Okvir za pjesmarice: eksperimentalni esej-izvještaj

Neven Jovanović i Bratislav Lučin

Uvodna napomena

Znanstveni skup Colloquium Marulianum XIX, u travnju 2009, bit će (dijelom) posvećen hrvatskim i latinskim pjesmaricama 15. i 16. stoljeća. “Pjesmarice” su, za tu prigodu:

rukopisni zbornici koji sadrže isključivo ili pretežito stihovane tekstove poznatih ili nepoznatih auktora. Takvi su npr. Rapska pjesmarica, Ranjinin zbornik, rukopis NSK R 6634, Osorsko-hvarska pjesmarica, Pjesmarica Mihovila Vrančića, Vartal, Varia Dalmatica, Prekomurska pjesmarica (starija), Splitska pjesmarica Trogirskoga kaptola i dr. [Ovamo pripadaju] i zbornici koji sadrže pjesnička djela samog jednoga pjesnika, bio on hrvatski pisac (npr. Frane Božićević, Ilija Crijević) ili stranac boravkom i tematikom vezan za našu sredinu (npr. Didak Pir, Leonardo Montagna, Sebastiano Bravio, Gilberto i Marco Antonio Grineo). (Lučin 2008)

Ovakve pjesmarice postavljaju pred opisivača niz problema. Neke je moguće naslutiti unaprijed (posebno na osnovi iskustva opisivača), drugi se pokazuju tek pri pokušaju da se konkretan rukopisni zbornik uklopi u postuliranu shemu. Svi su ti problemi zameci zasebnih znanstvenih istraživanja.

U pjesmaricama očekujemo:

• tekstove nepoznatih i poznatih autora
• prozne i pjesničke tekstove
• tekstove s naslovima ili bez njih
• tekstove na različitim jezicima
• tekstove u različitim metričkim i strofičkim oblicima
• tekstove različite dužine
• cjelovite i fragmentarne tekstove
• inačice već poznatih tekstova — prijevode (predlošci na drugom jeziku) ili parafraze (predlošci na istom jeziku)
• tekstove različitih žanrova
• tekstove upućene različitim adresatima
• tekstove koje su raniji istraživači već objavili ili o njima pisali.

No, pjesmarice su i fizički predmeti — rukopisni kodeksi — i imaju daljnje osobenosti rukopisa (kao jedinstvenog artefakta):

• tekstovi su distribuirani na stranice folija
• pisala ih je jedna ruka ili više njih
• neki tekstovi mogu biti precrtani, izbrisani, zamrčeni itd.
• kodeksi mogu biti likovno ukrašeni (inicijalima, samostalnim ilustracijama)
• tekstovi mogu imati marginalije (opet: ruke pisara glavnog teksta ili tuđih ruku), povezane s tekstom ili o njemu neovisne
• kodeksi imaju ili nemaju paratekstualna pomagala (popise sadržaja)

Napokon, tekstovi u pjesmaricama imaju najmanje dvostruku pripadnost, dvostruki identitet. Oni su istovremeno dio pjesmarice i samostalni entiteti; oni kod kojih je poznat autor, ili predložak, ili žanr, pripadaju dalje i cjelini pojedinog opusa, pojedinog djela, pojedine vrste.

Glavni je problem, kako pri opisivanju, tako i pri izdavanju pjesmarica — kako pregledno prikazati sve ove (katkad i proturječne) osobine zbirki i tekstova?

Takav je problem u hrvatskoj filologiji jasno uočen pri proučavanju Ranjinina zbornika (slijedeći poveznicu, čitatelji će naći izbor citata preuzetih iz Zbornik 2007).

Oglednim rješenjem hrvatske filologije možemo smatrati izdanje Vartla Petra Lucića (Kolumbić 1990), ili, za hrvatski latinitet, Kolumbićev opis tekstova iz kodeksa Varia Dalmatica (Kolumbić 1980: http://docs.google.com/Doc?docid=ah2jx3kzzck9_9gbk2pm&hl=en).

Međutim, izdavanje ili opisivanje u tiskanom mediju, čak i uz uvodne studije, kazala, rječnike itd, ma koliko prihvatljivo bilo (zbog čitalačkih navika, ugodnosti korištenja itd.), trajno se suočava s problemom fiksnog redoslijeda, nefleksibilnosti. Znatno je otežan bilo koji pristup osim odabranog — koji je u načelu ili “faksimilan” (tekstove donosi onako kako su doneseni u kodeksu) ili “antologički” (grupira tekstove po autorima ili temama).

Postoji drugačije rješenje koje bismo ovdje željeli ispitati: to je prezentacija podataka o tekstovima u računalnom obliku.

Naš “eksperiment” ima dvije faze.

U prvoj ćemo fazi sadržaje dviju pjesmarica --- 
Splitske pjesmarice trogirskog kaptola (SPTK) 
i Varia Dalmatica (VD) --- prikazati u obliku 
tablice u računalnom tabličnom kalkulatoru.

Tablični su nam kalkulatori (engl. spreadsheet) privlačan alat za opisivanje pjesmarica ne zbog računskih mogućnosti, već zbog mogućnosti fleksibilnog sortiranja, grupiranja i filtriranja u tablicu organiziranih podataka. Također, tablice u ovakvim programima u načelu su otvorene — moguće je lako dodavati nove stupce, nema potrebe da sve ćelije budu popunjene, a “radna knjiga” tabličnog kalkulatora nije ograničena ni prostorom ni preglednošću. Napokon, programi koje ćemo koristiti vrlo su lako dostupni — oni su dio standardnih “uredskih paketa” prisutnih na praktički svakom kompjuteru, i namijenjeni su najširoj zamislivoj skupini korisnika računala.

Posebno naglašavamo mogućnost dodavanja novih stupaca u tabličnom kalkulatoru. Velika je, naime, vjerojatnost da u gornjem popisu osobina koje očekujemo nismo naveli sve što ćemo u pojedinom kodeksu zaista i zateći.

U drugoj fazi eksperimenta tablično opisane sadržaje 
pjesmarica sortirat ćemo,   grupirati i filtrirati na 
različite načine, kako bismo iskušali različite pristupe 
pjesmaricama: ne samo one koji proizlaze iz gore spomenutih
organizacija ("faksimilne" ili "antologičke"), nego i 
organiziranje po vrstama, po metrima, po očuvanosti --- 
praktički, po svakome stupcu "radne knjige", kao i po 
kombinacijama tih stupaca.

Tablični kalkulatori koje ćemo koristiti standardni su dio tzv. uredskih programskih paketa, i redovno se koriste u poslovanju. Trenutačno su možda najpoznatiji takvi programi komercijalan proizvod Microsoft Excel, te njemu kompatibilan, besplatno dostupan program otvorenog koda po imenu OpenOffice.org Calc.

Građu za podatke o VD crpimo iz Kolumbić 1980, iz digitalne snimke čitavog kodeksa izrađene 2005. za potrebe projekta Neolatina Croatica (glavni istraživač Darko Novaković, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu), te drugih istraživanja o pojedinim pjesmama iz zbirke.

Građu za opis SPTK crpimo iz fotokopije kodeksa, koji se čuva u Riznici trogirske katedrale, te iz drugih istraživanja (vidi Referencije). Fotokopije posjeduje splitski Marulianum.

Očekujemo (naša je hipoteza) da će ovako preoblikovani opisi pjesmarica biti pregledniji i podatniji za različite analize, uključujući i one teško ostvarive u mediju tiska. Stupci koje ćemo morati dodati, bude li takvih, upozorit će nas na neočekivane aspekte pjesmarica, te će biti sami po sebi vrijedni komentara i promišljanja. Napokon, podjednako će istaknuti biti vrlo repetitivni podaci — oni kojih je mnogo u pojedinoj pjesmarici — kao i oni jedinstveni (u slučaju da čitav stupac moramo uvoditi zbog npr. jednog teksta).

Evo još jednom kategorija iz uvoda, ali preoblikovanih u tablicu. U drugom su stupcu nazivi odnosnih rubrika u stvarnoj tablici, preoblikovani u pitanja (odgovori na pitanja upisuju se u konkretne retke jedinice zbornika). Radi preglednosti, jedna je tablica razlomljena na više dijelova.

Komentar uz tablice

Navesti načela sortiranja i filtriranja. 
Definirati što je jedno, što drugo. 
Opisati strategije.

Prije nego što smo počeli ovaj eksperiment, jedan od istraživača (Jovanović) već je bio izradio nekoliko verzija Excelove tablice s opisom sadržaja VD. Jedna je od poodmaklih verzija, iz ožujka 2007, objavljena pomoću Google Docs servisa, te se može pregledati ovdje: Sadržaj VD, ožujak 2007.¹⁾

(Poveznice za knjige vode na bibliografske zapise u http://www.worldcat.org.)

1. Kolumbić 1990 = Lucić, Petar, Nikica Kolumbić, i Ivo Babić. Vartal. Splitski književni krug, knj. 9. Split: Književni krug, 1990.
2. Lučin 2008 = Lučin, Bratislav, “COLLOQVIVM MARVLIANVM XIX (TRAVANJ 2009) — PRVI POZIV”, http://www.ffzg.unizg.hr/klafil/marulus/2008/07/pjesmarice-prvi-poziv-za-cm19-travanj.html.
3. Zbornik 2007 = “Znanstveni skup Zbornik Nikše Ranjine o 500. obljetnici (1507–2007)” (programska knjižica: http://www.hazu.hr/Dog/Stu21-22_07.doc)

1. Kolumbić 1980 = Kolumbić, Nikica. "RUKOPISNI TROGIRSKI ZBORNIK LATINSKIH PJESAMA NASTALIH OD KRAJA XV DO POČETKA XVII STOLJEĆA". Mogućnosti, 10-11/80, s. 1089--1106.

1. Bogdan 2003 = Tomislav Bogdan, “Još jedan pjesnik Ranjinina zbornika”, Umjetnost riječi, 1–2 (2003)

1. Zaninović 1924-25 = Zaninović, Antonin. “MARULIĆEVA PJESMA: TUŽEN'JE GRADA HJEROZOLIMA”. Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, Prilog II, 1924-25, str. 1-11.
2. Fancev 1934-35 = Fancev, Franjo, “MOHAČKA TRAGEDIJA OD GOD. 1526. U SUVREMENOJ HRVATSKOJ PJESMI”. Nastavni vjesnik, 1-2/1934-35, str. 18-28.
3. Zaninović 1937 = Zaninović, Antonin. “PJESME ZADARSKOG SVEĆENIKA DOMINIKA ARMANOVA IZ PRVE POLOVICE 16. VIJEKA”. Hrvatska prosvjeta, 8/1937, str. 342-351.
4. Morović 1968 = Morović, Hrvoje. “DVA PETRARKINA SONETA U PRIJEVODU MARKA MARULIĆA”, u knj.:Morović, Hrvoje. Sa stranica starih knjiga. Biblioteka za društvene nauke, 4. Split: Matica hrvatska, 1968, str. 29-48.
5. Mihanović-Salopek 1992 = Mihanović-Salopek, Hrvojka. Hrvatska himnodija od srednjeg vijeka do preporoda. Biblioteka znanstvenih djela, 63. Split: Književni krug, 1992, str. 65-68.
6. Tomasović 1998 = Tomasović, Mirko. "MARULIĆEVI HRVATSKI PREPJEVI PETRARKE". Colloquia Maruliana VII, Split: Književni krug, 1998, str. 37-46.
7. Duplančić et al. 2004 = Duplančić, Arsen, Ivanišević, Milan, i Kovačić, Slavko. Sv. Dujam: štovanje kroz vijekove. Split: Crkva u svijetu, 2004, str. 69-70.