Odsjek za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu matična je institucija za razvoj sociologije, s obzirom na to da je na našoj instituciji pokrenut prvi cjeloviti studij sociologije u Hrvatskoj 1963. godine te je dugi niz godina bio jedini studij u Hrvatskoj na kojem su se obrazovali sociolozi i sociologinje (dalje: izrazi koji se koriste u tekstu, a imaju rodno značenje, svejedno jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu, obuhvaćaju sve rodove). Premda su u međuvremenu osnovani i drugi studiji sociologije na području Hrvatske, Odsjek za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu i dalje je ostao temeljna institucija za obrazovanje sociologa na svim razinama visokog obrazovanja (prijediplomska, diplomska i doktorska), s najvećim brojem upisanih studenata te s najvećim brojem istraživača i sveučilišnih nastavnika.

Nastavljajući tradiciju dugu 60 godina, aktualiziranim prijediplomskim jednopredmetnim i dvopredmetnim studijskim programima koji kreću u akademskoj godini 2024/2025 želi se modernizirati obrazovanje budućih sociologa na prijediplomskoj razini. Odsjek za sociologiju bio je od 2015. jedan od nositelja reforme studijskih programa na Filozofskom fakultetu, a vlastiti program je bitno reformirao i u strukturi i u sadržaju. 

Uzimajući u obzir usporedivost našeg programa s programima ostalih studija sociologije u Hrvatskoj i Europskoj uniji, studentima je omogućena visoka razina pokretljivosti (horizontalna i vertikalna mobilnost) u domaćem i međunarodnom prostoru visokog obrazovanja, bilo kroz slobodnu izbornost odabranih izbornih kolegija unutar i izvan Sveučilišta u Zagrebu bilo kroz priznavanje ekvivalentnosti obaveznih kolegija predviđenih programom studija kao preduvjeta za ostvarivanje studentske razmjene u domaćim i međunarodnim okvirima u sklopu programa CEEPUS, Erasmus+ i drugih.

Podaci od uvođenja bolonjskog sustava studiranja pokazuju da preko 80% studenata koji završe prijediplomski studij nastavljaju studij na diplomskoj razini, a ostali prvostupnici se zapošljavaju ili kao pomoćnici i suradnici u zanimanjima u kojima se prema dostupnim podacima zapošljavaju magistri sociologije ili izvan struke. Prema rezultatima istraživanja radnih karijera FFZG alumna koje je provedeno 2021., zapošljivost mag. soc. je izrazito velika: 96% alumna studija sociologije se unutar pet godina od završetka studija zaposlilo, u velikoj većini slučajeva na ugovor o radu na neodređeno na kvalitetnim radnim mjestima s kojima su bili zadovoljni. Oko 25% magistara sociologije zapošljava se u obrazovanju, a po otprilike 15% u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima te u sektoru informacija i  komunikacija.

Uz atraktivna gostujuća predavanja, studenti mogu osmišljavati buduće karijere obogaćeni iskustvima i kontaktima s terenskih nastava, pogotovo u sklopu aktivnosti katedre za urbanu sociologiju i katedre za socijalnu ekologiju kao i kolegija posvećenih radu, organizaciji, civilnom društvu te poslovnom odlučivanju.

U kontekstu trećeg stupa misije visokog obrazovanja (uz nastavu i istraživanje), ali i ‘same prirode’ sociološke discipline, studenti kao angažirani i emancipirani građani vidljivo doprinose zajednici surađujući s organizacijama civilnog društva (nevladine udruge, lokalne organizacije, zaklade i sl.), kako onim strukovnim tako i nesociološkim, a povezanim s različitim sociološki relevantnim pitanjima (zaštita ljudskih prava, prava manjinskih skupina, kulture, prirodnog okoliša i dr.); različitim organizacijama nacionalne, regionalne te lokalne uprave i samouprave; kulturnim, obrazovnim, medijskim, sportskim i drugim institucijama.

Izvadci iz recenzija (vanjske evaluacije) studijskog programa:

• program u potpunosti zadovoljava očekivanja i zahtjeve tuzemnih (HSD – Hrvatsko sociološko društvo) i inozemnih (ISA – International Sociological Association; ESA – European Sociological Association) socioloških strukovnih organizacija jer pokriva kako istaknute klasične tako i suvremene sociologe i sociološke teorije, ali i hrvatske, evropske i globalne metodološke pristupe;
• program u cijelosti pridonosi razvitku lokalne zajednice i studenti se potiču na doprinos zajednici;
• studentima je omogućena visoka razina horizontalne i vertikalne pokretljivosti u domaćem i međunarodnom prostoru visokog obrazovanja;
• program osigurava studentima stjecanje širokog opsega radnih kompetencija (primjerice korištenje različitih izvora i vrsta podataka za opis društvenih fenomena) uključujući generičke vještine (primjerice komunikacijske i prezentacijske vještine usmeno i pisano, vođenje manjih projekata) što omogućuje buduću zapošljivost i/ili nastavak školovanja.