PRESS CLIPPING

Produhovljeni stilist..., Vjesnik, kultura, 30.11.2011.
1. dio (.jpg)
2. dio (.jpg)

Veliki vidar i dalje zraci snagu i ljepotu, Školske novine 38, 29.11.2011. (.jpg)

---

---

Filozofski fakultet u Zagrebu
Učiteljski fakultet u Zagrebu
Hrvatska udruga istraživača dječje književnosti
Knjižnice grada Zagreba - Hrvatski centar za dječju knjigu - Hrvatska sekcija IBBY

najavljuju znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem

VELIKI VIDAR - STOLJEĆE GRIGORA VITEZA

Povod za održavanje ovoga znanstvenoga skupa stota je obljetnica rođenja Grigora Viteza (1911-1966), književnika koji je svojim stvaralaštvom uspostavio i posredovao visokoestetske norme, a svojim kulturnim (kritičkim, uredničkim) i pedagoškim radom redefinirao i preusmjerio dotadašnju uređivačku i nastavnu praksu. Autor uz čiju su poeziju odrastale generacije djece i današnjim čitateljima ostaje intrigantan i prepoznatljiv, bilo da je riječ o djeci ili o odraslima. Njegova je poezija, u koju je inovativno unio široki repertoar izričaja, od vrstovnih do ludičko-jezičnih, zasnovanih na dinamici zvučne izražajnosti i semantičke začudnosti, utjecala na niz književnika koji su pisali za djecu: G. Krkleca, S. Femenića, V. Parun, T. Bilopavlovića, Z. Baloga, D. Ivaniševića, i dr. Kroz naglašeno lirski izričaj, Vitez se ne iscrpljuje u formalnim i semantičkim igrama, čak i kada je riječ o nonsensu, njegova poezija zadržava implicitno povjerenje u temeljni humanizam i smislenost ljudskog trajanja, afirmirajući optimizam "vedrine i neustrašivosti pred onim što se zove budućnost".

Osim toga, modernizirao je izričaj popularne fantastične priče, ostvarivši reprezentativan prozni opus. U cjelini gledano, Vitezov do sada nedovoljno istražen književni, kulturni i pedagoški rad otvara prostor brojnim temama znanstvenoga skupa. Pojedine su teme izravno povezane s njegovim radom i načinima na koje je redefinirao kulturološku, književnu i pedagošku praksu, a pojedine omogućuju prepoznavanje diferenciranih diskurzivnih uobličavanja znanja o dječjoj književnosti, u razdoblju koje svečarski nazivamo Stoljećem Grigora Viteza.

Namjera skupa je okupiti domaće i inozemne istraživače koji bi zajedničkim radom pomogli reartikulirati Vitezov opus, analizirati načine kojima je odgovarao na uobičajene koncepte djetinjstva i djece. Između ostaloga, ovo je i prilika da se preispitaju institucionalni, diskurzivni i društveni uvjeti proučavanja dječje književnosti, kao i s njima povezani, civilizacijski i kulturno uvjetovani, koncepti djece i djetinjstva.

Teme skupa:

1. Teorijsko, književnopovijesno i kritičko čitanje književnog, kulturnog i pedagoškog djelovanja Grigora Viteza
   1. Nova čitanja, interpretacije i revalorizacije Vitezova književnog djelovanja i njegove recepcije u drugim umjetničkim medijima (glazba, kazalište, film, radio, TV, Internet)
   2. Koncepcije djeteta i djetinjstva u Vitezovu opusu
   3. Subverzivnost i polemičnost Vitezova diskursa
   4. Popularna i usmena kultura i književnost unutar Vitezova opusa
   5. Percepcija i prisutnost Vitezova djela u suvremenoj popularnoj kulturi i pedagoškim praksama
   6. Analiza statusa njegova djela unutar kanona nacionalne književnosti, posebno dječje književnosti (status unutar normativnih, kritičkih i povijesnih pregleda, stručnih izdanja, udžbenika, antologija i časopisa)
   7. Komparativna istraživanja izvornih i prevedenih djela Grigora Viteza u kontekstu svjetske i južnoslavenskih književnosti
   8. Izdavački i kritički rad Grigora Viteza i korespondencija
   9. Analiza grafičke, izdavačke i likovne opreme ilustriranih knjiga i slikovnica Grigora Viteza
   10. Pedagoški rad Grigora Viteza i percepcija njegova djela u pedagoškim praksama
   11. Priznanja i nagrade Grigora Viteza
2. Uobličavanje dječje književnosti kroz divergentne institucije, kritičke i književnopovijesne diskurse 20. st.
   1. Suvremeni koncepti djeteta i djetinjstva u 20. st.: identitet, drugost i razlika
   2. Afirmacija stručnog i znanstvenog promišljanja dječje književnosti u Hrvatskoj i svijetu
   3. Uobličavanje i vrednovanje žanrovskog sustava dječje književnosti
   4. Institucionalni i društveni aspekti kanona nacionalne i dječje književnosti, posebno u odnosu prema visokoj i popularnoj kulturi
   5. Autonomija i heteronomija dječje književnosti - njezin položaj u odnosu prema drugim područjima i praksama: pedagogija, ekonomija i politika
   6. Politička, estetska i odgojna normativnost dječje književnosti
   7. TV, Internet i multimedija - medijska rekontekstualizacija pisanja, čitanja i objavljivanja dječje književnosti

web: Ivana Sudarević | Valid Xhtml 1.0 Strict!