Nakon osamostaljenja odsjeka i studija kroatistike i osnivanja studija slavistike, odnosno odsjeka i studija južne slavistike, osobito smo naglašeno za potrebe tih studija razvijali interes za metodologiju poredbene povijesti slavenskih jezika i književnosti, s naročitom projekcijom na poredbenu povijest i gramatiku južnoslavenskih jezika, odnosno južnoslavensku poredbenu (i interkulturnu) književnost. Zbog toga je, uz prihvaćanje novih nastavnih planova i programa, 2005. godine osnovana Katedra za poredbenu povijest južnoslavenskih jezika i književnosti, čiji je predstojnik od osnivanja red. prof. dr. Zvonko Kovač. Stručno-znanstveni program Katedre zacrtan je stalnom potrebom praćenja metodologije poredbeno-povijesnih istraživanja, kao i potrebom njihove kreativne prilagodbe specifičnim južnoslavističkim prilikama, kako u slavist. jezikoslovlju, tako i u području povijesti književnosti. Osobito važnim prostorom djelovanja članova Katedre je u sistematiziranju istraživanja poredbeno-interkulturnih odnosa hrvatskoga jezika i književnosti s južnoslavenskima, kao i među južnoslavenskima, što često bilateralnim poredbenim uvidima nedostaje. S tim u vezi, posebno se ističu problemi proučavanja bosanskoga jezika i bosanske (bosanskohercegovačke, bošnjačke) književnosti, hrvatsko-srpski književni i kulturni odnosi, pitanja književnoga rada južnoslavenskih nacionalnih manjina u Hrvatskoj, itd. Pored Z. Kovača (metodologija književne povijesti, poredbene književne analize), stalni su suradnici katedre Anita Peti-Stantić (poredbena povijest južnoslavenskih jezika) te znanstveni novak Ivan Majić (uvod u studij južnoslavenskih književnosti, bosanskohercegovačka književnost), a potencijalno i drugi članovi Odsjeka.