Vojna i vojnokrajiška povijest

Dr. sc. Drago Roksandić, red. prof.

Jezik: hrvatski

Trajanje: jedan semestar u 8. semestru

Status i kvota: obvezatni za studente istraživačkog modula i izborni za studente preddiplomskog i diplomskog studija; maksimalno 25 upisanih

Oblik nastave: 1 sat predavanja i 1 sat praktikuma tjedno – 15 + 15

Sadržaj: Uvod u problematiku najvažnijih aspekata europske i hrvatske ranonovovjekovne vojne povijesti. Kritički pristup i analiza koncepta vojne revolucije u kontekstu nastanka i funkcioniranja vojnih krajina kao obrambeno-napadačkih sustava nastalih u srazu kršćanskih kraljevstava jugoistočne i srednje Europe i Mletačke Republike s Osmanskim Carstvom. Problematski okviri: prvo, u ovom prostoru višestoljetnog kontinuiranog imperijalnoga vojnog sučeljavanja samo se u nekim aspektima slijedilo europske ranonovovjekovne vojne inovacije, dok se u brojnijima izrazito zaostajalo. Drugo, za razliku od intraeuropskih ratova, u hrvatskom i susjednim graničnim prostorima sukobi različitog intenziteta nisu prestajali stoljećima te su se u njima razvile posebna ratna subkultura i krajiški mentalitet. Treće, epohalno trajanje vojnokrajiških sustava na imperijalnoj tromeđi uvjetovalo je gospodarstvo ovih prostora ("ratna privreda"), a u 18. stoljeću i zaostajanje u protomodernizacijskim procesima. Četvrto, vojne krajine su na sve tri imperijalne strane razvijane od 15. stoljeća, no za razliku od mletačkih, osmanskih, španjolskih, ugarskih, poljskih i drugih vojnih krajina u Europi samo je na habsburškoj strani do sredine 18. stoljeća Vojna krajina postupno teritorijalizirana kao specifičan vojnoadministrativni sustav na području Hrvatsko-slavonskog Kraljevstva, militariziran sredinom 18. stoljeća i ukinut 1881. godine.

Oblici provođenja nastave : Uvodna problemska predavanja pratiti će praktikumski rad (kompjuterska obrada odabranih izvora, diskusije o tjedno pročitanim tekstovima i njihova primjena pri komentiranju izvora, grupni rad na rješavanju zadanih problema korištenjem interneta i literature).

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina): Stručno usmjeravanje studenata kao potencijalnih istraživača ranonovovjekovne hrvatske povijesti u širim regionalnim, tj. imperijalnim kontekstima. Upućivanje studenata u temelje znanstvenog rada, odnosno, problemskog i analitičkog pristupa vojnoj i vojnokrajiškoj građi habsburške, mletačke i osmanske provenijencije. Produbljeno obrazovanje nastavnika povijesti, kojima će temeljna znanstveno-istraživačka znanja i vještine iz vojne i vojnokrajiške problematike koristiti pri razvijanju inovativnih oblika rada u nastavi i zavičajnom okružju.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: Studenti će na kraju semestra vrednovati nastavnikov rad u a nonimnoj anketi. Nastavnik će vrednovati studentski rad prateći izvršavanje tjednih zadatka, sudjelovanje u diskusijama te mentorskim ili ko-mentorskim radom sa studentima.

ECTS-bodovi: 5. Pohađanje nastave 1 bod, tjedna či tanja 1 bod, sudjelovanje u diskusijama 1 bod, obrada izvora 1 bod, ispit 1 bod.

Raspored nastave

1. tjedan

Vojna povijest ranoga novog vijeka: predmet, pristupi, istraživačke mogućnosti

2. tjedan

«Vojna revolucija» ranoga novog vijeka i imperijalno višegraničje u Srednjoistočnoj i Jugoistočnoj Europi

3. tjedan

Vojna povijest Habsburške Monarhije u ranome novom vijeku: temeljni problemi

4. tjedan

Vojna povijest Mletačke Republike u ranome novom vijeku: temeljni problemi

5. tjedan

Vojna povijest Osmanskog Carstva u ranome novom vijeku: temeljni problemi

6. tjedan

Komparativnohistorijski izazovi i mogućnosti

7. tjedan

Hrvatska vojna povijest ranoga novog vijeka: u singularu ili pluralu?

8. tjedan

Habsburške krajine

9. tjedan

Mletačke krajine

10. tjedan

Osmanske krajine

11. tjedan

Vojnokrajiški izazovi imperijalnih tradicija u ranome novom vijeku: sličnosti i razlike

12. tjedan

Kontroverze o «militarizaciji» Vojne krajine

13. tjedan

Krajišnici: slobodni seljaci-vojnici i/ili fenomen refeudalizacije?

14. tjedan

Vojnokrajiški sustavi na imperijalnom višegraničju: fenomeni marginalizacije procesa «vojne revolucije», da i/ili ne?

15. tjedan

Vojnokrajiški sustavi na imperijalnom višegraničju: fenomeni civilizacijske involucije i kulturne barbarizacije, da i/ili ne?

Način polaganja ispita i način provjere znanja: Na kraju semstra bit će održan pismeni ispit. Ocjena pismenog ispita tvorit će 20 % ocjene, dok će se 80% ocjene temeljiti na evaluaciji raznih oblika studentske aktivnosti tijekom rada u semestru. Ocjena: brojčana

Popis ispitne literature

Č ubrilovi ć , Vasa ( ur .). Vojne krajine u jugoslovenskim zemljama u novom veku do Karlovačkog mira 1699. Zbornik radova sa naučnog skupa održanog 24. i 25. aprila 1986. Beograd, 1989. (odabrana poglavlja)

Popis dopunske literature

Black , Jeremy. A Military Revolution? Military Change and European Society 1550-1800. Houndmills-Basingstoke-Hampshire-London, 1991; Finkel, Caroline. The Administration of Warfare: the Ottoman Military Campaigns in Hungary, 1593-1606. Wien, 1988; Kaser, Karl. Slobodan seljak i vojnik. I - Rana krajiška društva, 1545-1754, II- Povojačeno društvo, 1754-1881. Sv. I-II. Zagreb, 1997; Kroener, Bernhard R. & Pröve, Ralf (Hrsg.). Krieg und Frieden. Militär und Gesellschaft in der Frühen Neuzeit. Paderborn-München-Wien-Zürich, 1996; Kruhek, Milan. Krajiške utvrde i obrana Hrvatskog Kraljevstva tijekom 16. stoljeća. Zagreb, 1995; Moa č anin , Nenad . Turska Hrvatska . Hrvati pod vla šć u Osmanskog Carstva do 1791. godine . Preispitivanja. Zagreb, 1999; Parker , Geoffrey. The Military Revolution. Military Innovation and the Rise of the West, 1500-1800. Cambridge, 1992 (1988); Pavličević, Dragutin (ur.). Vojna Krajina. Povijesni pregled-historiografija-rasprave. Zagreb, 1984; Roksandić, Drago. Vojna Hrvatska. La Croatie militaire. Krajiško društvo u Francuskom Carstvu, 1809-1813. Vol. 1-2. Zagreb, 1988; Simoniti, Vasko. Vojaška organizacija na Slovenskem v 16. stoletju. Ljubljana, 1991.