Od osnutka 1963. godine Odsjek za sociologiju djeluje neprekidno kao prvi i najveći odsjek s
najvećim brojem stalno zaposlenih na znanstveno-nastavnim radnim mjestima i studijskim
programima koji nude sociološko obrazovanje na prijediplomskoj, diplomskoj i doktorskoj
razini. U prvome razdoblju samo kao dvopredmetni studij, a od ak. god. 1977/78. studij
sociologije postoji i kao jednopredmetni studij, čime je omogućen brži i suvremeniji razvoj
sociologije kao znanosti i struke. Iako u Hrvatskoj trenutno postoji još pet odsjeka, odnosno
odjela za sociologiju, naš Odsjek uspio je održati status ključne institucije za obrazovanje
sociologa. Rana popunjenost studentskih kvota pri upisu na jednopredmetnim i dvopredmetnim studijima na prijediplomskoj i diplomskoj razini ukazuju na interes za studij sociologije kao znanstvene discipline koja odgovara na mnogobrojne izazove suvremenoga društva, ali i na kvalitetu studijskih programa i ugled Odsjeka.
Recentnije društvene promjene popraćene su fenomenima poput porasta nezaposlenosti i
ekonomskoga raslojavanja stanovništva, ovisnosti o opijatima, nasilja, nekontrolirana širenja i
zgušnjavanja urbanoga tkiva, starenja populacije, migracija stanovništva, zagađivanja okoliša i
klimatskih promjena. Bilo da su dio globalnih trendova ili tek lokalne specifičnosti, te pojave
zahtijevaju sustavna istraživanja i koncipiranje rješenja, za koja upravo studij sociologije
osposobljava buduće stručnjake različitih profila i usmjerenja – buduće društvene analitičare.
Rad sociologa suštinski je usmjeren na doprinos oblikovanju i ostvarivanju ciljeva društvenoga
razvoja. Odsjek za sociologiju stoga je u okviru strateškoga plana oblikovao svoju viziju definicijom Odsjeka kao središnjega mjesta u Republici Hrvatskoj za stvaranje i prenošenje na
istraživanjima utemeljena znanja o hrvatskome društvu i globalnim društvenim procesima.
Kritičko promišljanje, interaktivnost, dinamičnost, tolerantnost i otvorenost za interdisciplinarnu i međunarodnu suradnju čine ga poticajnim i poželjnim mjestom za studiranje i znanstveno-nastavni rad. Kako bi ostvario svoju viziju, Odsjek za sociologiju izvodi nastavne programe i provodi znanstvenoistraživačke projekte u relevantnim područjima sociologije, od općih teorijskih predmeta do niza posebnih sociologija. Nastava je dinamična i interaktivna uz elemente individualnoga pristupa i mentorskoga rada s mogućnošću individualnih i grupnih
istraživačkih projekata za studente (terenski rad). Ishodi nastave i stečene kompetencije čine
studente Odsjeka konkurentnim i poželjnim kadrovima na tržištu rada, ali i angažiranim i konstruktivnim članovima zajednice. Intenzivnije uključivanje nastavnika i studenata u međunarodnu suradnju dio je kontinuirana rada na podizanju kvalitete studija i osiguranju još
veće zapošljivosti sociologa na dinamičnu tržištu rada.
U kontekstu smanjenja ukupne studentske populacije, opadanja interesa za studije društvenih i
humanističkih disciplina i porastu interesa za STEM-područje uz veću međunarodnu mobilnost
dostupnu studentima trajno je opredjeljenje Odsjeka povećanje kvalitete studijskih programa i
atraktivnosti studija uz prilagodbu zahtjevima tržišta rada, kako bi zadržao status najkvalitetnijega studija sociologije u Hrvatskoj. Izrada potpuno novih studijskih programa
započela je ak. god. 2015/16. u okviru projekta Usklađivanje studijskih programa u području
društvenih i humanističkih znanosti s potrebama tržišta rada, financiranog iz Europskoga
socijalnog fonda. U sklopu projekta prema metodologiji Hrvatskog kvalifikacijskog okvira
izrađen je standard zanimanja „istraživač tržišta i javnog mnijenja“ kao i nacrti standarda
kvalifikacija za prijediplomski i diplomski studij.
Sociologija, bilo kao opći predmet bilo kao niz predmeta koji obrađuju pojedine probleme
vezane uz različite struke (urbana sociologija, sociologija odgoja i obrazovanja, sociologija
kulture, sociologija znanja i znanosti, sociologija politike, ekonomska sociologija, socijalna
ekologija itd.), svoje mjesto pronalazi u različitim znanstvenim područjima. Jednopredmetni i
dvopredmetni studij sociologije omogućuje stjecanje kompetencija koje se mogu primijeniti u
široku spektru organizacija i ustanova kao što su poduzeća (organizacija i marketinška
istraživanja), mediji, državne institucije u kojima sociolozi svojim znanjem omogućavaju
njihovo bolje funkcioniranje. Primijenjena sociologija koristi sociološke teorije i metode kako
bi potaknula pozitivne društvene promjene. Orijentirana je prema javnim politikama i usmjerena na aktivne intervencije u društvu, čime doprinosi oblikovanju društvenih razvojnih
potencijala. Osim toga sociolozi se zapošljavaju kao nastavnici niza predmeta u srednjim
školama i na fakultetima. U posljednjih desetak godina diplomirani sociolozi našli su svoje
mjesto i u privatnome sektoru, poglavito na planu istraživanja tržišta, ispitivanja javnoga
mnijenja za potrebe sredstava javnog informiranja te različitih državnih institucija i službi.
Nevladine organizacije sve češće angažiraju diplomirane sociologe kao savjetnike za društvena
pitanja i kao eksperte za istraživanje društvenih fenomena. Posebno mjesto sociolozi nalaze u
državnim administrativnim službama kao stručnjaci za društveno planiranje i razvoj.

Studijski programi
Cilj je prijediplomskoga studija sociologije upoznati studente s osnovnim pojmovima
sociologije, osnovnim metodološkim principima društvenih znanosti i znanosti općenito te im
omogućiti historijski pregled socioloških teorija. Studenti se upoznaju i s osnovnim principima
znanstvene analize, odgovarajućim metodama i tehnikama znanstvenog istraživanja te s
osnovnim pretpostavkama vezanima uz teorijsku analizu. Dva opsežna kolegija predviđena su
za sociološko upoznavanje s hrvatskim društvom i za njegovu analizu, a putem niza izbornih
kolegija otvorena je mogućnost kreiranja vlastita obrazovnog profila koji može biti temelj
daljnjemu profiliranju u sklopu diplomskoga studija sociologije. Završeni prijediplomski studij diplomande i diplomandice osposobljava za različite poslove u kojima se zahtijeva
razumijevanje društvenih procesa i poznavanje načela znanstvenoga pristupa društvenoj
problematici, kao što je rad u medijima, nevladinim organizacijama, izdavaštvu, kulturi i sl., ali
ne i ekspertni znanstvenoistraživački pristup proučavanju društvenih pojava. Nakon završetka prijediplomskoga studija prvostupnici/prvostupnice imaju mogućnost nastaviti svoje obrazovanje na Odsjeku za sociologiju kroz tri različita programa diplomskoga studija: jednopredmetni i dvopredmetni diplomski studij znanstvenoga smjera i dvopredmetni diplomski studij nastavničkoga smjera. Cilj je diplomskoga studija sociologije proširiti, dopuniti i zaokružiti znanja stečena na prijediplomskome studiju i osposobiti studente za samostalan znanstvenoistraživački rad. Magistri i magistre sociologije osposobljeni su za znanstvenoistraživački rad na svim vrstama znanstvenih istraživanja koja se bave analizama društva, kao i specifičnim istraživanjima koja zahtijevaju sociološke aspekte ili sociološku procjenu vezanu uz predmet izučavanja; za rad u akademskim ustanovama koje se bave fundamentalnim i primijenjenim društvenim istraživanjima različitih tematskih sklopova (migracije, etnicitet, ruralne i urbane teme i sl.); za stručne i znanstvene ekspertize za potrebe
državnoga sektora, nevladinih organizacija i privatnih agencija; za ekspertni rad u ustanovama koje se bave ispitivanjem javnoga mnijenja i ostalim tipovima primijenjenih istraživanja; za
stručni, savjetodavni, upravni i administrativni rad u državnim ustanovama.
Doktorski studij sociologije nastavak je obrazovanja nakon završenoga diplomskoga studija
sociologije i srodnih disciplina. Dio je cjeloživotnog obrazovanja sociologa i ujedno najviši stupanj znanstvenog usavršavanja iz sociologije, a sociologe i sociologinje osposobljava za
najsloženije znanstvenoistraživačke i stručne poslove, samostalno bavljenje znanstvenim
radom te za akademsku karijeru. Studij nije ograničen na neku određenu znanstvenu granu u
znanstvenome polju sociologije, već uključuje njezina različita temeljna i primijenjena područja. Osobit naglasak stavlja se na temeljito upoznavanje sociologijske znanstvene metodologije i probleme sociologijskih mjerenja te najsuvremenije spoznaje i istraživačke paradigme u pojedinim područjima sociologijske teorijske artikulacije. Program studija uključuje detaljno upoznavanje s aktualnim istraživanjima u zemlji i svijetu, angažman ponajboljih znanstvenika u pojedinim područjima te suradnju s najuglednijim svjetskim znanstvenicima. Doktorski studij sociologije prije svega je znanstvenoistraživački studij, što znači da je studij organizacijski vezan uz neposredan znanstvenoistraživački rad polaznika i polaznica, odnosno da se odvija tijekom i unutar procesa istraživačkoga rada na projektima te da se u realizaciji programa koristi intenzivan individualni mentorski rad usmjeren na uže znanstveno područje interesa studenta ili studentice. Način na koji se doktorski studij realizira unapređuje poslijediplomsko obrazovanje u Hrvatskoj, povećava kvalitetu znanstvenoistraživačkoga rada te osigurava usporedivost doktorskoga programa sa sličnim programima općega profila na drugim europskim i svjetskim sveučilištima, što ga čini konkurentnim u odnosu na druge studije u regiji. Trenutno je u tijeku postupak akreditacije novoga doktorskoga studija sociologije.
Odsjek za sociologiju ima 31 zaposlenog djelatnika, uključujući administratoricu kao jedinu
zaposlenicu od nenastavnog osoblja. Vijeće Odsjeka uključuje sve nastavnike, asistente i
predstavnike studenata prijediplomskog i diplomskog studija, koji aktivno sudjeluju u radu
Vijeća. Vijeće Odsjeka tradicionalno njeguje demokratičnost i uključenost svih aktera u proces
donošenja odluka, što pridonosi atmosferi kooperativnosti u svim odsječkim aktivnostima.
Odsjek za sociologiju danas se sastoji od jedanaest katedara: Katedra za opću i teorijsku
sociologija, Katedra za posebne sociologije, Katedra za metodologiju, Katedra za sociologiju
obrazovanja, Katedra za socijalnu antropologiju, Katedra za vojnu sociologiju, Katedra za socijalnu ekologiju, Katedra za seksologiju, Katedra za migracijske i etničke studije, Katedra
za sociologiju roda i Katedra za urbanu sociologiju. Katedre su nastale kao rezultat razvoja struke, odnosno pojedinih područja posebnih sociologija, ali i kao odgovor na strukturne krize
i promjene društvene stvarnosti, baveći se promjenama i problemima hrvatskoga društva. U nastavi i istraživanjima katedre su oduvijek njegovale interdisciplinarnost održavajući suradnju
s drugim sastavnicama Fakulteta i Sveučilišta.

Zavod za sociologiju i znanstvenoistraživačka strategija
Od 1972. godine pri Odsjeku djeluje Zavod za sociologiju kao istraživačka komponenta unutar
koje su provedeni mnogi znanstveni projekti. Zavod za sociologiju provodi znanstvena
istraživanja unutar nacionalnih i međunarodnih projekata. Znanstvenu izvrsnost u istraživačkim
projektima prati angažman Odsjeka u sferi javne sociologije, koja proširuje granice discipline
izvan uska profesionalnoga kruga. Članovi Odsjeka angažirani su u javnim raspravama o mnogim globalnim i lokalnim pitanjima, javnim politikama i institucijama civilnoga društva.
Strateško je usmjerenje Odsjeka razvijati profesionalnu sociološku ekspertizu kao značajan
čimbenik oblikovanja javnih politika. Znanstvenoistraživački rad temelji se na primjeni i razvoju naprednih kvantitativnih i kvalitativnih metoda istraživanja. Istraživačka strategija Odsjeka za sociologiju usmjerena je na istraživanje četiriju ključnih strukturnih društvenih promjena: istraživanje društvenih nejednakosti, istraživanje održivosti društvene zajednice, sigurnosti i društvene kohezije, istraživanje utjecaja digitalne transformacije na društvene promjene te istraživanje društvenih i individualnih aspekata starenja stanovništva.
Društvena nejednakost jedna je od ključnih tema socioloških istraživanja. U polju sociologije
u Hrvatskoj i na Filozofskome fakultetu pitanje nejednakosti tradicionalno je zastupljeno u
različitim istraživanjima i istraživačkim grupama. Tom temom objedinjuju se do sada nedovoljno povezana istraživanja rodne nejednakosti, nejednakosti u pristupu obrazovanju i socijalnim uslugama, nejednakosti u političkoj participaciji, reprodukcije društvenih nejednakosti u urbanome prostoru i stanovanju te istraživanja kolektivnoga djelovanja na ispravljanju društvenih nejednakosti.
Procesi globalnoga restrukturiranja značajno su promijenili oblike društvenoga djelovanja i
društvenih institucija te polje upravljanja društvenim procesima. Tom temom nastoje se
obuhvatiti istraživanja različitih oblika građanskog udruživanja, istraživanja novih praksi i
modela participacije u polju ekonomije, politike i kulture, promjene društvenih vrijednosti i
identiteta te transformacija polja sigurnosti i društvenoga rizika.
Utjecaj novih tehnologija na društvo područje je trajna interesa u sociologiji. Promjene u
društvenim odnosima obilježene su mogućnostima i uporabom novih tehnoloških rješenja i
novim medijima. Digitalna transformacija mijenja postojeće oblike društvenosti, društvene
vrijednosti i norme. Izdvajanjem ovoga tematskoga područja istraživački se napori usmjeravaju
na sustavno proučavanje društvenih poveznica novih tehnologija.
Dugotrajni demografski trend starenja stanovništva u većini industrijaliziranih zemalja svijeta,
prisutan i u Republici Hrvatskoj, odražava se na mnoge sfere društvenih odnosa te pred suvremena društva postavlja izazove u organizaciji zdravstvene i socijalne skrbi, radnoekonomskih odnosa, obrazovanja te podrške lokalnim zajednicama i obiteljima u brizi o starijim osobama. Kompleksnost toga fenomena održava se u brojnosti znanstvenih disciplina koje analiziraju uzroke i ishode starenja stanovništva, od biomedicinskih do društvenih i humanističkih, uključujući interdisciplinarno područje gerontologije. Starenje je i tradicionalno
područje sociološke analize, primarno kao društveni makrofenomen starenja stanovništva, ali i
kao individualno iskustvo koje varira s obzirom na niz društvenih, psiholoških i bioloških čimbenika poput zdravlja i društvene podrške, socioekonomskoga statusa, uključenosti u javni
život zajednice i obiteljske procese te mogućnosti sudjelovanja u programima cjeloživotnog
obrazovanja i razvoja novih vještina.
Uspostavljanjem izdavačke djelatnosti unutar Zavoda za sociologiju povećala se vidljivost
znanstvenoistraživačkoga rada Odsjeka. Od 1992. godine Zavod za sociologiju zajedno s
Hrvatskim sociološkim društvom suizdavač je časopisa Socijalna ekologija te objavljuje dvije
biblioteke: Razvoj i okoliš i Societas. Mnogi članovi Odsjeka bili su glavni urednici Revije za
sociologiju, najstarijega sociološkog časopisa u Hrvatskoj, koji Hrvatsko sociološko društvo
izdaje od 1971. godine. Na incijativu članova Odsjeka pokrenut je i časopis za interdisciplinarna istraživanja rata i mira Polemos.

Povijest Odsjeka
Sociologiju kao jednu od mlađih znanstvenih disciplina na Sveučilištu u Zagrebu obilježava
duga tradicija. Sveučilište s ponosom može istaknuti ranu institucionalizaciju sociologije kao
akademske discipline iako u institucionalnome razvoju hrvatske sociologije postoje
diskontinuiteti, koje prate radikalni ideološki i teorijski zaokreti.
Prva Katedra za pomoćne kriminalne znanosti i sociologiju osnovana je 1906. godine na
Pravnome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu kao prva katedra za sociologiju u tadašnjoj Austro-
Ugarskoj Monarhiji. To je samo dvije godine nakon osnivanja prvoga sociološkog odjela u Ujedinjenome Kraljevstvu na London School of Economics. Potrebno je istaknuti i ulogu Baltazara Bogišića u ranoj institucionalizaciji svjetske sociologije. Baltazar Bogišić 1888. godine postaje prvi predsjednik novoosnovanoga Međunarodnog instituta za sociologiju, preteče Svjetskoga društva za sociologiju, današnje Međunarodne sociološke asocijacije.
Radikalna društvena promjena koju donose kraj Drugoga svjetskog rata i socijalistička revolucija označava razdoblje dominacije historijskoga materijalizma, a sociologija biva proglašena buržoaskom disciplinom i potpuno odbačena. Nakon sukoba s Informbiroom 1948. godine dolazi do preispitivanja staljinističke interpretacije marksizma prema drukčijem, humanističkom shvaćanju Marxovih djela i okretanja njegovim Ranim radovima. To je vrijeme uvođenja ideje samoupravljanja kao temelja stvaranja demokratskoga socijalizma i otvaranja SFR Jugoslavije prema Zapadu, što otvara prostor za diskusije o odnosu sociologije kao pozitivističke, empirijske buržoaske discipline i marksizma, koji karakterizira humanistička znanstvena orijentacija. Društveno-ekonomske promjene u smjeru liberalizacije ekonomije u 1960-im godinama i razvoj radničkoga samoupravljanja u uvjetima znanstveno-tehnološke promjene otvorile su prostor za kritičko preispitivanje funkcioniranja društvenoga sustava samoupravnoga socijalizma. Odmak od dogmatskoga marksizma i njegove interpretacije društvenoga razvoja omogućio je artikulaciju ideje slobode kritičke misli, što je stvorilo pretpostavke za ponovnu institucionalizaciju sociologije.
Odsjek za sociologiju utemeljen je ak. god. 1963/64. kao osamnaesti odsjek na Filozofskome
fakultetu, nakon nekoliko godina opsežnih priprema i stručnih javnih rasprava. Od 1960. godine
postojala je Katedra za sociologiju pri Odsjeku za filozofiju, a djelovao je i Institut za društvena
istraživanja u Zagrebu kao nukleus institucionalizacije sociologije u Hrvatskoj. Znanstvenonastavno vijeće Filozofskoga fakulteta imenovalo je povjerenstvo za izradu Elaborata o osnivanju studija sociologije u sastavu: Rudi Supek (predsjednik), Zoran Bujas, Jaroslav Šidak
i Predrag Vranicki. Osnivanje studija sociologije podržali su svi odsjeci, a sastav fakultetskoga povjerenstva govori o prepoznatoj važnosti sociologije kao znanstvene discipline i studija.
Kritičko promišljanje svih društvenih pitanja kao temeljni princip u svim njezinim razvojnim
fazama nerijetko je sociologiju označavalo kao subverzivnu disciplinu, bilo kao nedovoljno
marksističku ili nedovoljno nacionalno osviještenu znanost. U šezdeset godina svojega postojanja Odsjek za sociologiju prošao je kroz nekoliko razvojnih faza uvjetovanih dinamikom
razvoja same struke te dubokim krizama i promjenama koje su obilježavale društvenu stvarnost.
U prvome razdoblju, osim brige za kadrovsko osnaživanje, primarna orijentacija bila je prema
obrazovanju profesora sociologije za potrebe nastave u srednjim školama, koje su sociolozima
bile i glavni prostor zapošljavanja.
U kasnim 1970-im godinama osnivanje jednopredmetnoga studija označava zaokret prema
intenzivnijemu razvoju znanstvenoistraživačkih kompetencija naših studenata slijedeći trend razvoja profesionalne sociologije i novih posebnih sociologija (sociologija religije, sociologija
migracija, socijalna ekologija, sociologija znanja). Nakon početna dominantna oslanjanja studija na socijalnu filozofiju tada nastupa razdoblje razvoja profesionalne sociologije prema znanstvenoistraživačkomu, metodološki osnaženu tipu studija. Tako se i na našem studiju
ozbiljnije razvija metodologija kao okosnica svake znanstvenoistraživačke analize. Također, studij se inovira uvođenjem mentorskoga rada i izbornih predmeta koji su se mogli upisati na
različitim fakultetima Sveučilišta u Zagrebu, konkretno na Fakultetu političkih znanosti, Arhitektonskome, Medicinskome, Pravnome i Ekonomskome fakultetu. Koncept mentorskoga rada uveo je obavezu svakoga nastavnika da stručno prati rad nekoliko studenata različitih studijskih godina i skrbi o njima. Sve te inovacije pratile su promjene u obrascima zapošljavanja sociologa u poduzećima i drugim institucijama, a ne više primarno u srednjim školama.
Uspostavom samostalne hrvatske države započinje i nova razvojna faza Odsjeka. Iako u ratnim
uvjetima obrazovanja i nepovoljnim društvenim uvjetima, Odsjek uz jednopredmetni ponovno
uvodi dvopredmetni studij temeljem pozitivnih iskustava s interdisciplinarnim izbornim predmetima. Dvopredmetnost se pokazala važnom za obogaćivanje sociologije i profesionalnu
diverzifikaciju discipline, a osigurava i širu bazu za zapošljavanje naših studenata.
Do 2006. godine Odsjek se sastojao od šest katedara (Katedre za opću sociologiju, Katedre za
sistematsku sociologiju, Katedre za posebne sociologije, Katedre za metodologiju, Katedre za
sociologiju obrazovanja i Katedre za antropologiju). Četiri nove katedre osnovane su 2006.
godine (Katedra za socijalnu ekologiju, Katedra za vojnu sociologiju, Katedra za seksologiju i
Katedra za migracijske studije), kada je također Katedra za sistematsku sociologiju preimenovana u Katedru za teorijsku sociologiju, a Katedra za antropologiju u Katedru za
socijalnu antropologiju. Katedra za sociologiju roda osnovana je 2012. godine. Razvoj posebnih
katedara osnažio je društvenu i znanstvenu ulogu struke i studija. Članovi Katedre za vojnu
sociologiju aktivno su uključeni u nastavu sveučilišnih Vojnih studija.
Ustanovljen je niz kolegija relevantnih za promišljanje suvremenoga društva, primjerice
Terorizam i društvo, Sociologija spolnosti, Sociologija roda, Feminističke teorije i pokreti, Sociologija vojske i rata, Društvo i tehnologija, Mediji i društvo, Suvremena sociologija i urbano društvo, Sociologija zdravlja i bolesti – da spomenemo samo neke. Ubrzana dinamika društvenih promjena potaknuta radikalnim tehnološkim promjenama i praćena globalnim demografskim i političkim tektonskim pomacima stvara potrebu za razvojem znanstvenoga sociološkog pristupa razumijevanju tih procesa. Inovativan pristup u oblikovanju studijskoga
programa karakteristika je i posljednje reforme studijskoga programa.

Studentska udruga Diskrepancija i studentske aktivnosti
Organizirana studentska aktivnost postoji od sama osnutka studija sociologije. Dio je tradicije
i duha Odsjeka da nastavnici okupljaju studente na neformalnim druženjima u obližnjim izletištima i planinarskim domovima. Profesor Benjamin Čulig legendarni je organizator takvih
okupljanja. U početku su studenti svake treće godine organizirali skupove o aktualnim društvenim i profesionalnim temama, zajedno sa studentima sociologije iz drugih gradova bivše Jugoslavije, Beograda, Ljubljane i Sarajeva. Nakon što su u 1980-im godinama te aktivnosti
zamrle, akademik Ivan Cifrić okuplja studente i uključuje ih u rad Ljetne škole u Crikvenici.
Klub studenata sociologije Diskrepancija osnovala je grupa studenata sociologije 1988. godine,
a formalno je kao udruga registriran 1995. godine. Danas je Diskrepancija jedna od najaktivnijih studentskih organizacija Sveučilišta u Zagrebu. Samostalno i u suradnji s drugim studentskim udrugama organizira znanstvene simpozije, tribine, kružoke i filmske večeri. Svake godine organizira Brdske susrete, na kojima se studenti sociologije preko vikenda okupljaju na obližnjem zagrebačkom planinskom odmaralištu da bi s profesorima i kolegama raspravljali o relevantnim sociološkim temama i dobro se zabavili. Uz Brdske susrete svake se godine organizira i Noć Rudija Supeka, tematski okrugli stol i druženje koje se održava u nekom od klubova poput Močvare i KSFF-a, Kluba studenata Filozofskoga fakulteta.
Klub Diskrepancija uspješno vodi interdisciplinarni studentski časopis za društvenohumanističke
teme Diskrepancija. U devet dosada tiskanih brojeva objavljivani su stručni akademski tekstovi organizirani u rubrike: autorski radovi, prikazi, intervjui i prijevodi. Udruga je osnivač projekta Studentski pravobranitelj, koji se već razvio na nekoliko zagrebačkih fakulteta. Diskrepancija je vodila i projekt Europske udruge studenata sociologije ESSA.

Zaključna misao
U šezdeset godina postojanja Odsjek za sociologiju afirmirao se kao značajan dio znanstvenog i obrazovnog korpusa Filozofskoga fakulteta. Dinamičnost, kritičko promišljanje, inovativnost, tolerantnost i otvorenost za interdisciplinarnu suradnju u oblikovanju studijskih programa te visoka kvaliteta istraživanja strateška su opredjeljenja u ostvarenju vizije Odsjeka kao središnjega mjesta sociologijske edukacije u Hrvatskoj, prepoznatoga na nacionalnoj i regionalnoj razini.

Jasminka Lažnjak

Napomena. Tekst je nastao na temelju pisanih materijala bivših i sadašnjih članova Odsjeka za
sociologiju.

Literatura i izvori
Batina, G. Počeci sociologije u Hrvatskoj. Zagreb: Kultura i društvo, 2006.
Batina, G. Hrvatska sociološka tradicija prije 2. svjetskog rata – Ružno pače poslijeratne
hrvatske sociologije. Hrvatska sociologija: razvoj i perspektive. Krbec, D. (ur.). Zagreb:
Hrvatsko sociološko društvo. 2008, 39–58.
Cifrić, I. Odsjek za sociologiju. Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu: monografija.
Damjanović, S. (ur.). Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1998, 253–259.
Cifrić, I.; Kalanj, R.; Trako Poljak, T. (ur.). 100 godina Rudija Supeka i 50 godina Odsjeka za
sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Zagreb: FF press, 2015.
Lažnjak, J. Sociologija. Sveučilište u Zagrebu 350 godina 1669. – 2019. Polić Bobić, M. (ur.).
Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, 2019, 314–317.
Program doktorskog studija sociologije akademske godine 2017/2018. Zagreb: Odsjek za
sociologiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2017.
10
Ravlić, S. Sociologija i pravni studij – uz povijest katedre za sociologiju (1906–2006). Hrvatska
sociologija: razvoj i perspektive. Krbec, D. (ur.). Zagreb: Hrvatsko sociološko društvo. 2008,
59–68.
Vodič kroz diplomski sveučilišni studij sociologije: akademska godina 2019/2020. Zagreb:
Odsjek za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2019. Dostupno na:
https://www.ffzg.unizg.hr/socio/wp-content/uploads/2019/10/Vodic-za-diplomski-studij-
2019.-2020..pdf (5. 10. 2023).
Vodič kroz preddiplomski sveučilišni studij sociologije: akademska godina 2019/2020. Zagreb:
Odsjek za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2019. Dostupno na:
https://www.ffzg.unizg.hr/socio/wp-content/uploads/2019/10/Vodic-za-preddiplomski-studij-
2019.-2020..pdf (5. 10. 2023).