1874. osnovan Mudroslovni fakultet; na njemu djeluju katedra za latinsku i katedra za grčku filologiju.
Katedra za latinsku filologiju: Franjo Maixner, redoviti profesor latinske filologije (jedini nastavnik do 1888)
Katedra za grčku filologiju: Armin Šrabec (u. 1876.); Franjo Petračić (1877–1887)
1886. osnovan Seminar za klasičnu filologiju
1887. August Musić preuzima nastavu jezika na Katedri za grčku filologiju, a Petračić drži nastavu književnosti
1889. Milivoj Šrepel voditelj Katedre za latinsku filologiju (radi od 1888.)
1894. Petračić umirovljen, voditelj Katedre za grčku filologiju August Musić
1898. Julije Golik, kao privatni docent, predaje na Katedri za latinsku filologiju
1900. Đuro Körbler postaje privatni docent
1902. profesorski zbor Mudroslovnog fakulteta predlaže da se osnuje proseminar za staroklasičnu filologiju (autori prijedloga Musić i Šrepel)
3. svibnja 1903. carskim rješenjem utemeljen filološki proseminar, uz osnutak treće katedre za staroklasičnu filologiju; Đuro Körbler imenovan izvanrednim javnim profesorom staroklasične filologije.
1903. umro je Franjo Maixner
1905. umro je Milivoj Šrepel
1905–1919. Ivan Kasumović privatni docent na Katedri za latinsku filologiju
28. prosinca 1907. Đuro Körbler postaje redoviti profesor
1910. Körbler i Golik vode studente na ekskurziju u Italiju
1919/20 Latinski tečaj na razini fakulteta (voditelj Kasumović)
1922. dr Nikola Majnarić privatni docent na grčkoj katedri
1924. umirovljen August Musić, honorarno predaje do 1932/33
1924. umro je Julije Golik
1925. Majnarić izvanredni profesor
1927. umro je Đuro Körbler; njegovom se smrću ugasila Katedra za klasičnu filologiju. Kao honorarni profesor angažiran dr Slavoljub Kantoci
1929. Slavoljub Kantoci imenovan izvanrednim profesorom i predstojnikom latinskog odjela Staroklasičnog seminara, te ravnateljem latinskog tečaja (radi do 1940)
1930. Majnarić redoviti profesor
1936/37 u ljetnom semestru dr Antun Mayer počinje honorarno predavati latinsku historijsku gramatiku
1936. dr Veljko Gortan, kao honorarni nastavnik, vodi grčki i latinski seminar
31. svibnja 1939. Stjepan Hosu prvi asistent na klasičnoj filologiji
1940. Mayer imenovan predstojnikom Odjela za latinski jezik i književnost Klasičnog seminara
1942. Milivoj Sironić postaje asistent, vodi i grčki i latinski proseminar (kasnije i latinski za romaniste)
1943. Hosu imenovan asistentom vježbenikom, radi do 1945.
1945. Mayer suspendiran (zbog dekanske službe za vrijeme NDH)
1947. Mayer umirovljen
početkom pedesetih latinski tečaj predaje Zvonimir Zmajlović, profesor Klasične gimnazije
1951. Vladimir Vratović kao asistent vodi latinski proseminar
1952. Gortan izvanredni profesor
1954. Sironić doktorira
1955. Majnarić umirovljen, honorarno predaje do 1958.
1958. Gortan redoviti profesor
1959. Sironić docent, preuzima nastavu grčkog
1960. Sironić predstojnik grčke katedre
1960–64 Miljenko Majetić asistent na grčkoj katedri
1962. Vratović doktorira
1964. Sironić izvanredni profesor
1968. Zdeslav Dukat asistent na grčkoj katedri
1970. Sironić redoviti profesor
1971. Vratović izvanredni profesor; uvodi u nastavu kolegij Iz ljubavne lirike hrvatskih latinista
1974. Dukat doktorira
1976. Dukat docent
1977. Gortan umirovljen
Lada Tajčević lektor za latinski jezik
Vratović predstojnik latinske katedre
Darko Novaković postaje asistent na latinskoj katedri
Damir Salopek asistent na grčkoj katedri
1979. Dukat izvanredni profesor
1982. Novaković postaje docent
Vesna Cvjetković Kurelec predaje novogrčki
osnovana Katedra za hrvatski latinizam, predstojnik Vratović
1983. Sironić umirovljen
1984. Dukat redoviti profesor
1985. umro je Veljko Gortan
1987. Novaković postaje izvanredni profesor
1989. Dukat napušta Filozofski fakultet
1990. Novaković redoviti profesor
1991. Lada Tajčević viši lektor za latinski jezik
1992. dr Mate Križman postaje predstojnik grčke katedre
1994. Neven Jovanović postaje mlađi asistent na latinskoj katedri
1997. Marina Bricko postaje docent
1997. Vratović umirovljen
1998. Vladimir Rezar asistent na latinskoj katedri
