States and Regions

Transregional Projects

• Albania
  
• Bosnia and Hercegovina
  
• Bulgaria
  
• Croatia
  
• Cyprus
  
• Greece
  
• Hungary
  
• FYRoMacedonia
  
• Moldova
  
• Romania
  
• Slovenia
  
• Turkey
  
• Yugoslavia
        Kosovo
        Montenegro
        Serbia

(return to home page)

Snjezana Koren
Southeast European Joint History Project

Radionica III

1.      Koji je sadrzaj makedonskog identiteta (kulturna, regionalna, etnicka ili nacionalna obiljezja) u drzavama JI Europe, ukljucujuci i makedonsku komponentu?

2.      Kako je Makedonija ukljucena u nacionalnu povijest svake od zemalja sudionica radionice?

3.      Koje su mogucnosti revidiranog pogleda na regionalnu proslost u kojem ce povijest ujedinjavati umjesto razdvajati susjede?

1.1  U kojim se razredima poucava povijesti? Koliko sati tjedno? Koja se povijesna razdoblja poucavaju u pojedinom razredu?

1.2  Poucava li se osim nacionalne povijesti i neka druga povijest? Koji su omjeri izmedju nacionalne, balkanske, europske i svjetske povijesti?

1.3  Kakav je sustav autorizacije, publikacije i distribucije udzbenika?

Analiza udzbenika povijesti

2.1  Je li Makedonija, prema udzbenicima povijesti, geografski ili kulturni entitet?

2.2  Kako je Makedonija prikazana u razlicitim povijesnim razdobljima (tj. prapovijest, antika, rimsko, bizantsko i osmansko razdoblje, 20. stoljece)?

2.3  Koja se vrsta povijesti poucava u vezi Makedonije: politicka, vojna, kulturna, ekonomska ili socijalna? Postoje li razliciti pristupi u razlicitim povijesnim razdobljima?

2.4  Je li povijest Makedonije (kao geografskog entiteta) integrirana u nacionalnu povijest i kako?

2.5  Ima li nacionalnih heroja koji dolaze s podrucja Makedonije? U kojim povijesnim razdobljima?

2.6  Kako je prikazano makedonsko pitanje u suvremenoj povijesti?

2.7  Tko je “drugi” u odnosu na makedonsko pitanje u svakom povijesnom razdoblju? Kako je taj “drugi” opisan? Koja je “povijesna uloga” koju je odigrao “drugi”? U kojem su opsegu problemi i prituzbe “druge strane” spomenuti u udzbenicima? Ima li slucajeva u kojima su spomenute greske, nedostaci i “nepravedni postupci” “nase” strane?

2.8  Koje su karte i ilustracije u vezi susjednih zemalja (tj. drzava koje sudjeluju u radionici) ukljucene u udzbenike?

Radionica IV: Albanians and their neighbors: the future’s past (Atena, 16.-17. lipnja 2000.). Sudionici iz Albanije, Grcke, Jugoslavije i Kosova, te University of California.

1.      Kako su Albanci i njihovi susjedi uzajamno prikazani u njihovim udzbenicima povijesti u odnosu na zajednicku i/ ili konfliktnu proslost?

2.      Mogucnosti revidiranog pogleda na regionalnu proslost u kojem ce povijest ujedinjavati umjesto razdvajati susjede.

Pitanja na koja su odgovarali sudionici radionice:

Opce informacije

1.1  U kojim se razredima poucava povijesti? Koliko sati tjedno? Koja se povijesna razdoblja poucavaju u pojedinom razredu?

1.2  Poucava li se osim nacionalne povijesti i opca povijesti? Koji su omjeri izmedju nacionalne, balkanske, europske i svjetske povijesti?

1.3  Kakav je sustav autorizacije, publikacije i distribucije udzbenika?

Analiza udzbenika povijesti

2.1    U kojim su povijesnim razdobljima i u kojem povijesnom kontekstu Albanija i Albanci spomenuti u udzbenicima? Koliko je stranica posveceno Albancima (isto pitanje odnosi se na druge narode u albanskim udzbenicima)?

2.2    Koja se vrsta povijesti poucava u odnosu na Albaniju i Albance? Politicka, vojna, kulturna, ekonomska ili socijalna? ? Postoje li razliciti pristupi u razlicitim povijesnim razdobljima?

2.3    Kako su prikazani odnosi izmedju Albanaca i susjednih zemalja?

2.4    Ima li albanskih heroja ukljucenih u nacionalnu povijest ili obrnuto? (Isto pitanje odnosi se na druge narode u albanskim udzbenicima.)

2.5    Ima li posebnih lekcija posvecenih Albancima? U kojim povijesnim razdobljima? Jesu li Albanci spomenuti kao nacionalna manjina? Spominju li se u albanskim udzbenicima druge narodi kao nacionalne manjine? Ima li posebnih lekcija koje su im posvecene?

2.6    Koje su karte i ilustracije ukljucene u udzbenike u vezi zemalja koje sudjeluju u radu radionici?

2.7    Kako je prikazana uloga Albanije i Albanaca u suvremenoj povijesti?

2.8    Kako je prikazano kosovsko pitanje u albanskim i srpskim udzbenicima? Spominje li se uopce u udzbenicima drugih zemalja?

Radionica V - “The Balkan Empires: common heritage, different heirs” (Istanbul, Sabanci University, 20.-23. rujna 2000.) - okupila je najveci broj sudionika i popracena je prilicnom paznjom turskih medija. U njenom radu sudjelovali su predstavnici Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Cipra, Grcke, Hrvatske, Jugoslavije, Makedonije, Rumunjske, Slovenije i Turske, te predstavnici Sveucilista iz Essexa.

1.      Kako je Bizantsko i Osmansko carstvo ukljuceno u nacionalnu povijest balkanskih zemalja?

2.      Koje su mogucnosti revidiranog pogleda na regionalnu povijest, pri cemu bi povijest dvaju carstava, Bizantskog i Osmanskog Carstva, mogla posluziti kao temelj za zajednicku povijest JI Europe?

1.1  U kojim se razredima poucava povijesti? Koliko sati tjedno? Koja se povijesna razdoblja poucavaju u pojedinom razredu?

1.2  Poucava li se osim nacionalne povijesti i opca povijesti? Koji su omjeri izmedju nacionalne, balkanske, europske i svjetske povijesti?

1.3  Kakav je sustav autorizacije, publikacije i distribucije udzbenika?

2.1  Koliko je stranica posveceno povijesti Bizantskog i Osmanskog Carstva? Koje su karte i ilustracije ukljucene u udzbenike u vezi povijesti Bizantskog i Osmanskog Carstva?

2.2  Koja se vrsta povijesti poucava u vezi s dva balkanska carstva? Politicka, vojna, kulturna, ekonomska ili socijalna?

2.3  Je li Bizantsko Carstvo predstavljeno kao grcko carstvo? Je li Osmansko Carstvo predstavljeno kao tursko carstvo? Je li jasno naglaseno da su dva carstva bila multietnicka, multireligijska i multikulturalna? Kako su opisani odnosi izmedju razlicitih etnickih grupa unutar tih carstava?

2.4  Je li Bizantsko Carstvo integrirano u nacionalnu povijest vase zemlje i na koji nacin? Kako je povijesno evaluirano u odnosu na zajednicku proslost regije?

2.5  Je li Osmansko Carstvo integrirano u nacionalnu povijest vase zemlje i na koji nacin? Kako je povijesno evaluirano u odnosu na zajednicku proslost regije?

2.6  Ima li heroja iz bizantskog i osmanskog razdoblja ukljucenih u nacionalnu povijest? Tko su oni? Kako su ocijenjeni? Ima li anti-heroja?

2.7  Ima li negativnih stereotipa o drugim balkanskim narodima unutar bizantske i osmanske povijesti?

2.8  Koji su glavni dogadjaji u povijesti dvaju carstava koji se spominju u udzbenicima? Koji su najkontroverzniji? Kako su interpretirani?

2.9  Kako su pravoslavno krscanstvo i islam povezani s povijescu dvaju carstava? Kako su prikazani odnosi izmedju drzave, vjere i drustva?

Radionica V.a: Greeks and Turks: the Janus of a common history (Istanbul, 20.-21. rujna 2000.). Sudionici iz Grcke i Turske.

1.      Kako su Grci i Turci uzajamno prikazani u svojim udzbenicima povijesti u odnosu na zajednicku i/ ili konfliktnu proslost?

2.      Mogucnosti revidiranog pogleda na zajednicku proslost Grcke i Turske.

Analiza udzbenika povijesti

1.      Koliko je stranica posveceno povijesti “drugog”? Koje su karte i ilustracije ukljucene u vezi povijesti Turaka i Turske/ Grka i Grcke?

2.      Kako je “druga strana” opisana? Koja je “povijesna uloga” koju je odigrao “drugi”? U kojem su opsegu problemi i prituzbe “druge strane” spomenuti u udzbenicima? Ima li slucajeva u kojima su spomenute greske, nedostaci i “nepravedni postupci” “nase” strane? Ima li direktnih ili indirektnih tvrdnji o superiornosti vlastite nacije i inferiornosti drugog?

3.      Ima li heroja ili antiheroja s “druge strane”? Kako su opisani? Koje su najznacajnije nacionalne povijesne licnosti u zadnjih 1000 godina povijesti koje se odnose na povijest “drugoga”? Kako su opisane? Kakav je njihova uloga u nacionalnom identitetu?

4.      Kako su prikazani slijedeci dogadjaji:

Bitka kod Manzikerta (1071.)

Pad Konstantinopola (1453.)

Grcki rat za nezavisnost (1821.)

Balkanski ratovi (1912.-1913.)

Mirovni ugovor u Sevresu (1920.)

Palez Smirne (1922.)

Kako je prikazana sadasnja situacija?

Kako su prikazani odnosi izmedju Grka i Turaka?

5.      Ima li opisa spomenika koji svjedoce o povijesnoj prisutnosti “drugoga” na vlastitom nacionalnom teritoriju (crkve, dzamije, itd.)?

6.      Kako su krscanstvo i islam povezani s povijescu Grcke i Turske? Kakav je odnos vjerskih identiteta prema nacionalnim i etnickim identitetima?

7.      Spominju li se manjine? Ima li posebnih lekcija posvecenih nacionalnim manjinama?

Radionica “Yugoslavia: a look in the broken mirror – Who is the “Other”?” (Ljubljana, Filozofski fakultet, 2.-4. studenog 2000.) okupila je znanstvenike i nastavnike povijesti iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Makedonije, Slovenije i Srbije, te predstavnike Georg Eckert Instituta za medjunarodna udzbenicka istrazivanja iz Braunschweiga.

1.      Kako su narodi bivse Jugoslavije predstavljeni u udzbenicima povijesti pojedinih zemalja s obzirom na njihovu zajednicku i/ili konfliktnu proslost?

2.      Koje su mogucnosti revidiranog prikaza zajednicke proslosti za sve etnicke skupine bivse Jugoslavije?

1.      Koliko je lekcija posveceno povijesti bivse Jugoslavije i njenim narodima? Koliko stranica?

2.      Koje su karte i ilustracije koje se ticu povijesti Jugoslavije ukljucene u udzbenike?

3.      Tko su heroji i antiheroji?

4.      Koji se teritoriji spominju kao oni koji etnicki pripadaju vasem narodu ili drzavi u srednjem vijeku? (Kakav je tretman Bosne?)

5.      Kako je prikazan dolazak Srba u Hrvatsku u 16. stoljecu? Kakvi su bili odnosi Srba i Hrvata u Vojnoj krajini?

6.      Jesu li jugoslavenska ideja i ostale integrativne ideje u 19. stoljecu spomenute? Ako jesu, kako su ocijenjene?

7.      Kako je opisano i ocijenjeno stvaranje Jugoslavije 1918. godine?

8.      Kako je opisan polozaj vaseg naroda u Kraljevini Jugoslaviji? Koje su pozitivne, a koje negativne evaluacije?

9.      Kako je opisan raspad Jugoslavije 1941. i njena obnova 1945. godine (pozitivne/negativne evaluacije)?

10.  Kako je ocijenjena kolaboracija i otpor u Drugome svjetskom ratu? Kako je prikazana uloga partizana? Kako je prikazana uloga Nezavisne Drzave Hrvatske, Nediceva rezima, cetnika i ostalih kolaboracijskih grupa?

11.  Je li opisano medjuetnicko nasilje u Drugome svjetskom ratu? Kako?

12.  Kako je opisan polozaj vaseg naroda u socijalistickoj Jugoslaviji (pozitivne/negativne evaluacije)? Kako su tretirane vjerske razlike?

13.  Kako je opisan raspad Jugoslavije 1991. te ratovi izmedju 1991. i 1995.? Koji su glavni razlozi raspada: ekonomski, autoritarni politicki sistem, drugi jugoslavenski narodi, medjunarodna zajednica, nesto drugo. Koliko je stranica posveceno ratovima?

Radionica VII: Religious education and the view of the “others” (Solun, 11.-13. ozujka 2001.). Sudionici iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Hrvatske, Makedonije, Grcke, Rumunjske, Slovenije, Turske, Jugoslavije, te predstavnici Central European University iz Budimpeste.

Ciljevi radionice:

1.      Kakva je situacija u religioznom obrazovanju u skolama i van skola u JI Europi?

2.      Kako je prikazana religija i kako je uloga religioznog faktora (i crkvi) ocijenjena u udzbenicima povijesti?

3.      Odnos izmedju vjerskih razlika i medjuetnickih sukoba, te kako poucavati toleranciju izmedju razlicitih vjerskih zajednica.

1.1  Je li vjeronauk/ vjersko obrazovanje izborni ili obavezni predmet? U kojim se razredima poucava? Koliko sati tjedno? Kakvo je obrazovanje ucitelja vjeronauka?

1.2  Koji je sadrzaj vjerskog obrazovanja? Spominju li se i druge religije?

1.3  Jesu li vjerske obrazovne ustanove dozvoljene zakonom? Postoje li takve ustanove paralelno s drzavnim obrazovnim sustavom? Pripadaju li razlicitim vjeroispovijestima ili religijama?

1.4  Predaje li se vjersko obrazovanje etnickim ili vjerskim manjinama u drzavnim skolama ili drugim ustanovama? Je li izborno ili obavezno? Tko su ucitelji? Kakvi se udzbenici koriste u tu svrhu?

1.5  Kakav je sustav autorizacije, publikacije i distribucije udzbenika religije?

1.6  Kakav je odnos izmedju teksta i ilustracija u udzbenicima religije? Jesu li ilustracije uglavnom dekorativne ili je njihova svrha da objasne tekst? Koji je omjer ilustracija koje se odnose na druge vjerske zajednice u odnosu na vecinsku vjersku zajednicu u vasoj zemlji?

1.7  Imati li informacija o tome kako se u svakoj od vjerskih zajednica u vasoj zemlji formiraju stavovi prema drugim religijama?

Analiza udzbenika povijesti

2.1  Kakav je polozaj religije u udzbenicima povijesti? Koliko je poglavlja i stranica posveceno religiji, te Crkvi ili Zajednici vjernih (Umma) u srednjovjekovnoj i modernoj/ suvremenoj povijesti? Koji je njihov postotak? Kako je zidovska vjera prikazana u udzbenicima drevne povijesti?

2.2  Koje su ilustracije vjerskog sadrzaja ukljucene u udzbenike? Ima li spomenika, portreta itd. koji se odnose na razlicite religije? Kakav je njihov tretman?

2.3  Je li religija predstavljena kao element nacionalnog identiteta? Ako da, kako je integrirana u nacionalnu povijest? Kakav je odnos vjerskih identiteta prema nacionalnim i etnickim identitetima?

2.4  Ima li nacionalnih heroja i antiheroja koji pripadaju vjerskim zajednicama (tj. Crkvi, Ummi, itd.)? Kako je prikazana vjerska dimenzija tih heroja?

2.5  Kako je opisan odnos izmedju razlicitih vjera u povijesti? Ima li negativnih stereotipa o drugim religijama?

2.6  Kako je prikazan odnos izmedju drzave, religije i drustva u razlicitim povijesnim razdobljima? Kako udzbenici obradjuju trenutke sukoba izmedju drzave i religije? Kako su prikazane politicke snage koje su usvojile vjersku dimenziju/ identitet?

Teacher Training Workshops

Zahvaljujuci radionicama u sklopu projekta Teaching sensitive and controversial issues in the history of South-East Europe prikupljeni su dragocjeni podaci neophodni za stvaranje slike o nastave povijesti u regiji. Jedan od rezultata tih radionica je i pokretanje novog projekta, “Southeast European History Teachers’ Educiation Project”, prije svega namijenjenog nastavnicima povijesti. Projekt takodjer organizira Odbor za udzbenike, u medjuvremenu preimenovan u Odbor za nastavu povijesti (History Education Committee). Projekt se sastoji od dva dijela: radionica za nastavnike (Teacher Training Workshops), koje su zapocele u prosincu 2000. godine i programa razmjene nastavnika povijesti (History Teacher Exchange Programme), koji bi trebao zapoceti sredinom 2001. godine. U okviru Teacher Training Workshops planiraju se odrzati slijedece radionice:

§         Radionica I – “The Balkan Wars”  (Solun, 14.-17. prosinca 2000.); sudionici iz Bugarske, Grcke i Turske.

§         Radionica II – “First World War and the Creation of Yugoslavia” (Solun, 26.-29. sijecnja 2001.); sudionici iz Hrvatske i Jugoslavije.

§         Radionica III – “Second World War – Collaboration and Resistance” (Solun, 8.-10. ozujka 2001); sudionici iz Hrvatske, Slovenije i Jugoslavije.

§         Radionica IV – “First World War and the Creation of Albania” (Tirana, 11-13. svibnja 2001.); sudionici iz Albanije, Bugarske, Hrvatske, Grcke i Turske.

§         Radionica V – “The Ottoman Empire and the Cration of Nation-States” (Bukurest, 1.-3- lipnja 2001); sudionici iz Bugarske, Rumunjske i Turske.

§         Radionica VI – “The Balkan Wars” (Skopje, listopad 2001.); sudionici iz Albanije, Bugarske, Grcke i Makedonije.

§         Radionica VII – “Cyprus” – (London, studeni 2001); sudionici iz Cipra, Grcke i Turske.

Nastavnici iz drzava nastalih na podrucju bivse Jugoslavije (Slovenije, Hrvatske, Srbije) sudjelovali su u sijecnju i ozujku 2001. godine u radu dviju radionica koje je organizirao Center for Democrady and Reconciliation in Southeast Europe (www.cdsee.org). Prva radionica - “First world War and the Creation of Yugoslava” – odrzana je od 26. do 29. sijecnja 2001. u Solunu. Druga radionica - “Second World War – Collaboration and Resistance” – odrzana je u Solunu od 9. do 11. ozujka 2001. godine. U radu prve radionice sudjelovali su nastavnici iz Hrvatske i Srbije, a u radu druge radionice nastavnici iz Srbije, Slovenije i Hrvatske. Obje su radionice bile usmjerene na prakticni rad nastavnika u manjim grupama i plenarnim sjednicama. Nastavnici su pod vodstvom strucnjaka tijekom obje radionice analizirali povijesne izvore (prva radionica - tekst Vidovdanskog ustava i pisanje tiska; druga radionica - dokumenti koji se odnose na kolaboraciju i otpor tijekom Drugoga svjetskog rata) te interpretacije u suvremenoj historiografiji. Nastavnicima su prikazani i dokumentarni i igrani filmovi koji se bave dogadjajima iz Drugoga svjetskog rata ili su nastali u tom razdoblju: igrani film The Chetniks, snimljen 1942. godine u produkciji Twentieth Century Fox, ulomci iz Hrvatskog slikopisa iz 1942. godine, te dokumentarni film o Leonu Rupniku nastao neposredno nakon Drugoga svjetskog rata. Filmovi su trebali posluziti kao povod za diskusiju o tome treba li i na koji nacin upotrebljavati takve materijale u nastavi. Najvazniji dio obiju radionica bila je i analiza udzbenika, tj. nacin na koji su Vidovdanski ustav, odnosno kolaboracija i otpor u Drugome svjetskom ratu prikazani u udzbenicima povijesti Slovenije, Hrvatske i Srbije (tekst, ilustracije, povijesne karte, izvori). Pritom su nastavnici uocavali i diskutirali o slabostima i pozitivnim stranama udzbenika koji postoje u Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji. Nije nevazno naglasiti ni da je medju sudionicima obiju radionica bilo nekoliko autora osnovnoskolskih i srednjoskolskih udzbenika, koji su mogli predociti svoja iskustva u pisanju udzbenika i probleme na koje su pritom nailazili. Oba skupa zakljucena su okruglim stolovima na temu “Kako poucavati kontroverzne teme u nastavi povijesti?” Tijekom prve radionice nastavnici su imali priliku razgledati Arheoloski i Bizantoloski muzej u Solunu, a tijekom druge radionice posjetiti arheoloska lokalitete Pellu i Verginu.

Misljenja nastavnika pokazuju da su za njih radionice bile pozitivno iskustvo te da su ih dozivjeli kao mjesto susreta i razmjene iskustava. Stoga takvi susreti predstavljaju korak naprijed prema prevladavanju strahova i predrasuda i postizanju medjusobnog uvazavanja i razumijevanja.

Mislim da su svi ovi razgovori bili dragoceni, jer Drugi svetski rat u svesti mnogih pojedinaca jos nije zavrsen (ukljucujuci mozda i mene). Svima nam nedostaje da cujemo drugacije misljenje. Ako ga i ne prihvatimo odmah, barem ga znamo, i ono ce delovati u nama.

Bojan Vuckovic, Beograd, profesor XIII. beogradske gimnazije

Smatram da su radionice odrzane u Solunu bile vrlo zanimljivo iskustvo, s obzirom da hrvatski ucitelji nemaju bas mogucnosti kontaktiranja s uciteljima susjednih zemalja, a pogotovo sa srpskim uciteljima. Kroz rad u radionicama stekli smo barem djelomican dojam o tome kako se radi na satovima povijesti u pojedinoj drzavi, kako se obraduju teme iz zajednicke proslosti, te kako izgledaju udzbenici povijesti za osnovne i srednje skole. Smatram da su ove radionice dobre upravo radi ovog osobnog kontakta kroz kojeg se moze doznati puno vise o situaciji u skolstvu u svakoj drzavi, ali i o stavu prema povijesti kao skolskom predmetu, jer to je predmet koji se koristi kao propaganda, cesto negativna.

Margita Madunic, Zagreb

Ovakvi susreti, i nacin rada na seminaru, daju nadu da je moguce razgovarati o svim temama.

Nenad Zarkovic, Beograd

Izdvojio bih jedan detalj koji smatram izuzetno vaznim. Na obje radionice radilo se, medju ostalim, na analizi udzbenika. Kako je tema druge radionice bila osjetljive prirode (Drugi svjetski rat - kolaboracija i otpor) nije bilo nerazumno ocekivati stanovita neslaganja i razmimoilazenja u miljenjima, posebno izmedju hrvatske i srpske delegacije. Do toga, medjutim, nije doslo. Bio sam ugodno iznenadjen spremnoscu kolega iz Jugoslavije (barem onih koji su sudjelovali u diskusiji) da vrlo kriticki analiziraju srpske udzbenike, otvoreno iskazujuci svoje nezadovoljstvo istima. Taj podatak svakako ohrabruje. Jer, premda je kvalitetan, posteno napisan, deideologiziran udzbenik vazan temelj kvalitetne nastave, on joj nije nuzno i jedini, kljucni preduvjet. Nastavnik je u ucionici autonoman, on bi u njoj trebao biti "gazda".

Na kraju, svoje zadovoljstvo spremnoscu nastavnika iz Srbije da vrlo kriticki promatraju svoje udzbenike moram malo relativizirati. Nisam, naime, pretjerano uvjeren da su kolege iz Srbije koje su nazocile radionicama u Solunu reprezentativan uzorak nastavnika povijesti u Srbiji. Isto, dakako, vrijedi i za hrvatsku delegaciju. To po prilici znaci da dobar dio nastavnika u Srbiji postojece udzbenike koristi nekriticki, tj. upravo onako kako ne bi trebali s obzirom na njihovu kvalitetu i stupanj ideologiziranosti. S tim ce se problemom, medjutim, morati pozabaviti srpski povjesnicari. U Hrvatskoj je situacija, ipak, mnogo povoljnija, ako ni zbog ceg drugog, ono zbog postojanja alternativnih udzbenika.

Elisa Tawitian, Ljubljana