Upute za predaju molbe na Odsjek za sociologiju
- Ispuniti obrazac molbe,
- Ispunjenu molbu dostaviti na odsjek – poslati mailom na sociologija@ffzg.hr
Rok za predaju molbe za završetak studija produljen je do 30. travnja 2024. godine.
Upute za predaju molbe na Odsjek za sociologiju
Rok za predaju molbe za završetak studija produljen je do 30. travnja 2024. godine.
Kandidat: Vladimir Ivanović
Datum održavanja obrane: 25. travnja 2024. s početkom u 12.00 sati u prostoriji A-309
Naslov rada: Otpornost ruralnih područja Republike Hrvatske na temelju pokazatelja kvalitete života
Mentorica: izv. prof. dr. sc. Tijane Trako Poljak
Povjerenstvo za obranu rada:
1. izv. prof. dr. sc. Jana Vukić, predsjednica povjerenstva
2. izv. prof. dr. sc. Drago Župarić-Iljić, član povjerenstva
3. dr. sc. Sonja Podgorelec, znan. savjetnica (Institut za migracije i narodnosti u Zagrebu), članica povjerenstva
Izv. prof. dr. sc. Ivan Landripet otkazuje konzultacije u utorak 16. travnja zbog službene spriječenosti.
Žalosnog i teškog srca javljamo da je prof. dr. sc. Benjamin Čulig, umirovljeni redoviti profesor sociologije u trajnom zvanju, preminuo je u srijedu 10. travnja u Zagrebu u 73. godini života. Nakon završenih studija filozofije i sociologije na Filozofskom fakultetu te apsolviranih studija teorijske i eksperimentalne fizike na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu, kolega Čulig se kao asistent 1980. zaposlio na Odsjeku za sociologiju, na kojem je radio do umirovljenja 2021. godine. Magistrirao je 1985. s temom konstrukcije i evaluacija kompozitnog instrumenta namijenjenog ispitivanju vrijednosno-normativnih sustava, a doktorirao 1993. s temom društvenih vrijednosti i političkih stavova kao determinanti proekoloških orijentacija. U trajno zvanje redovitog profesora izabran je 2011.
Benjamin Čulig objavio je pedesetak znanstvenih i stručnih radova, šest znanstvenih knjiga te šezdesetak priopćenja sa skupova, koji su predstavljali istraživanja na široki raspon tema poput društvenih i političkih vrijednosti, religioznosti, ekoloških stavova, društvene modernizacije i identiteta, civilnog društva, ljudskih prava, videoigara, europskih integracija, rodnih nejednakosti, sustava upravljanja poslovnim informacijama i studentskih pobuna. Kao voditelj ili suradnik proveo je tridesetak znanstvenoistraživačkih projekata. Bio je pročelnik Odsjeka za sociologiju (2002.–2004.) i predsjednik Hrvatskog sociološkog društva (1994.–1996.). Od uspostave državne mature za sociologiju do 2014. bio je član i stručni konzultant skupine za izradu ispita pri Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja, kao i sastavljač testova opće kulture u vrijeme kad su oni bili sastavni dio prijemnih ispita za upis na prijediplomske studije Filozofskog fakulteta. Kolega Čulig djelovao je kao član uredništva časopisa „Socijalna ekologija“ (1992. –2012.), član Hrvatskog sociološkog društva, American Sociological Association te kao izvanredni član Hrvatskog psihološkog društva. U 2002. rektor Sveučilišta u Zagrebu dodijelio mu je Spomen-medalju u znak priznanja i zahvalnosti za razvitak Sveučilišta.
Uz zapaženi znanstvenoistraživački i stručni rad, kolega Čulig ostvario je neobično bogatu nastavničku karijeru, tijekom koje je većinu vremena (od 1990.) proveo kao predstojnik Katedre za metodologiju. Kroz desetak metodoloških i statističkih kolegija koje je osmislio i izvodio na svim razinama studija sociologije (većinu godina svojeg rada prebacujući nastavno opterećenje za 50, pa i 100 posto), gotovo ni iz čega je izgradio respektabilan analitičko-istraživački okvir za obrazovanje mladih sociologa i sociologinja, budućih analitičara društvenih fenomena u znanstvenim i javnim ustanovama te privatnim agencijama i tvrtkama – u vrijeme kad je stjecanje takvih kompetencija bilo razmjerno rijetko u daleko većim sociološkim centrima u svijetu. Većina sociologinja i sociologa koji danas provede ozbiljna fundamentalna i primijenjena kvantitativna istraživanje hrvatskog društva izravno su ili neizravno njegovi studenti i studentice, čime je kolega Čulig trajno pridonio razvoju područja društvenih znanosti te hrvatskog društva u cjelini. U tom smislu nije suviše pretjerano tvrditi da je malo tko u Hrvatskoj u suvremeno doba svojim pojedinačnim doprinosom zadužio znanstvenu disciplinu unutar koje je djelovao koliko je Benjamin Čulig zadužio sociologiju.
U mladosti vrhunski sportaš, državni reprezentativac u višeboju, Benjamin Čulig cijeli je život gajio ljubav prema planinarenju i prirodi. S time te s trajnom posvećenosti radu sa studentima u vezi njegov je poseban odnos prema Brdskim susretima, neformalnim godišnjim okupljanjima nastavnika i studenata sociologije u obližnjim izletištima i planinarskim domovima, kojima je kolega bio dugogodišnji, legendarni, organizator.
Na kraju osvrta na njegov bogat i zanimljiv život valja istaknuta da je Benjamin Čulig 2002. godine pod pseudonimom Norma C. Rey objavio obiman i kritički izvrsno primljen fantastični roman Prodor, prvo takvo djelo nastalo u Hrvatskoj. U okviru fantasy-žanra desetak godina kasnije Norma C. Rey objavila je roman Patuljački glošar.
Hvala ti na svemu, Ben!
Ispraćaj će biti u utorak 16. travnja 2024. s početkom u 12:40 na Krematoriju gradskog groblja Mirogoj.
Doc. dr. sc. Andriana Benčić Kužnar neće održati konzultacije u petak 12.4. od 14:00-15:00 sati. Studentice i studenti se mogu javiti e-mailom te se po potrebi može dogovoriti novi zamjenski termin konzultacija.
Pozivamo vas na Mjesec supkluture koji se održava od 4. do 25. travnja na Filozofskom fakultetu u Zagrebu u organizaciji kluba studenata sociologije ˝Diskrepancija˝.
Tijekom trajanja projekta moći ćete poslušati i sudjelovati na brojnim predavanjima, tribinama, filmskim večerima i slušaonama posvećenim raznim supkulturama. Nadamo se da se vidimo u što većem broju.
Poziv na prvu javnu tribinu u sklopu projekta ARHZAG u ponedjeljak, 8. travnja 2024. u 18 sati u prostoru Društva arhitekata Zagreba (DAZ).
Najava i program su na poveznici:
https://www.ipu.hr/article/hr/1707/akcija-sos-za-zagreb-i-njezine-refleksije
Pozivamo vas na predavanje dr. sc. Mladena Domazeta, s Instututa za filozofiju, Zagreb, pod nazivom „Održivi razvoj i odrast – naivnost i trezvenost“, u petak 5. travnja u 17:00h u A220.
Odrast je pojmovni i vrijednosni okvir za oblikovanje trezvene strategije ublažavanja ekološke katastrofe planetarnih razmjera i rad na uklanjanju jednako rasprostranjene društvene nepravde. Istovremeno, označava i društveni pokret koji istražuje i promišlja, zagovara i eksperimentira s inačicama takve strategije. Ovo se predavanje bavi teorijom održivog razvoja i odrasta kao filozofijom i društvenim pokretom u suvremenom globalnom okviru.