Morana Čale (Zagreb, 1959) predaje talijansku književnost na Odsjeku za talijanistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Dosad je objavila tri autorske knjige i pedesetak književno-kritičkih i književno-teorijskih članaka i studija u Hrvatskoj, Italiji, Poljskoj, Češkoj, Mađarskoj, Njemačkoj i Austriji. Uredila je, zajedno s drugim autorima, nekoliko zbornika međunarodnih znanstvenih skupova. U ime Odsjeka za talijanistiku organizirala je dva međunarodna znanstvena skupa, »I mari di Niccolò Tommaseo e altri mari« (Zagreb, 2002) i »Il doppio nella lingua e nella letteratura italiana« (Dubrovnik, 2004) te trenutno uređuje zbornik radova. Među njezinim književnim prijevodima s talijanskoga i s francuskoga ističu se djela Giorgia Manganellija (Centurija, Zagreb, 1982), Umberta Eca (Ime ruže, Zagreb, 1984), Julesa Vernea (Matijaš Sandorf, Zagreb, 1988), Carla Goldonija (Impresario iz Smirne, Zagreb, 1993; Gostioničarka Mirandolina, Zagreb, 1995), Luigija Pirandella (Jedan, nijedan i sto tisuća, Zagreb, 1999) i Dina Buzzatija (Šezdeset pripovijesti, Zagreb, 2003). Voditeljica je interdisciplinarnih projekata Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa »Etika performativa« od 2002-2006. i »Verbalno i vizualno: performativnost, reprezentacija, interpretacija« od 2007. Od 2005. članica je uredništva časopisa »Umjetnost riječi«. Članica je Društva hrvatskih književnih prevodilaca, Međunarodne udruge za proučavanje talijanskog jezika i književnosti (AISLLI) i Međunarodne udruge profesora talijanskog jezika (AIPI). Talijanski institut za kulturu dodijelio joj je 1993. godišnju nagradu za talijanistiku.
IZABRANA BIBLIOGRAFIJA
KNJIGE:
Demiurg nad tuđim djelom. Intertekstualnost u romanima Umberta Eca, Zagreb: Hrvatsko filološko društvo, 1993.
Volja za riječ. Eseji o djelu Ranka Marinkovića, Zagreb: Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 2001-2002.
Sam svoj dvojnik. Eseji o hrvatskom književnom modernizmu, Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada, 2004.
Oko Kiklopa, Zagreb: Artrezor, 2005.
UREDNIŠTVO ZBORNIKA:
Čale, M., Grgić, I., Ružić, Z., ur., Sulla traduzione letteraria italiano-croata e croato-italiana, Zagreb: Istituto Italiano di Cultura Zagreb i DHKP, 1994.
Čale, M., Roić, S., Jerolimov, I., ur., I mari di Niccolò Tommaseo e altri mari, Zagreb: FFpress, 2004.
Čale, M., Iovinelli, A., Peruško, T., Roić, S., Il doppio nella lingua e nella letteratura italiana, Zagreb: Ffpress – Istituto Italiano di Cultura Zagreb, u tisku.
ZNANSTVENI ČLANCI (od 2000):
Idem prema ipse: performativ pripovjednog identiteta u Na rubu pameti i Jedan, nijedan i sto tisuća, »Forum«, LXXVIII (2007), 7-9, str. 978-998.
Idem proti ipse: performativ pripovedne identitete v Na robu pameti in v Eden, nobeden ali stotisoči, »Primerjalna književnost«, 30 (2007), 1, str. 121-136.
Žalovanje za izgubljenom aurom? Pirandellov esej Ilustratori, glumci i prevoditelji, u Tradicija i individualni talent: misao o prevođenju kroz stoljeća, Zagrebački prevodilački susret 2005, uredile Iva Grgić, Višnja Machiedo i Nada Šoljan, Zagreb: Društvo hrvatskih književnih prevodilaca, 2007, str. 59-79.
Tekstualno ja Petrarkine kancone 105, »Umjetnost riječi«, L (2006), 2-3, str. 171-195.
Prikazi i prikaze: Tamna granica tijela u Meštrovićevu Paklu, u u Sanja Roić, ur., Hrvatsko-talijanski književni odnosi, sv. 9, Zagreb: FFpress, 2005, 169-177..
Nota sul figlio mutevole: La Favola pirandelliana nei suoi parerga, u Maestro e Amico. Miscellanea in onore di Stanisław Widłak, uredili Marcela Świątłowska, Róman Sosnowski i Iwona Piechnick, Kraków: Wydawnictwo Uniwersytetu Jagiellonskiego, 2004, str. 103-109.
The Fraction Man: Anthropology of the Cyclops, »Slavica Tergestina« III (2004), 11-12, str. 83-122.
The Somatography of the Written Sign: Literary Text through the Mirror Stage, u Signs, Texts, Cultures. Conviviality from a Semiotic Point of View / Zeichen, Texte, Kulturen. Konvivialität aus semiotischer Perspektive, uredio Jeff Bernard, 2004. objavljeno na adresi http://www.inst.at/trans/15Nr/01_2/cale15.htm.
«Educazione (semiotica) della donna nel matrimonio» di Niccolò Tommaseo, u I mari di Niccolò Tommaseo e altri mari, uredile Morana Čale, Sanja Roić i Ivana Jerolimov, Zagreb: FFpress, Biblioteka Studia romanica et anglica zagrabiensia, 2004, str. 240-258.
Le riduzioni grafiche di Saba : Scorciatoie e raccontini, u «In fondo all’Adriatico selvaggio…»: Umberto Saba, con gli occhi dell’altra Europa, uredio Fulvio Senardi, Pečuh: Imago mundi, 2004, str. 9-17.
Tri pjesnička oca : Tresić-Pavičić, Šimić i Ujević u Kiklopu, u Između otoka i kopna. Zbornik radova s prvog znanstvenog skupa o životu i djelu Ranka Marinkovića, uredio Jakša Fiamengo, Komiža : Grad Komiža, 2004, str. 25-48.
Nikad više uvijek iznova, u Komparativna povijest hrvatske književnosti: Zbornik radova VI. (Europski obzori Marinkovićeva opusa) sa znanstvenog skupa održanog 29. i 30. rujna 2003. godine u Splitu, uredili Mirko Tomasović, Mirko i Vinka Glunčić-Bužančić, Split: Književni krug, 2004, str. 132-152.
Enrico IV al di là del piacere del principio: Gli spunti freudiani di Pirandello, u Lingua e Letteratura Italiana dentro e fuori la Penisola. Atti del III Convegno degli Italianisti Europei (Cracovia, 11-13 ottobre 2001). Sv. I., uredili Stanisław Widłak i Maria Masłanka-Soro, Krakov: Jagelonsko sveučilište, 2003, str. 53-63.
Uncanny Hypotyposes: Poe’s Oval Portrait and Pirandello’s Candelora, u »Litteraria Humanitas« XII. Moderna – avantgarda – postmoderna, uredili Danuše Kšicová i Ivo Pospíšil, Brno: Masarykova univerziteta v Brnê, 2003, str. 103-114.
Ključ za palindromno pismo: Marinković, Prah, u Komparativna povijest hrvatske književnosti: Zbornik radova V. (Krugovi i hrvatska književnost pedesetih godina prošlog stoljeća) sa znanstvenog skupa održanog 19. i 20. rujna 2002. godine u Splitu, uredili Mirko Tomasović i Vinka Glunčić-Bužančić, Split: Književni krug Split, 2003, str. 112-126.
Nietzsche, Pirandello, Krleža. Protiv povijesti, u Prošla sadašnjost: Znakovi povijesti u Hrvatskoj, uredili Vladimir Biti i Nenad Ivić, Zagreb: Naklada MD, 2003, str. 185-222.
Rođenje nesuvremenog protagonista iz duha glume : koristi i štete od iskušavanja povijesti na sebi u Pirandellovu Henriku IV. i Krležinu Areteju, u XX. stoljeće, uredila Irena Lukšić, Zagreb: Hrvatsko filološko društvo, 2003, str. 251-330.
L’allothanatografia di Moscarda: il Pirandello mitteleuropeo, u Dal centro dell’Europa: culture a confronto fra Trieste e i Carpazi. Atti del Secondo Seminario Internazionale Interdisciplinare, Pecs, 26-29 settembre 2001, uredile Eszter Ronaky i Beata Tombi, Pečuh : Imago Mundi, 2002, str. 279-290.
Pirandello oltre la mediterraneità nella narrativa speculare di Ranko Marinković, u «…E C’È DI MEZZO IL MARE»: lingua, letteratura e civiltà marina. Atti del XIV Congresso dell’A.I.P.I., II. svezak, uredili Bart Van den Bossche, Michel Bastiaensen i Corinna Salvadori Lonergan, Firenze: Franco Cesati Editore, 2002, str. 91-106.
Miraculous Simulacra of the Same: Performing the Marian Myth, u Mythen, Riten, Mythen, Simulakra. Semiotische Perspektiven/Myths, Rites, Simulacra. Semiotic Viewpoints. Zbornik 10. Međunarodnog simpozija Austrijskog društva za semiotiku, Sveučilište primijenjenih umjetnosti u Beču, svezak II, uredili Jeff Bernard i Gloria Withalm, Beč: Österreichische Gesellschaft für Semiotik, 2001, str. 727-743.
L’eterotopia di Goslar: Enrico IV, uomo inattuale, »Studia romanica et anglica zagrabiensia«, XLV-XLVI (2000-2001), str. 297-310.
Vojnović e Pirandello: Il tu che minaccia la scrittura, u: »Most/Il Ponte«, 1-4 (2000), str. 101-106.
Lajev kompleks: Paradoks politike anagnorize u Marinkovićevu Anđelu, »Umjetnost riječi« XLIV (2000), 1, str. 15-45.
Pirandello u Marinkovićevoj esejističkoj i pripovjednoj prozi, u Hrvatsko-talijanski književni odnosi, knjiga VII, uredio Mate Zorić, Zagreb: Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta, 2000, str. 175-186.
Vojnović i Pirandello: »Ti« kao prijetnja neispisivošću, u Hrvatsko-talijanski književni odnosi, knjiga VII, uredio Mate Zorić, Zagreb: Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta, 2000, str. 187-220.
