Naziv studija: Turkologija
Naziv predmeta: POVIJEST OSMANSKOG CARSTVA
Predavač: dr. sc. Kornelija Jurin Starčević, docentica
Jezik: hrvatski
Trajanje: jedan semestar; 30 sati
Status: obvezatni za studente druge godine preddiplomskog studija turkologije, a izborni za sve studente preddiplomskog studija povijesti (za studente po novom programu)
Oblik nastave: 2 sata predavanja i 1 sat seminara tjedno
Sadržaj: Osnovni sadržajni okvir ovog predmeta problematizirati će specifičnosti povijesnog razvitka Osmanskog Carstva kao imperijalne sile koja je imala odlučujući utjecaj na tijek europske i svjetske povijesti. Osim najvažnijih događaja iz političke povijesti, osobit će naglasak biti stavljen na socijalnu, ekonomsku i kulturnu povijest te povijest temeljnih državnih institucija Carstva. Kronološki okvir predmeta pratit će nastanak i razvoj Carstva od 13. do 20. stoljeća.
Način rada: Problemski usmjerena predavanja praćena seminarskim radom. Na seminaru studenti će imati obvezu tjednih čitanja izvora i sekundarne literature, izrade seminarskih radova, kraćih Power point prezentacija, diskusije i slično.
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina): Svrha predmeta je proširiti spoznaje studenata o povijesnom razvitku Osmanskog Carstva i osposobiti ih za kritičko promišljanje temeljnih problema osmanske povijesti, uklopljenih u šire kontekste europske i svjetske povijesti. Nadalje, cilj je predmeta razviti u studenata smisao za produbljeno razumijevanje povijesne uloge Osmanskog Carstva i njegovog naslijeđa za kulturni, politički i društveni razvoj, kako turskog tako i brojnih europskih naroda.
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: Nastavnik će tijekom semestra kontinuirano pratiti i zasebno vrednovati svaki tip pojedinačnog studentskog doprinosa, kako na predavanjima tako i na seminaru. Uspješnost nastavnikove izvedbe provjeravat će se anonimnom anketom koju će ispunjavati studenti na kraju semestra.
ECTS bodovi i objašnjenje: Pohađanje nastave, aktivno sudjelovanje i izvršavanje nastavnih obveza s pismenim ispitom donosi ukupno 3 boda.
Način polaganja ispita i provjere znanja: Od studenata se očekuje redovito pohađanje i aktivno sudjelovanje u svim oblicima nastavnog rada. Na kraju semestra predviđen je pismeni ispit. Konačna ocjena temeljit će se na evaluaciji individualnog rada te na rezultatima pismenog ispita.
Tematske odrednice i raspored rada:
I. tjedan | Razvoj historiografije o Osmanskom Carstvu; osmanska povijest u širem kontekstu europske i svjetske povijesti; periodizacija i preispitivanje teorijskih pristupa povijesti Carstva (paradigma o propadanju, “bolesnik s Bospora” i sl.) |
II. tjedan | Počeci osmanske države i uspon osmanske dinastije; razlozi nagle ekspanzije; način stupanja vladara na prijestolje |
III. tjedan | Od regionalne do svjetske sile; osvajanje Carigrada (vladavina i značaj Mehmeta II za osmansku povijest); osmanska vojska i način ratovanja |
IV. tjedan | Carstvo kao svjetska sila i islamski kalifat (Selim I, Sulejman I); državne strukture (organizacija vlasti i dvora, središnja i pokrajinska uprava) |
V. tjedan | Osmansko društvo I: društveni slojevi i klase; robovski sustav; vjerske zajednice, politika vjerske tolerancije u perspektivi |
VI. tjedan | Osmansko društvo II; urbani, gospodarski i demografski razvoj Carstva |
VII. tjedan | Kulturni život Carstva (pučka i visoka kultura; mistični redovi, obrazovanje, stanovanje i svakodnevica) |
VIII. tjedan | Nove političke konstelacije u Europi; razdoblje vladavine žena, destabilizacija Carstva i kraj osmanskog ekspanzionizma porazom pod Bečom 1683. godine |
IX. tjedan | Carstvo u 18. stoljeću (doba tulipana); teritorijalne i geopolitičke promjene (gubitak položaja velike sile), ekonomski imperijalizam, osmanska diplomacija |
X. tjedan | Carstvo u 19. stoljeću; nacionalizmi i unutrašnji konflikti; utjecaj Zapada |
XI. tjedan | Modernizacija Carstva (ekonomske i društvene promjene u periodu Tanzimata); donošenje Ustava 1876. godine |
XII. tjedan | Mladoturski pokret – značaj i posljedice |
XIII. tjedan | Carstvo u I. svjetskom ratu; ljudske katastrofe (Armensko pitanje) |
XIV. tjedan | Kraj Carstva: pregled najvažnijih događaja između 1918. i 1923. godine (Velika narodna skupština, kemalisti, kraj sultanata i uspostava Republike Turske) |
XV. tjedan | Osmansko naslijeđe |
Popis ispitne literature:
Inalcik, Halil. Osmansko Carstvo. Klasično doba 1300.-1600. Zagreb. 2002.
Matuz, Josef. Osmansko Carstvo. Zagreb. 1992.
Popis dopunske literature:
Faroqhi, Suraiya. Subjects of the Sultan. Culture and Daily Life in the Ottoman Empire. London-New York. 2000.
Faroqhi, S. – McGown, B. – Quatert, D. – Pamuk, Ş. An Economic and Social History of the Ottoman Empire. Volume two: 1600-1914. Cambridge. 1999/2000.
Finkel, Caroline. Osman’s Dream. The Story of the Ottoman Empire 1300-1923. London. 2005.
Goffman, Daniel. The Ottoman Empire and Early Modern Europe. Cambridge. 2002.
Ihsanoglu, Ekmeleddin (edt.). History of the Ottoman State, Society and Civilisation. Vol. 1, 2. Istanbul, 2002.
Inalcik, Halil. An Economic and Social History of the Ottoman Empire. Volume one: 1300-1600. Cambridge. 1999.
Kunt, Metin – Woodhead, Christine (eds.). Süleyman the Magnificent and His Age. The Ottoman
Empire in the Early Modern World. London-New York. 1995.
Mantran, Robert. Istorija Osmanskog Carstva. Beograd. 2002.
McCarthy, Justin. The Ottoman Turks: an Introductory History to 1923. London-New York. 1997.
McCarthy, Justin. The Ottoman Peoples and the End of Empire. New York. 2001.
Murphey, Roads. Ottoman Warfare 1500-1700. Cambridge, 1989.
Shaw, Stanford J. History of the Ottoman Empire and Modern Turkey. Cambridge. 1976.
Quataert, Donald. The Ottoman Empire, 1700-1922. Cambridge. 2000.