničje (u daljnjem tekstu samo: Podravsko višegraničje) bi obuhvaćalo prvenstveno srednji tok rijeke Drave (sa pritocima - Dravinjom, Pesnicom, Murom sa njenim pritocima, Bednjom, itd.) te prostore koji njemu gravitiraju: Južna Štajerska (oko Maribora, prostor koji se u Sloveniji naziva "Spodnje Podravlje s Prlekijo" - oko Ptuja, Ormoža i Ljutomera), južne dijelove nekadašnjih ugarskih županija - Željezno (s Prekomurjem), Zala (s Međimurjem), Šomođ (s Prekodravljem), sjevernog dijela hrvatskih županija - Križevačke (odnosno kasnije Bjelovarsko-križevačke) i Varaždinske, sjevernog i središnjeg dijela prostora Varaždinskog generalata - prvenstveno Križevačku i Koprivničku (ali i Ivanićku) kapetaniju odnosno u kasnijem razdoblju Đurđevačku i Križevačku pukovniju, te prostore koji su bili pod turskom vlašću - sjeverozapadni dio sandžaka Požege i kraj u okolici Kaniže.
Osim spomenutih prostora pojam podravskih višegraničja bi se u nekim aspektima mogao proširiti i na kraj donjeg toka rijeke Drave (ono što danas nazivamo Slavonijom i Baranjom s hrvatske te krajnjeg jugoistočnog dijela županije Šomođ i južnog dijela županije Baranje s mađarske strane). To je prostor gdje se Drava ulijeva u Dunav i ima čitav niz specifičnosti u odnosu na prostor koji smo nazvali Podravsko višegraničje (kojem je ipak težište na prostorima koji gravitiraju srednjem toku rijeke Drave s njenim pritocima) pa bi prema tome ovom dravsko-dunavskom višegraničju (s težištem na Baranji) trebalo posvetiti posebni niz istraživanja.
Moramo naglasiti da će u nekim istraživačkim zadacima unutar proučavanja Podravskog višegraničja ponekad trebati posegnuti za komparacijama procesa koji su se odvijali i oko gornjeg toka rijeke Drave koji pripada Tirolu (oko grada Lienza) i Koruškoj (sa gradovima: Spittal an der Drau, Villach/Beljak, Ferlach, Völkermarkt/Velikovec, Dravograd itd) s austrijske strane te prostora oko izvorišta Drave (sa životopisnim gradom Toblach/Dobbiaco te starom benediktinskom opatijom i urbanom jezgrom Innichen /San Candido) koje je danas u talijanskoj provinciji Trentino - Alto Adige.
Podravsko višegraničje je prostor kontakta peripanonskog i predalpskog prostora, jedno od područja gdje su se susrele Habsburška Monarhija i Osmansko Carstvo. Na dijelu ovog prostora se od 16. stoljeća formira vojnokrajiško područje (slavonskih, ugarskih i osmanskih krajina) sa svim svojim posebnostima. Bliskosti između Osmanskog Carstva i Habsburške Monarhije postoje koliko god oni bili jedno drugome ahetipski neprijatelji. Njihove strukture moći dugu funkcioniraju na usporedno prepoznatljive načine. S jedne strane, oba imperija imaju trajne interese za hegemonijom na svim svojim granicama, što jedinima stvara trajna imperijalna neprijateljstva na Istoku (npr. Perzija), a drugima na Zapadu (npr. Francuska). Kada god im je u zajedničkom interesu u situacijama takvih sukoba, Habsburška Monarhija i Osmansko Carstvo će prije imati razumijevanje jedni za druge nego što će ignorirati zajedničke interese u ime vjerskih, vrijednosnih ili nekih drugih načela. Otuda će i prodručje njihova kontakta u na prostoru Podravskog višegraničja istraživano na razinama imperijalne nadodređenosti, uvijek imati i iznimno slojevitu i iznimno složenu povijesnu zbilju, koja će bilo s voljom njezina žiteljstva ili bez njegove volje uvijek biti sastavni dio njegove svakodnevice. Osim susreta Habsburške Monarhije i Osmanskog Carstva ovo je područje ranije bilo i kontaktnim prostorom habsburških zemalja te zemalja okupljanih pod krunom Sv. Stjepana (tj. Hrvatskog kraljevstva s jedne te Mađarskog kraljevstva s druge strane). Povlačenjem granica Osmanskog Carstva prema jugu, čitav je prostor Podravskog višegraničja uklopljen u sastav Habsburške Monarhije. On je unutar nje opet predstavljao kontaktni prostor Vojne krajine, Ugarske, civilnog dijela Hrvatske te Štajerske.
Potreba istraživanja Podravskog višegraničja
U povijesnom kontekstu ovo područje uz Dravu, Muru i njihove pritoke nikada nije proučavano kao cjelina i prostor gdje su se ispreplitali brojni utjecaji. Postoje međutim brojna istraživanjima šireg okruženja ovog višegraničja, pogotovo na Mogersdorfu. Povezivanjem, dopunskim istraživanjem, a onda i usaglašavanjem tema i problema koji su bili izloženi na međunarodnim znanstvenim skupovima - Mogersdorfu, mogle bi se istražiti zajedničke osnove kulrura i integracija, osobito onih koje su dolazile kao vjerski ili vojnički poticaji. Istraživanja bi trebala obuhvatiti istraživače iz Austrije, Mađarske, Slovenije i Hrvatske, a vjerojatno i istraživače drugih naroda (npr. Srba, Čeha, Makedonaca, Nijemaca itd.) jer primjerice u Koprivnici i Varaždinu imamo jake grupe pravoslavnih trgovaca podrijetlom iz europskog jugoistoka. Boravak i djelovanje vojnih časnika njemačkog govornog jezikaiz najrazličitijih dijelova Monarhije ostavilo je traga u strukturama, svakodnevnom životu i pojedinim obiteljima na čitavom području, što je osobito uočljivo uvidom u prezimena (npr. u Leksikon prezimena SR Hrvatske, Zagreb 1976.).
Na temelju ovih integracija moguće je objasniti svakodnevno ponašanje ljudi na ovom području, koji su relativno tolerantniji prema drugima kako na području kulture tako i običaja, na što svakako utječu topografske karakteristike, ali i činjenica da veze nisu bile zasnovane na ratovanju već na nužnosti zajedničkog povezivanja radi stvaranja novih društvenih vrijednosti.
Granica na Dravi (izuzev najvećeg dijela 17. stoljeća) pa sve do 1918. godine najčešće nije bila ona koja dijeli već ona koja spaja. Primjerice ban Jelačić je 1848. godine morao upotrijebiti svu svoju vještinu i snagu da se dio ovog kraja ne utopi u mađarskoj revoluciji. Isto tako protestantizam je na ovom području uhvatio čvršći korijen nego u nekim drugim krajevima, a jednako je moguće pratiti te utjecaje na polju kulture življenja i gospodarstva, gdje su nezadrživo prodirali mađarski, austrijski i slovenski utjecaji, što je moguće vidjeti na predmetima kulture "in situ" i u jezičnim utjecajima, a pogotovo u nazivlju alata i predmata kućene uporave. Isto tako je moguće pronaći "otoke" koji su se ogromnom silinom odupirali svakom stranom utjecaju, čuvajući vlastitu tradicionalnu kulturu.
Podravsko višegraničje u historiografiji
Prostor Podravskog višegraničja u historiografiji, izuzevši tekstove sa znanstvenih skupova - Mogersdorf, postaje značajan faktor tek nakon 1960. godine, kada su počele izlaziti periodične stručne publikacije - Zbornik Muzeja grada Varažina, Podravski zbornik itd, te kada su osim kalendara počele izlaziti brojne monografije različitog sadržaja. Iako je težište ovim monografijama stavljeno na 20. stoljeće, ispod površine nezadrživo je nadirala burna i vrlo neujednačena prošlost. Slobodni kraljevski gradovi kakovi su bili Varaždin, Koprivnica i Križevci, vojne pukovnije đurđevačke i križevačka, civilno područje u Križevačkoj i Varaždinskoj županiji s veleposjedima u Martijancu, Ludbregu, Velikom Bukovcu, Rasinji, u okolici Varaždina, Trakošćanu, na južnoštajerskom prostoru, Prekomurju, Međimurju te na prostoru mađarskih županija - Željezno, Zala i Šomođ, postali su predmet proučavanja mnogih, kako ljudi iz struke, tako i onih koji su došli u posjedn neke građe. Rezultat toga je relativno mnoštvo objavljenih monografija i nažalost vrlo malo objavljenih izvora. Danas se ti radovi moraju upotpuniti, revalorizirati i reintepretirati, a dokumetnti pisani kajkavskim narječjem, slovenskim, mađarskim, njemačkim i latinskim jezikom zahtijevaju posebno proučavanje. Pri tome će se uvijek naići na vrlo jaka miješanja vidljiva u jeziku, ali i u onome o čemu ti dokumenti pišu, dakle u sadržaju dokumenata.
Suvremena istraživanja demografskih promjena na temelju matičnih knjiga rođenih, umrlih i vjenčanih su tek na početku, kao i istraživanja vezana uz proučavanje katastarskih i gruntovnih knjiga, odnosno proučavanja karata. Iako su neki od tih izvora očuvani samo fragmentarno, ono što nam je sačuvano nesumljivo će otkriti izvanredno jako genetsko, ali i kulturno miješanje koje proističe iz potreba praktičnog svakodnevnog života.
Plan istraživanja
U prvoj fazi bi trebalo izvršiti registraciju spoznatoga i postignutoga, kroz izradu bibliografije objavljenih radova, članaka, rasprava i monografija. Istovremeno bi trebalo sakupljati adrese prvenstveno na slovenskoj, austrijskoj, mađarskoj i hrvatskoj strani. Pri istraživanju građe u arhivima svakako bi trebalo izrađivati regeste dokumenata, popise fondova i onoga što se u njima nalazi. To bi sve trebalo publicirati kako bi bilo dostupno što je moguće većem broju istraživača.
S obzirom na postojeću strukturu istraživača trebalo bi istovremeno započeti sa istraživanjima ranog novog vijeka (cca 16-18. st) te 19. stoljeća, ali ne bi trebalo zanemariti ni razdoblja za koje postoje istraživači koje se već bave određenom temom iz srednjeg vijeka ili 20. stoljeća.
Radi dogovora i evidencije onoga što imamo i što bi trebalo raditi mogao bi se pripremiti i održati međunarodni kolokvij, a onda bi trebalo evidentirati istraživače koji su voljni sudjelovati u ovim istraživanjima.
Trebalo bi usmjeriti rado određenih grupa prema demografskoj, vjerskoj, upravnoj, prosvjetnoj, agrarnoj, prometnoj, urbanoj, trgovačkoj, vojnoj, kartografskoj, industrijskoj i kulturnoj povijesti. Dio istraživanja bi se morao kreirati i u hodu.
Možda bi bilo dobro napomenuti da samo u Republici Hrvatskoj ima preko stotinu osoba koje u središte svojih proučavanja stavljaju neki problem koji bi mogao pripadati ovim istraživanjima pa bi te individualne istraživače trebalo, koliko je to moguće, povezivati i usmjeravati k zajedničkom cilju.
Podravsko višegraničje između mikro- i makrohistorije
Na području Podravskog višegraničja ništa nije jednostavno istraživati jer je svaki problem strukturalno kompleksan. Prije svega iziskuje pristupe primjerene "povijesti odzdo", ali i istovremeno i "povijesti odozgo", svaki pretpostavlja višestruko križanje jednih i drugih pristupa. Povijest Podravskog višegraničja uvijek mora biti prepoznatljiva u svojim imperijalnim obzorjima (uvjetno: "odozgo"), ali i uvijek i prije svega u svom vlastitom prostoru, u povijesnom smislu (uvjetno: "odozdo"). Ona bi morala korespondirati s istraživanjima povijesti Habsburške Monarhije i Osmanskog Carstva, ali i biti sastavni dio naroda Podravskog višegraničja - hrvatskog, slovenskog, srpskog, mađarskog i austrijskog. Mogući pregled istraživačke problematike svakako bi uključivao slijedeća gledišta:
1. Podravsko višegraničje i ekohistorija
Ovaj tip istraživanja bi se bavio Podravskim višegraničjem posebno sa stajališta otvorenosti prema prostorima Panonske nizine, u smjeru Alpi, ali i prema Dinarskom gorju i Jadranskom moru. Iako je Habsburška Monarhija pretežno alpska i planinska, a Osmansko Carstvo pretežno dinarsko, balkansko, obje imperije prelaze granice jednostrane identifikacije, a to još više vrijedi za njihove podanike u Podravskom višegraničju, koje predstavlja kontaktni prostor između Panonske nizine i Alpa s otvorenošću prema dinarskom i jadranskom prostoru.
2. Podravsko višegraničje na razmeđu Podunavlja, alpskog i jadranskog prostora
Ova istraživanja bi obradila ne samo povijesno-geografske značajke i posebnosti kroz stoljeća s ukazivanjem na najvažnije odrednice razvojnih procesa, nego i raznorodnosti te spajanja ovih povijesnih mezoregija. Posebna bi se pozornost usmjerila na rijeke Dravu i Muru te njihove pritoke kroz prednosti i nedostatke uz obradu svih relevantnih "push" i "pull" faktora.
3. Povijest Podravskog višegraničja u obzorju civilizacijskih i kulturnih paradigmi Osmanskog Carstva i Habsburške Monarhije
4. Baština srednjovjekovlja - Ustanovljavanje i rekonstrukcija srednjovjekovne toponimije i topografije na području Podravskog višegraničja kao prilog povijesno-geografskim istraživanjima
Još je uvijek neistražena i neiskorištena relativno bogata građa za srednjovjekovnu topografiju i toponimiju kraja uz rijeku Dravu i njene pritoke. Najveći se dio građe čuva u Hrvatskom državnom arhivu, Nadbiskupskom i Kaptolskom arhivu te Arhivu HAZU u Zagrebu, u Pokrajinskom arhivu u Mariboru, raznim ljubljanskim arhivskim zbirkama, Mađarskom državnom arhivu u Budimpešti, austrijskim arhivima itd. Iscrpnom analizom ove građe (korištenjem terenskih istraživanja uz kartiranje - raspitivanjem o današnjem nazivlju sistemskim radom - od sela do sela, od polja do polja itd.) te uz komparaciju sa ranonovovjekovnim sličnim izvorima (pogotovo kartografskim), moguće je doći do rekonstrukcije srednjovjekovne toponimije i topografije, što je vrlo važno za poznavanje prostornog okvira ovog područja.
5. Stvaranje, razvoj i nestanak kasnosrednjovjekovnih gradskih naselja na prostoru Podravskog višegraničja
Na području Podravskog višegraničja u kasnom srednjem vijeku postojalo je više gradskih naselja tipa trga, trgovišta ili privilegiranog grada. Istraživanjima njihovog nastanka, razvoja, zastoja i/ili nestanka dao bi se doprinos urbanoj historiji u njenom europskom kontekstu. Tu je bitno preispitati terminologiju, stvaranje centralnih funkcija (kroz crkvu, sajmove, neagrarne djelatnosti, utvrde - opne i jezgre gradova), kulturu i administraciju te socijalne sukobe i demografske tokove, u mjeri u kojoj je to moguće istražiti na temelju raspoloživih izvora. Koliko je pri ovome moguće, proučila bi se srednjovjekovna urbana društva.
6. Komunikacije i veze Podravskog višegraničja s ostalim prostorima u kasnom srednjem i ranom novom vijeku
Riječ je prije svega o osobnim komunikacijama i vezama tj. mobilnosti pojedinaca. Pri tome bi obrada građe bila usmjerena na veze s okolnim prostorima unutar ovog društvenog prostora te na veze s prostorima izvan prostora Podravskog višegraničja. Osobitu pažnju treba posvetiti intelektualnim komunikacijama posebno studenata iz Podravskog višegraničja na europskim sveučilištima o čemu je do sada bilo relativno malo riječi. U okviru toga je potrebno obraditi građu sveučilišnih centara u Beču, Grazu, Padovi, Bologni, Krakovu, Trnavi itd. Također valja uzeti u obzir marginalne skupine, hodočasnike, putnike, vojnike i sl. Pri tome valja voditi računa i o unutarnjim migracijama te mobilnostima raznih društvenih skupina i pojedinaca unutar prostora Podravskog višegraničja.
7. Mijena i gibanja stanovništva u 19. i 20. stoljeću
Uz unutanje migracije između pojedinih mikroregija unutar Podravskog višegraničja kao povijesne mezoregije, težište ovih istraživanja bile bi vanjske migracije. Tu bi do izražaja došla masovna iseljavanja u prekomorske, ali i europske zemlje. Obradili bi se, u mjeri koliko to dopuštaju izvori, pojedinci i veće skupine koji su sudjelovali u mjenama i gibanjima stanovništva.
8. Temeljne promjene u prostornoj slici naseljenosti i sastavu stanovništva Podravskog višegraničja
U sastavu ovih istraživanja povijesno-geografske, ali i povijesno-demografske naravi promatrale bi se temeljne promjene u prostornoj slici naseljenosti i sastavu stanovništva Podravskog višegraničja, na temelju relativno bogate sačuvane građe. Riječ je o pojavama koje bi promatrali u "dugom trajanju" od vremena neposredno prije ratova između Habsburške Monarhije i Osmanskog Carstva i za vrijeme tih ratova te sukoba, preko procesa obnove pa do novijih promjena naseljavanja (u 19. stoljeću). Kod ovoga istraživanja ne bi smjeli zaboraviti da se radi o izuzetno dugom vremenskom periodu - od oko četiri stoljeća u kojem su se događali brojni migracijski procesi koji su uvjetovali stvaranje današnje slike naseljenosti i sastava stanovništva Podravskog višegraničja.
9. Komparativna istraživanja agrarnih društava, poljoprivrede, zemlje i vlasništva nad zemljom u Podravskom višegraničju
Agrarna društva i poljoprivredna proizvodnja u najrazličitijim aspektima doživljavali su od 17. do 20. stoljeća promjene. Cilj ovih istraživanja bio bi komparirati kako su se razvijala agrarna društva i poljoprivredna proizvodnja u zapadnom (civilnom) i istočnom (vojnom) dijelu Podravskog višegraničja, koje su bile razlike i sličnosti među njima, kolika je bila komunikacija između njih, kako su agrarni odnosi utjecali na razvoj (ili nazadak) poljoprivredne proizvodnje, kakav je bio učinak uvođenja inovacija u poljoprivredi na istoku i zapadu Podravskog višegraničja, kakva je bila struktura agrarnih obitelji, koje su razlike i sličnosti u svakodnevici te mentalitetima itd. Prethodno je pri tome potrebno provesti čitav niz mikrohistorijskih istraživanja agrarne historije.
10. Gradska i "djelomično gradska" društva u ranom novom vijeku
Istraž[p1]ivanja ranonovovjekovne urbane historije na prostoru Podravskog višegraničja mogu dati prilog poznavanju pograničnih urbanih društava. Tada su postojali gradovi - npr. Maribor, Kanizsa, Koprivnica, Križevci, Varaždin, Ormož, Ptuj, Radgona; trgovišta - npr. Csurgo, Legrad, Čakovec, Prelog, Kotoriba, Ludbreg; te niz ruralnih naselja sa nekim urbanim elementima u kojim su živjela, uvjetno rečeno, "djelomično gradska" društva, a takvih je naselja bilo relativno mnogo. Tu bi se mogla obaviti brojna komparativna istraživanja čitavog niza procesa, naravno, u onoj mjeri koliko je to moguće u skladu sa sačuvanošću građe.
11. Promet uz Dravu i Muru desnom i lijevom obalom
Promet je izuzetno važna komponenta u svakodnevici na ovom prostoru. U istraživanjima bi bilo potrebno obraditi cestovni, vodeni i željeznički promet, prometala i vozare, šajkaše i lađare. Odnos državnih vlasti prema tom prometu u raznim periodima i s raznih državnih ciljeva su također potrebni za proučavanja.
12. Obrt, trgovina, industrijalizacija i financijske ustanove Podravskog višegraničja
Nosioci obrta (ranije cehova), trgovine, industrijalizacije i financijskih ustanova su važni za istraživanja kao i vrsta robe koja se proizvodi i kojom se trguje. Zanimljiva bi bila obrada cijena, sajmovi u trgovištima i gradovima te pri veleposjedima, reforme sajmova, uredbe i propisi. Istraživanja bi obuhvatila i poteškoće u obrtu, trgovini, industirji i financijskim ustanovama.
13. Seoska i gradska uprava, županijski sustavi i podžupanije
Tu su do izražaja dolazili postojeći ali i strani utjecaji u izgradnji upravnog sustava. Napravila bi se nacionalna analiza gradskih činovnika, propisi i uredbe odozgo te traženja odozdo kao i učinkovitost odnosno neučinkovitost tih upravnih sustava.
14. Kasnofeudalni posjedi na Podravskom višegraničju
Proučavanje kasnofeudalnih vlastelinstava i posjeda na Podravskom višegraničju može nam dati čitav niz odgovora na pitanja o društvenim, demografskim i gospodarskim promjenama u drugoj polovici 18. i prvoj polovici 19. stoljeća, koje su bile važne za daljnji razvoj i protomodernizaciju na ovom prostoru. Na ovom prostoru postoji, u većoj ili manjoj mjeri, sačuvana građa za vlastelinstva i posjede. Komparativnom metodom (uspoređivanja posjedovne strukture na hrvatskom, štajerskom i mađarskom području) moguće je doći do čitavog niza rezultata istraživanja.
15. Etnokonfesionalni razvoj i odnosi na Podravskom višegraničju u ranom novom vijeku (katolička crkva, pravoslavlje, protestanci, grkokatolici, židovstvo, ateizam...)
U drugoj polovici 16. stoljeća javlja se protestantsko stanovništvo, istovremeno dolazi pravoslavno stanovništvo. Posebno je zanimljivo pratiti razvoj katoličke i pravoslavne crkvene infrastrukture u 17. i 18. stoljeću, ali i dolazak židovskog stanovništva. Potrebno je proučiti kakva je bila uloga katoličke crkve. Pokušali bi se objasniti odnosi između različitih vjera i crkava na ovom prostoru u ranom novom vijeku, njihova "slika o drugome", i sl. Kod ovih istraživanja moguće je primjeniti komparativna istraživanja između urbanih i ruralnih društava, zapada i istoka te nizinskih i briježnih područja. To je etnokonfesionalna povijest ovog prostora u ranim novovjekovnim sociokulturnim, socioekonomskim, etnolingvističkim i etnokonfesionalnim integracijskim i dezintegracijskim procesima u Hrvata, Srba, Mađara, Slovenaca (i Austrijanaca) u habsburškim i osmanskim granicama. Također bi bilo potrebno obraditi organizaciju vjerskih ustanova, izgradnju crkava i mrežu crkvenih institucija, ideologije, ispreplitanje gospodarskih i vjerskih interesa, trajanje ovih struktura i tko ih mijenja.
16. Vjerske konverzije na Podravskom višegraničju
To su: pučka religioznost, vjerske zajednice, državni interesi i vjerski identiteti. Podravsko višegraničje je prostor gdje je od ranoga novog vijeka sa slavenskobalkanske strane, u crkvenom smislu, ostvaren najdublji povijesno ustaljeni prodor istočnog kršćanstva u dolini Drave te od istoga doba i najdublji povijesno ograničeni prodor islama (okolica Kanjiže, Prekodravlje, okolica Virovitice itd.).
17. Komparativna istraživanja trajanja i promjene u sociodemografskim i etnodemografskim strukturama Podravskog višegraničja
Povijesna demografija je vrlo važna za poznavanje procesa koji su se od sredine 17. do kraja 19. stoljeća odvijali na podravskom prostoru. Povijesno-demografska proučavanja bi se temeljila uglavnom na obradi i analizi matičnih knjiga rođenih, umrlih i vjenčanih. Najstarije matične knjige su sačuvane od sredine 17. stoljeća. Osim matičnih knjiga koristili bi se i drugi raspoloživi izvori - vojni popisi, kanonske vizitacije, vlastelinski spisi, dokumentacija gradova i trgovišta. Težište povijesno-demografskih istraživanja bi bilo na komparaciji između vojnog i civilnog dijela, a mogli bi se komparirati demografski procesi između gradskih i ruralnih naselja, raznih prostornih cjelina unutar Podravskog višegraničja i sl.
18. Razvoj školstva i opismenjavanja stanovništva Podravskog višegraničja kroz komparativna istraživanja
Iako prve podatke o školstvu na ovom prostoru imamo iz oko 1480. (Varaždinske Toplice), 1582. (Lepoglava - gimnazija), 1588. (Varaždin), 1590. (Koprivnica) odnosno oko 1640. godine (Drnje, Ivanec, Štrigova, Prelog, Selnica, Belica, Donji Vidovec, Murska Sobota, Mursko Središče, Nedelišče), 1645. (Ruše kod Maribora) itd, više građe o školstvu (ponajprije crkvenom) imamo od početka 18. stoljeća. U okviru ovih proučavanja polazište bi bilo na proučavanju razvoja školske infrastrukture, ali i na primjenama zakonskih rješenja sa težištem na komparativnim proučavanjima razvoja školskih sustava u civilnom i vojnom dijelu Podravskog višegraničja. Pri tome se može proučavati porast učestalosti pohađanja škole i opismenjavanja te pokušaji i načini širenja obrazovnih sustava. Također bi bilo potrebno analizirati jezik dokumenata, kao i komparirati prosvjetu pod kontrolom crkve sa onom koja je bila pod kontrolom države.
19. Pravni sustav u međugraničju mađarskog i austrijskog prava
Bilo bi potrebno obraditi raznolikost primjene pravnih sustava mađarskog i austrijskog prava, te koliko su ona djelovala na različite društvene strukture.
20. Ratovi, vojničke organizacije i krajiški obrambeni sustavi na području Podravskog višegraničja
Ovim istraživanjima bila bi, između ostaloga, izvršena komparacija obrambenih sustava u Podravskom višegraničju. U okviru proučavanja usporedili bi se krajiški sustavi u Habsburškoj Monarhiji i Osmanskom Carstvu uz rijeke Dravu i Muru. Također bi se obradio odnos prostora (i ljudskih zajednica) koji se nalazio u neposrednoj blizini ili u sastavu krajiških obrambenih sustava sa pozadinskim prostorima i obrnuto. Uz to bi se istražilo kako reorganizacije vojnog sustava utječu na zanimanja i međuodnos (npr. prijateljstva i sukobi), na izgradnju naselja itd.
21. Kultura i običaji Podravskog višegraničja
Proučavanje običaja je započelo još početkom 20. stoljeća a na temelju uputa koje je načinio Antun Radić kao tajnik Matice hrvatske. Ono što je do danas objavljeno od strane stručnih etnografa ili pučkih pisaca-sakupljača već je znatan opus koji se ne može zanemariti u traženju obrazaca ili izvora za ponašanje pojedinih društvenih skupina. Bogati opus narodnih pjesama, kola i prič, koje često imaju svoje izvorište u kulturama drugih naroda, i koje su se ukorijenile na ovom prostoru, plijene pažnju etnografskih muzikologa već više desetljeća, ali bi trebali biti predmet istraživanja povjesničara, koji u njima mogu naći elemente prožimanja, upoznavanja, stvaranja nove šire kulture, ili jednostavno preuzimanja tuđih vrijednosti kao svojih, s time da postoje i obratna kretanja, tj. davanja sebe drugima. Kulturna baština ovog kraja je ogromna i vrlo bogata, ali još nije spoznata ili barem prepoznata kao općeeuropska, a svakako srednjoeuropska vrijednost. Istražili bi se jedinstvo i razlike u narodnoj kulturi, vjerske i regionalne razlike, prenošenje narodne kulture, tradicionalni oblici, poklade, mitovi i običaji. Posebna bi se pozornost dala mijenama u narodnoj kulturi i društvenim promjenama.
22. Kulturno-povijesni spomenici u Podravskom višegraničju
Ova istraživanja bi obuhvatila proučavanje postojeće kuturno-povijesne materijalne baštine (npr. upravne građevine, obiteljske građanske i seoske kuće, dvorce, kurije, perivoje, crkvene i vojne objekte itd.), ali i onaj dio materijalne baštine koji više ne postoji (npr. utvrda Novi Zrin, mauzolej Zrinskih u Šenkovcu itd.). Dio istraživanja bi se morao provoditi na izvornom pisanom i slikovnom materijalu, a dio na terenu. Ova istraživanja su posebno zanimljiva jer u proučavanju materijalnih tragova otkrivaju međuodnose i prvenstveno kulturne utjecaje unutar Podravskog višegraničja, ali i izvan ovog prostora.
23. Marginalne skupine i Podravsko višegraničje
Pri tome je posebno zanimljiv svijet marginalnih skupina u vezi s migracijama stanovništva. Ova istraživanja bi se osim pokušaja definiranja i klasifikacije marginalnih i isključenih, bavila i institucijama društvene prevencije.
24. Epidemije, bolesti, glad, poplave, potresi i požari u Podravskom višegraničju.
Ovim istraživanjima obuhvatile bi se one pojave koje su negativno djelovale ne samo na stanovništvo nego i na prostor u kojem ono živi.
25. Zadruge i urbarijalni odnosi - promjene u zakonodavstvu i svakodnevnom životu seljaštva do sredine 20. stoljeća
Dio agrarnog stanovništva je živio u zadrugama, a do sredine 19. stoljeća su važili urbarijalni odnosi. U ovim bi se istraživanjima osim promjena u zakonodavstvu obradile promjene koje su se odvijale u svakodnevnom životu seljaštva. Težište istraživanja bi bilo usmjereno na 19. i na početak 20. stoljeća.
Problemi pristupa povijesti Podravskog višegraničja
U prostoru Podravskog višegraničja povijest imperijalnih sustava, kao i srazovi imperijalnih zbilji, interesa itd., imaju svoju vlastitu povijest, koju je u mnogim gledištima i danas, s više inovacijskih pristupa, moguće izvoditi na marginama povijesti samoga tog prostora pa čak i (uvjetno) neovisno o njemu. Međutim, povijest Podravskog višegraničja je prije svega povijest ljudskih zajednica u tome prostoru u sociokulturnom ili bilo kome drugom smislu, s bilo koje strane granica ili preko svih granica u mjeri kojoj su one same pounutrene u njihovoj svakodnevici do razine "trivijalnosti".
Komparativna historija Podravskog višegraničja
Povijest Podravskog višegraničja nužno je istraživati metodama komparativne historije. Izvjesno je da povijesna zbilja Podravskog višegraničja s bilo kojega njezina civilizacijskog i kulturnog gledišta ima svoja vlastita obzorja, da se suočava s istim pitanjima na različite načine itd., tako da je jedan od središnjih istraživačkih izazova kako ih međusobno uspoređivati. Imajući na umu razvojne mogućnosti suvremene svjetske historiografije, izvjesno je da je primjena komparativnih metoda mnogostruko otvoren izazov. U Europi ima vrlo različitih tromeđa, odnosno četveromeđa itd. Svaka od njih je na neki način poseban slučaj, ali svaka već svojom strukturalnom složenošću u dugom povijesnom trajanju, neizbježno uključuje iskustva i pojave koji su usporedljivi. Većina europskih višemeđa nastaje u imperijalnim srazovima dugog trajanja, ali da bi neki prostor uistinu postao prostorom višemeđe, nužno je da ga prirodna sredina, socioekonomske i sociokulturne strukture i integriraju i dezintegriraju. Sve te višemeđe su toliko strukturalno složene da u europskom ranom novom vijeku svaki konflikt na njima ima bilo izravno bilo neizravno dalekosežne europske posljedice ili pak izbjegavanje konflikta na njima ima dalekosežne posljedice za one etnonacionalne zajednice koje neko višegraničje dijeli. U tom smislu u povijesti višemeđa uvijek se pojavljuju neka temeljna pitanja europske povijesti, bar u europskim obzorjima, a time se povećava mogućnost primjene komparativnih metoda.
Povijest Podravskog višegraničja: izazov preko granica tradicionalnih disciplina
Na ovaj način shvaćena povijest Podravskog višegraničja je u mnogome "transdisciplinarna", a to znači, s jedne strane, da ne može biti svedena na bilo koju pojedinačnu tradicionalnu historiografsku disciplinu. S druge strane, ona nužno mora koristiti metode i istraživačke mogućnosti niza disciplina, od historijske demografije, historijske geografije, sociokulturne historije, historijske antropologije, ruralne i urbane historije, vojne historije pa sve do ekohistorije itd. Pri tome su potrebna izvođenja čitavog niza mikrohistorijskih istraživanja koja će na malom prostoru i u iskustvu razmjerno malih ljudskih zajednica otkrivati iznimnu kompleksnost povijesnih zbivanja i trajanja. Za razliku od mikrohistorije usmjerene na istraživanje razmjerno homogenih ljudskih zajednica mikrohistorija Podravskog višegraničja je već u ishodištu usmjerena na istraživanje razmjerno ili izrazito heterogenih ljudskih zajednica. Ako one to i nisu u socioekonomskom smislu, onda to moraju biti u sociokulturnom ili socioreligijskom smislu. Nema pojedinačnih disciplina u humanističkim i društvenim znanostima koje bi mogle apsorbirati ovakvo mnogostranu problematiku. Zato je u ovim istraživanjima nužno staviti težište na "velike teme", koje će s jedne strane biti dovoljno reprezentativne za problematiku u cjelini, a s druge dovoljno inovativne u otvaranju mogućnosti za čitav niz interdisciplinarnih istraživanja.
Triplex Confinium web pages are created and maintained by Nataša Štefanec
