1. OPĆE INFORMACIJE

1.1. Nositelj predmeta

Dr. sc. Drago Roksandić, red. prof.

1.6. Godina studija

2

1.2. Naziv predmeta

Europske regije i hrvatska povijest u 19. stoljeću (1790.-1918.)

1.7. Bodovna vrijednost (ECTS)

7 JP, 6 DP

1.3. Suradnici

Dr. sc. Željko Holjevac, izv. prof.

1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

30 P, 30 S

1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)

Preddiplomski

1.9. Očekivani broj studenata na predmetu

60

1.5. Status predmeta

Obvezni

1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)

2, 10%

2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta

Cilj je kod studenata razviti kritički smisao za razumijevanje temeljnih procesa, struktura i fenomena povijesti 19. stoljeća, te europskih regija i okruženja hrvatskog naroda. Tijekom studiranja ovog predmeta i područja studenti stječu opća znanja o povijesti tzv. "dugoga" 19. stoljeća (od 1790. do 1918. godine) i postupne izgradnje novog/modernog društva, moderne nacije i nacije-države, a napose o vezama i odnosima hrvatskog naroda s drugim narodima, nacijama, kulturama, društvima i ideologijama u toj široj regiji.

2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

Upisan preddiplomski studij povijesti (ili drugih studijskih grupa) na Sveučilištu u Zagrebu.

2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi

Obvezni predmet je dopuna predmetima hrvatske, regionalne, europske i svjetske moderne i suvremene povijesti.

2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Viši stupanj poznavanja i misaono izdiferenciranije razumijevanje temeljnih obilježja i težišnih pitanja povijesnog sadržaja, komparativno identificiranje konvergencija i divergencija i analitičko-interpretativno razlikovanje kontinuiteta i promjena kritičkom evaluacijom historiografskih pristupa i povijesnih izvora, produbljivanje interdisciplinarne i multiperspektivne kulture povijesnog mišljenja na primjeru povijesnog sadržaja u kontekstu stvaranja modernog građanskog društva i oblikovanja modernih europskih nacija na području Srednje i Jugoistočne Europe.

2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

 
  1. tjedan: Uvod. Osnovni pojmovi. Osvrt na literaturu i izvore.
  2. tjedan: Srednja Europa 1790-1830
  3. tjedan: Srednja Europa 1830-1848
  4. tjedan: Jugoistočna Europa 1790-1830
  5. tjedan Jugoistočna Europa 1830-1856
  6. tjedan: Srednja Europa 1848-1860
  7. tjedan: Jugoistočna Europa 1856-1878
  8. tjedan: Srednja Europa 1860-1914
  9. tjedan: Srednja Europa 1860-1914
  10. tjedan: Jugoistočna Europa 1878-1914
  11. tjedan: Jugoistočna Europa 1878-1914
  12. tjedan: Prvi svjetski rat 1914-1918
  13. tjedan: Završni razgovor ili rekapitulacija

2.6. Vrste izvođenja nastave:

x predavanja

x seminari i radionice 

 vježbe 

 on line u cijelosti

x mješovito e-učenje

 terenska nastava

x samostalni  zadaci 

x multimedija i mreža 

 laboratorij

 mentorski rad

       (ostalo upisati)               

2.7. Komentari:

     

2.8. Obveze studenata

Redovno pohađanje nastave, sudjelovanje u raspravama.

2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave

1

Istraživanje

     

Praktični rad

     

Eksperimentalni rad

     

Referat

1

      (Ostalo upisati)

     

Esej

1

Seminarski rad

1

      (Ostalo upisati)

     

Kolokviji

1

Usmeni ispit

1

      (Ostalo upisati)

     

Pismeni ispit

1

Projekt

     

      (Ostalo upisati)

     

2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Konačna ocjena donosi se na temelju redovitosti pohađanja nastave (20 %), pojedinačne aktivnosti u nastavi (20 %) i usmenog ispita (60 %) po završetku semestra.

2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov

Broj primjeraka u knjižnici

Dostupnost putem ostalih medija

1.       D. Dukovski, Povijest Srednje i Jugoistočne Europe 19. i 20. stoljeća, Zagreb 2005. (knj. I, str. 11-280; knj. II, str. 17-56) /za dvopredmetne studente/

8

     

2.       M. Mazower, Balkan: kratka povijest, Zagreb 2003., str. 91-121. /za dvopredmetne studente/

16

     

3.       L. Stavrianos, Balkan posle 1453, Beograd 2005., str. 189-542 /za jednopredmetne studente/

1

 

     

4.     A. J. P. Taylor, Habsburška monarhija 1809-1918. godine, Zagreb 1990. /za jednopredmetne studente/

5

     

4.     D. Roksandić (ur.), Uvod u komparativnu historiju, Zagreb 2004., str. 39-64, 247-        258. /za jednopredmetne i dvopredmetne studente/

11

     

     

     

     

     

     

     

     

     

     

2.12.Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)

1. Č. Popov, Građanska Evropa, Novi Sad 1989. (poglavlja o Habsburškoj monarhiji i Balkanu)

2. M. Gleni, Balkan 1804.-1999. godine, knj. I, Beograd 2001.

3. E. Zöllner, Povijest Austrije, Zagreb 1997., 220-291

4. P. Hanák (ur.), Povijest Mađarske, Zagreb 1995., 113-223

5. G. Procacci, Povijest Talijana, Zagreb 1996., 163-282

6. S. Ćirković, Srbi među europskim narodima, Zagreb 2008., 203-271

6. I. Banac, Nacionalno pitanje u Jugoslaviji, Zagreb 1988., 5-215

7. Ch. Jelavich, Južnoslavenski nacionalizmi, Zagreb 1992.

8. M. Todorova, Imaginarni Balkan, Beograd 1999.

9. T. Stojanović, Balkanski svetovi: prva i poslednja Evropa, Beograd 1997.

10. K. Kazer, Porodica i srodstvo na Balkanu: Analiza jedne kulture koja nestaje, Beograd 2002.

11. T. Berend - G. Ránki, Evropska periferija i industrijalizacija 1780.-1914., Zagreb 1996.

12. P. Berger, Kapitalistička revolucija, Zagreb 1995.

13. I. Bibó - T. Huszár - J. Szűcz, Regije evropske povijesti, Zagreb 1995.

14. J. Matuz, Osmansko carstvo, Zagreb 1992. (poglavlja o Balkanu u 19. stoljeću)

15. M. Mazower, Balkan: Kratka povijest, Zagreb 2003.

16. A. Rossos, Rusija i Balkan ... 1908-1914., Zagreb 1992.

17. W. M. Johnson, Austrijski duh. Intelektualna i društvena povijest 1848.-1938., Zagreb 1993.

18. F. Longvort, Stvaranje Istočne Evrope, Beograd 2002., str. 171-280

19. P. Korunić, Jugoslavizam i federalizam u hrvatskom nacionalnom preporodu, Zagreb 1989.

20. C. A. Macartney, The Habsburg Empire 1790-1918, New York 1968

21. B. Jelavich, History of the Balkans, Cambridge 1983, sv. 2

22. Marvin R. Jackson - John R. Lampe, Balkan Economic History 1550-1950, Bloomington 1982

23. Michael R. Palairet, The Balkan Economies C. 1800-1914, Cambridge: University Press, 2003

24. Jacques Le Rider, Mitteleuropa, Zagreb 1998.

25. H. Seton-Watson, Nacije i države, Zagreb 1980., 13-230

26. R. A. Houston, Literacy in Early Modern Europe: Culture and Education 1500-1800, London 1988

2.13.Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija

Uz praćenje redovnog pohađanja nastave i aktivnog sudjelovanja polaznika u nastavi, predviđena je evaluacija postignuća na temelju rezultata ispita i anonimnog anketiranja polaznika o nastavnikovu radu.