Historiografija o hrvatskoj povijesti 19. stoljeća

(syllabus)

Nositelj: prof. dr. sc. Iskra Iveljić

Izvođač: Nikola Tomašegović, asistent

ECTS bodovi: 3

Jezik: hrvatski

Trajanje: jedan semestar (ljetni)

Status: izborni kolegij na preddiplomskom studiju povijesti

Oblik nastave: 2 sata predavanja tjedno

Uvjeti: upisan preddiplomski studij povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu

Ciljevi kolegija: Glavni cilj kolegija jest upoznati studente s različitim pristupima istraživanju hrvatske povijesti 19. stoljeća, prvenstveno u okviru hrvatske historiografije. U tu svrhu na kolegiju će se analizirati reprezentativna djela najznačajnijih istraživača hrvatske povijesti 19. stoljeća, od onih najranijih, pa sve do suvremenih pristupa i tendencija. Osim toga, cilj kolegija je također produbiti znanja o smjerovima razvoja hrvatske historiografije u 20. stoljeću, kao i o različitim utjecajima i aproprijacijama europskih i svjetskih historiografskih kretanja. Naposljetku, kroz razmatranje historiografskih pristupa i smjerova razvoja stječe se i dublji uvid u samu problematiku hrvatske povijesti 19. stoljeća te u otvorene probleme koji zahtijevaju daljnje istraživačke napore.

 Sadržaj kolegija prema satnici nastave:

1. Uvod. Ciljevi kolegija. Pregled literature. Problemi hrvatske povijesti 19. stoljeća.

2. Smjernice razvoja hrvatske historiografije u 20. st.

3. Rana akademska historiografija o hrvatskoj povijesti 19. stoljeća (F. Šišić).

4. Publicistika o hrvatskoj povijesti 19. stoljeća (J. Horvat).

5. Refleksije o vlastitom dobu: naprednjački pogled (M. Marjanović).

6. Akademski procvat hrvatske povijesti 19. stoljeća (J. Šidak, V. Bogdanov).

7. Otvaranje utjecajima „nove historije“ (M. Gross).

8. Hrvatske nacionalno-integracijske ideologije. Problem nacije i nacionalizma (M. Gross, N. Stančić).

9. Vojna krajina kao historiografski problem.

10. Pristupi povijesti Dalmacije i Istre u 19. stoljeću.

11. Problemi ekonomske historije (R. Bićanić, I. Karaman).

12. Radnički pokret i počeci socijalizma kao istraživačka tema socijalističke historiografije.

13. Suvremena hrvatska historiografija o hrvatskoj povijesti 19. stoljeća: teme i pristupi I.

14. Suvremena hrvatska historiografija o hrvatskoj povijesti 19. stoljeća: teme i pristupi II.

15. Završna rasprava.

Vrste izvođenja nastave: predavanja

Obveze studenata: Redovito pohađanje nastave, esej.

Obvezna literatura:

Mirjana Gross, Suvremena historiografija: korijeni, postignuća, traganja, Zagreb, 1996.

Branimir Janković, Mijenjanje sebe same: preobrazbe hrvatske historiografije kasnog socijalizma, Zagreb, 2016.

Dopunska literatura:

Neven Budak, “Hrvatska historiografija nakon 1990.: Pokazatelji s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu“, Historijski zbornik 56-57, 2003-2004, str. 91-110.

Damir Agičić, Hrvatska Klio: o historiografiji i historičarima, Zagreb, 2015.

Damir Agičić, Branimir Janković (ur.), Jaroslav Šidak i hrvatska historiografija njegova vremena, Zagreb, 2012.

Damir Agičić, „Doktorati iz povijesti u Hrvatskoj nakon Drugoga svjetskog rata (1946-2008): Prilog istraživanju historije historijske znanosti“, Spomenica Josipa Adamčeka, Zagreb, 2009, 519-537.

Iskra Iveljić, „Hrvatska historiografija o 19. stoljeću nakon sloma Jugoslavije“, Prispevki za novejšo zgodovino 19 (2004), 21-35.

Srećko Lipovčan, Ljiljana Dobrovšak (ur.), Hrvatska historiografija XX. stoljeća: između znanstvenih paradigmi i ideoloških zahtjeva, Zagreb, 2005.

Magdalena Najbar-Agičić, U skladu s marksizmom ili činjenicama? Hrvatska historiografija 1945-1960, Zagreb, 2013.

Drago Roksandić, Kristina Milković Šarić (ur.), Vojna krajina u suvremenoj historiografiji, Zagreb, 2012.