Grčki rečenični period klasičnoga i poklasičnoga razdoblja

  • Naziv predmeta: Povijest grčkog jezika
  • Naziv kolegija: Grčki rečenični period klasičnoga i poklasičnoga razdoblja
  • ECTS-bodovi: 6
  • Trajanje: 1 semestar (zimski)
  • Status: obvezatni predmet
  • Oblik nastave: 1 sat predavanja, 2 sata seminara i 1 sat vježbi
  • Ukupno opterećenje studenata: 8 sati tjedno
  • Uvjeti: Poraba grčkih glagolnih imena
  • Ispit: pismeni i usmeni
  • Sadržaj: Kolegij se bavi tzv. vodoravnim i okomitim sintaktičnim ustrojem grč. višestruko složene rečenice odn. perioda; pod onim prvim razumijeva se spoj dviju ili više rečenica koje se domeću jedne do drugih u parataktičnu dogledu, pod drugim pak isto takvu dometnutost rečenica u hipotaktičnu, okomitu dogledu. Za potrebu takva raščlanjivanja uvodno se iznose i na hrvatskim primjerima pojašnjuju općelingvistički pojmovi poput 'jezgrene rečenice', 'diskurz', 'analitička dekonstrukcija-rekonstrukcija perioda', i dr. Najpoznatiji primjeri grčkoga rečeničnoga perioda s osobitim stilskim ili retoričnim úlogom (na pr. uvodni rečenični sklop u Herodotovoj, Tukididovoj i Polibijevoj povijesti te u Poslanici Rimljanima) podvrgavaju se analitičkoj razgradnji (dekonstrukciji) na same jezgrene rečenice, uz prepoznavanje, etimološko razjašnjanje i izostavljanje svega što je vezni sastojak; zatim se uz ponovno uvrštavanje svega izostavljenoga, ponovno vraćaju u prvotni oblik (rekonstrukcija).
  • Cilj: Što zornije pojasniti zamršenu strukturu grčkoga rečeničkoga perioda iz klasičnoga i poklasičnoga razdoblja, kao i sve tančine njegove stilske i retorične uporabe; uvježbati analitičke postupke kako bi se mogla pravo razumijevati i mjerodavno tumačiti i ona mjesta u grčkih pisaca u kojih je rečenična sintaksa dosegla krajnji razvojni domet svoje zamršenosti.

Literatura

  • a)obvezatna:
    • Sihler, A. I. A New Comparative Grammar of Greek and Latin, N.York-Oxford : OPU 199;
    • Meillet-J.Vendryes, A. Traité de grammaire comparée des langues classiques, Paris 31963.: seminarski prijevod na hrvatski onih dijelova knjige koji se bave oblikotvorjem i sintaktičnom porabom;
    • odabrani ulomci iz Herodota, Tukidida, Polibija i Poslanice Rimljanima.
  • b) preporučena:
    • P. Chantraine, Grammaire homérique, Paris 31957;
    • H. Rix, Historische griechische Grammatik. Laut- und Formenlehre, 2. korr. Aufl. Darmstadt 1992;
    • Basile, N. Sintassi storica del greco antico, Bari 2001;
    • Skok, P. Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, knj. I.-IV, Zagreb 1971-4;
    • Gluhak, A. Hrvatski Etimološki rječnik, Zagreb 1993;
    • Frisk, H. Griechisches etymologisches Woerterbuch. 3Bde, Heidelberg 1960-1972;
    • P.Chantraine, Dictionnaire étymologique de la langue grecque. Histoire des mots, Paris 1968. i d.;
    • Denniston, J. D. Greek Prose Style, Oxford 1952;
    • Denniston, J. D. Greek Particles, 2 Oxford 1952.
 
s/povijest-grckoga-5.txt · Last modified: 24. 08. 2008. 22:15 (external edit)
 
Recent changes RSS feed Creative Commons License Donate Powered by PHP Valid XHTML 1.0 Valid CSS Driven by DokuWiki