South-East Europe Textbook Network

States and Regions

Transregional Projects



(return to home page)

Croatia

Snjezana Koren
Southeast European Joint History Project

 

Radionica V

The Balkan Empires: common heritage, different heirs

Radionica V - “The Balkan Empires: common heritage, different heirs” (Istanbul, Sabanci University, 20.-23. rujna 2000.) - okupila je najveci broj sudionika i popracena je prilicnom paznjom turskih medija. U njenom radu sudjelovali su predstavnici Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Cipra, Grcke, Hrvatske, Jugoslavije, Makedonije, Rumunjske, Slovenije i Turske, te predstavnici Sveucilista iz Essexa.

Ciljevi radionice:

1.      Kako je Bizantsko i Osmansko carstvo ukljuceno u nacionalnu povijest balkanskih zemalja?

2.      Koje su mogucnosti revidiranog pogleda na regionalnu povijest, pri cemu bi povijest dvaju carstava, Bizantskog i Osmanskog Carstva, mogla posluziti kao temelj za zajednicku povijest JI Europe?

Pitanja na koja su odgovarali sudionici radionice:

Opce informacije

1.1  U kojim se razredima poucava povijesti? Koliko sati tjedno? Koja se povijesna razdoblja poucavaju u pojedinom razredu?

1.2  Poucava li se osim nacionalne povijesti i opca povijesti? Koji su omjeri izmedju nacionalne, balkanske, europske i svjetske povijesti?

1.3  Kakav je sustav autorizacije, publikacije i distribucije udzbenika?

Analiza udzbenika povijesti

2.1  Koliko je stranica posveceno povijesti Bizantskog i Osmanskog Carstva? Koje su karte i ilustracije ukljucene u udzbenike u vezi povijesti Bizantskog i Osmanskog Carstva?

2.2  Koja se vrsta povijesti poucava u vezi s dva balkanska carstva? Politicka, vojna, kulturna, ekonomska ili socijalna?

2.3  Je li Bizantsko Carstvo predstavljeno kao grcko carstvo? Je li Osmansko Carstvo predstavljeno kao tursko carstvo? Je li jasno naglaseno da su dva carstva bila multietnicka, multireligijska i multikulturalna? Kako su opisani odnosi izmedju razlicitih etnickih grupa unutar tih carstava?

2.4  Je li Bizantsko Carstvo integrirano u nacionalnu povijest vase zemlje i na koji nacin? Kako je povijesno evaluirano u odnosu na zajednicku proslost regije?

2.5  Je li Osmansko Carstvo integrirano u nacionalnu povijest vase zemlje i na koji nacin? Kako je povijesno evaluirano u odnosu na zajednicku proslost regije?

2.6  Ima li heroja iz bizantskog i osmanskog razdoblja ukljucenih u nacionalnu povijest? Tko su oni? Kako su ocijenjeni? Ima li anti-heroja?

2.7  Ima li negativnih stereotipa o drugim balkanskim narodima unutar bizantske i osmanske povijesti?

2.8  Koji su glavni dogadjaji u povijesti dvaju carstava koji se spominju u udzbenicima? Koji su najkontroverzniji? Kako su interpretirani?

2.9  Kako su pravoslavno krscanstvo i islam povezani s povijescu dvaju carstava? Kako su prikazani odnosi izmedju drzave, vjere i drustva?


Radionica V.a

Greeks and Turks: the Janus of a common history

Radionica V.a: Greeks and Turks: the Janus of a common history (Istanbul, 20.-21. rujna 2000.). Sudionici iz Grcke i Turske.

Ciljevi radionice:

1.      Kako su Grci i Turci uzajamno prikazani u svojim udzbenicima povijesti u odnosu na zajednicku i/ ili konfliktnu proslost?

2.      Mogucnosti revidiranog pogleda na zajednicku proslost Grcke i Turske.

Analiza udzbenika povijesti

1.      Koliko je stranica posveceno povijesti “drugog”? Koje su karte i ilustracije ukljucene u vezi povijesti Turaka i Turske/ Grka i Grcke?

2.      Kako je “druga strana” opisana? Koja je “povijesna uloga” koju je odigrao “drugi”? U kojem su opsegu problemi i prituzbe “druge strane” spomenuti u udzbenicima? Ima li slucajeva u kojima su spomenute greske, nedostaci i “nepravedni postupci” “nase” strane? Ima li direktnih ili indirektnih tvrdnji o superiornosti vlastite nacije i inferiornosti drugog?

3.      Ima li heroja ili antiheroja s “druge strane”? Kako su opisani? Koje su najznacajnije nacionalne povijesne licnosti u zadnjih 1000 godina povijesti koje se odnose na povijest “drugoga”? Kako su opisane? Kakav je njihova uloga u nacionalnom identitetu?

4.      Kako su prikazani slijedeci dogadjaji:

Bitka kod Manzikerta (1071.)

Pad Konstantinopola (1453.)

Grcki rat za nezavisnost (1821.)

Balkanski ratovi (1912.-1913.)

Mirovni ugovor u Sevresu (1920.)

Palez Smirne (1922.)

Kako je prikazana sadasnja situacija?

Kako su prikazani odnosi izmedju Grka i Turaka?

5.      Ima li opisa spomenika koji svjedoce o povijesnoj prisutnosti “drugoga” na vlastitom nacionalnom teritoriju (crkve, dzamije, itd.)?

6.      Kako su krscanstvo i islam povezani s povijescu Grcke i Turske? Kakav je odnos vjerskih identiteta prema nacionalnim i etnickim identitetima?

7.      Spominju li se manjine? Ima li posebnih lekcija posvecenih nacionalnim manjinama?