Djetinjstvo u srednjem vijeku. Izvori i interpretacije.

Nositelj i izvođač: Zrinka Nikolić Jakus

Status kolegija: izborni na diplomskom studiju

Vrsta nastave: kratka predavanja i seminari (1+1)

Broj studenata: do 15

Termin nastave: LJETNI semestar

Uvjet: snalaženje s latinskim jezikom; prednost, ali nije uvjet, imaju studenti/ce koji su odslušali predmet Rođaci i bližnji. Obiteljske strukture u srednjem vijeku.

ECTS: 4

Sadržaj predmeta: U historiografiji je prekretnicu u proučavanju djetinjstva pružila 1960. teza Philippea Arièsa o neprepoznavanju djetinjstva kao posebne faze u srednjem vijeku i posljedično percepciju djece u srednjem vijeku kao malih odraslih kao i zaključak o manjem emocionalnom i financijskom ulaganju u djecu zbog velike smrtnosti. Medievistika je od tada podvrgnula tu tezu preispitivanju ovih zaključaka otkrivajući bogatstvo izvora o životu i tretmanu srednjovjekovne djece. Studenti se upoznaju sa srednjovjekovnim izvorima koji pružaju mogućnosti za proučavanje djece i djetinjstva u srednjem vijeku kao i historiografijom.

Ciljevi: Osnovni ciljevi kolegija su potaći studente na iznalaženje mogućnosti koje pružaju izvori za proučavanje djece kao populacije manje zastupljene u izvorima, općenito u Europi i osobito na hrvatskim prostorima, te unaprijediti njihovu analizu srednjovjekovnih pisanih, materijalnih i vizualnih izvora raznolikog karaktera vezanih za svakodnevni život.

Studenti bi trebali:

1) steći osnovna znanja o historiografiji koja se bavi djecom i djetinjstvom u srednjem vijeku;

2) usvojiti određenu hrvatsku i latinsku terminologiju povezanu s povijesti djetinjstva i životnim ciklusima koja se koristi u izvorima i literaturi;

3) biti u stanju smjestiti u širi europski kontekst probleme i procese povezane s poviješću djetinjstva, a prisutne u proučavanim hrvatskim izvorima;

4) interpretirati u osnovnim crtama privatnopravnu građu razvijenog i kasnog srednjeg vijeka;

6) usporediti položaj djece u raznim društvenim slojevima i sredinama.

Oblik nastave/metode rada: Prvi dio sata obično zauzima uvodno predavanje kojim se daje pregled problematike i uvid u povijesni fenomen vezan uz povijest djece i djetinjstva koji se razmatra na tom satu. Nakon toga  slijedi zajedničko razmatranje jednog ili nekoliko izvora koji služe kao primjer određenoj temi. Osim toga, studenti će povremeno dobivati i određenu literaturu kao dodatnu informaciju i poticaj na diskusiju i razmišljanje. Predavanja i literatura bi trebali potaći diskusiju koja bi trebala voditi do rasprave o ciljevima koje postavlja kolegij.

Raspored rada:

1. tjedan. Uvod.

2. tjedan. Historiografija o djetinjstvu. Arièsova teza i nakon nje.

3. tjedan. Brojnost djece u obitelji. Etape djetinjstva.

4. tjedan. Rođenje i njega djeteta.

5. tjedan. Majke i djeca.

6. tjedan. Očevi i djeca.

7. tjedan. Igre.

8. tjedan. Obrazovanje.

9. tjedan. Neželjena djeca. Čedomorstvo.

10. tjedan. Siročad.

11. tjedan. Djeca s posebnim potrebama.

12. tjedan. Pubertet. Adolescencija.

13. tjedan. Završni sat. Predrok.

Studentske obaveze i ispit:

Prisustvovanje nastavi i aktivno sudjelovanje u nastavi čini 30% ocjene. Završni ispit sastoji se od razmatranja nekog pisanog ili vizualnog izvora (cca 5 kartica) u kojem studenti na temelju stečenog znanja razmatraju i problematiziraju određene povijesne fenomene vezane uz djecu i djetinjstvo u srednjem vijeku (35% ocjene). Također se predviđa i pisana provjera znanja usvojenih kolegijem (35% ocjene).

Izbor iz literature:

Aries, Philippe i Georges Duby. A history of private life. 2, Revelations of the medieval world. London, 1999.

Filii, filiae...: Položaj i uloga djece na jadranskom prostoru, ur. Marija Mogorović Crljenko. Poreč: Zavičajni Muzej Poreštine; Državni arhiv u Pazinu; Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, 2011.

Hanawalt, Barbara. “Medievalists and the Study of Childhood.”Speculum, Vol. 77, No. 2 (April 2002): 440-46.

Herlihy, David. "Medieval Children". U: Women, Family and Society in Medieval Europe: Historical Essays, 1978-1991. Providence-Oxford: Berghahn Books, 1995, 215-243.

Herlihy, David. Medieval Households.Cambridge, MA: Harvard University Press, 1985.

Janeković Römer, Zdenka. Rod i grad: Dubrovačka obitelj od XIII do XV stoljeća. Dubrovnik: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 1994.

Karbić, Marija. „Prilogpoznavanjupoložajadjece u srednjovjekovnimgradskimnaseljima u međurječju Save i Drave.” ScriniaSlavonica3 (2003): 57-69.

_________. „Štoznamo o nezakonitojdjeci u gradskimnaseljima u međurječju Save i Drave tijekomsrednjegvijeka?”ScriniaSlavonica2 (2002): 168-177.

Mustakallio, Katariina i Christian Laes. The Dark Side of Childhood in Late Antiquity and the Middle Ages. Oxford and Oakville: Oxbow Books

Nikolić Jakus, Zrinka. „Obitelj dalmatinskog plemstva od 12. do 14. stoljeća“. Acta Histriae 16/1-2 (2008): 59-88.

Orme, Nicholas. Medieval Children. New Haven: Yale University Press, 2001.

Ross, James Bruce. "Dijete iz srednje klase u urbanoj Italiji (od 14. do ranog 16. stoljeća).  Lucius 6-7 (2005): 259-298.

Shahar, Shulamith. Childhood in the Middle Ages. Abingdon-on-Thames: Routledge, 1990.

Youngs, Deborah. The Life Cycle in Western Europe, c. 1300-c.1500. Manchester; New York: Manchester University Press, 2006.