Islamska civilizacija (II)

Studij: Turkologija
Ime nastavnika: dr. sc. Vjeran Kursar, izv. prof.
Naziv predmeta: Islamska civilizacija (II)

Semestar: ljetni
Status predmeta: obvezatni
Oblik nastave: predavanje
Broj ECTS bodova: 3

 

Preduvjeti za upis i polaganje kolegija
Za upis kolegija se moraju

Cilj
Upoznati studente s osnovnim kulturno-povijesnim karakteristikama islamskog svijeta u tzv. post-klasičnom periodu, kao i sa suvremenim trendovima.
Sadržaj
  1. Uvod. Islamski svijet nakon kalifata. Tzv. islamska barutna carstva
  2. Seldžuci i ulazak turkijskih naroda u svijet islama
  3. Fatimidi i stvaranje šiitskog kalifata
  4. Omejadski kalifat u Španjolskoj
  5. Mamelučki sultanat
  6. Mongoli i njihov utjecaj na islamski svijet
  7. Timur i timuridska dinastija i pitanje mongolskog naslijeđa
  8. Stvaranje Mogulskog Carstva u Indiji
  9. Mogulska Indija od Aurangzeba do dolaska pod britansku vlast
  10. Safavidska Perzija
  11. Iran od Kadžarske dinastije do Homeinija
  12. Islamski svijet, kolonijalizam i anti-kolonijalizam
  13. Islamski modernizam
  14. Islamski fundamentalizam i radikalizam u 20. stoljeću
  15. Zaključak i završna diskusija
Ishodi učenja
  1. Objasniti povijesni razvoj islamskog svijeta od vremena pojave političkog nejedinstva i uspostave rivalskih kalifata do konačne propasti klasičnog islamskog svijeta s dolaskom Mongola.
  2. Razumjeti značaj ulaska turkijskih naroda u islamski svijet i pojavu dinastija turkijskog porijekla koje uspostavljaju najvažnije države islamskog svijeta (Seldžuci, Mameluci, Timuridi, Osmanlije, Safavidi, Moguli).
  3. Navesti doktrinarne podjele u islamu te obrazložiti razloge i posljedice tih podjela na povijesni razvoj islamskih društava.
  4. Razumjeti utjecaj dominacije Zapada na razvoj islamskog svijeta i društava od 19. stoljeća, te islamski modernizam, anti-kolonijalizam i fundamentalizam kao različite muslimanske odgovore na izazove koji su dolazili sa Zapada.
Metode podučavanja
Predavanje, čitanje i analiziranje odabrane literature, diskusija, pisanje i izlaganje seminarskih radova.
Metode ocjenjivanja
Ocjenjuje se redovno prisustvo studenta (5%), aktivno sudjelovanje u nastavi (10%), pisanje seminarskog rada (30%), usmena prezentacija seminara (10%) te završni pismeni ispit (45 %).
Obavezna literatura
  1. Filip Hiti, Istorija Arapa (I.P. “Veselin Masleša”, Sarajevo, 1967)
  2. Karen Armstrong, Islam: kratka povijest (Zagreb: Alfa, 2008)
  3. Nerkez Smailagić, Leksikon islama (Sarajevo: Svjetlost, 1990)
  4. John L. Esposito, The Oxford History of Islam (New York: Oxford University Press, 2000) – Oksfordska istorija islama, 2. izd. (Beograd: Clio, 2016) (ćirilićno izdanje)
Dopunska literatura
  1. Edward W. Said, Edward, Orijentalizam (Zagreb: Konzor, 1999)
  2. The New Cambridge History of Islam, sv. 1-6 (Cambridge: Cambridge University Press, 2010)
  3. Vernon O. Egger, A History of the Muslim World to 1405. The Making of a Civilization (New York: Routledge, 2016)
  4. Henri Laoust, Raskoli u islamu (Zagreb: Naprijed, 1989)
  5. Muhamed Hamidullah, Uvod u islam (Zagreb, 1993)
  6. Mirjana Kasapović, ur., Bliski istok. Politika i povijest (Zagreb: Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, 2016)
  7. Albert H. Hourani, Phillip Khoury, Mary Christina Wilson, ur., The Modern Middle East, 2. izd. (London-New York, I.B. Tauris, 2004)
  8. The Encyclopedia of Islam, new edition, sv. 1-12 (Leiden: Brill, 1986-2004)