Jezik: hrvatski
Trajanje: 1 semestar 
Status:  obvezatni za znanstveno i nastavničko-znanstveno usmjerenje i izborni za prediplomski i diplomski studij
Oblik nastave:  1 sat predavanja i 1 sat praktikuma tjedno
Sadržaj: Ovaj kolegij propituje temeljnu problematiku vjerske povijesti hrvatskoga ranog novovjekovlja u regionalnim europskim kontekstima. Uvodni dio kolegija čini rasprava o pitanjima konceptualne naravi o europskoj i hrvatskoj vjerskoj povijesti s težištem na teorijskim, metodskim i istraživačkim inovacijama u socijalno, kulturno i antropološki orijentiranoj vjerskoj povijesti. Težište rada na predavanjima i u praktikumu će biti na problemima konfesionalizacije i interkonfesionalizma na imperijalnim i vjerskim višegraničjima (Habsburška Monarhija, Mletačka Republika, Osmansko Carstvo, odnosno, kršćanstvo, islam i židovstvo) te «vjerskih obnova» u sučeljenim konfesionalnim zajednicama. Posebna pozornost ukazat će se problematici «predziđa», konceptima vjerskih ratova, vjerskih isključivosti, ali i pojava i obrazaca vjerske «represivne tolerancije», vjerskih sinkretizama, integralizama itd. U praktičnom dijelu rad će se temeljiti na upoznavanju s izabranim izvorima za vjersku povijest različite konfesionalne, imperijalne, statusne i kulturološke provenijencije. Na predavanjima i u praktikumu redovito će se otvarati pitanja komparativnohistorijske i interkulturne problematizacije. 
Oblici provođenja nastave: Problemska predavanja s interaktivnom komunikacijom profesor-studenti, rad s izvorima i izradba kratkih power-point prezentacija; izradba problemskih bibliografija (uključujući izvore s interneta), uvježbavanje umijeća postavljanja istraživačkog pitanja i kritičkog vrednovanja izvora za vjersku povijest.
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina): Cilj je razviti u studenata kritički smisao za komparativnohistorijsko i interkulturno razumijevanje i objašnjenje temeljnih procesa, struktura i fenomena hrvatske vjerske povijesti ranoga novog vijeka u njihovim distinktivnim europskim regionalnim konfesionalnim i imperijalnim kontekstima.
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: Kada je riječ o studentima  na problemskim predavanjima, pratit će se svi njihovi pojedinačni doprinosi nastavi (sudjelovanje u raspravama, rad s izvorima, izradba kratkih power-point prezentacija), s tim što će svaki pojedinačni doprinos biti ocjenjivan i uzimat će se u obzir pri donošenju konačne ocjene. U praktikumima će biti vrednovani umijeće rada s objavljenim izvorima i literaturom te izradbe problemskih bibliografija (uključujući izvore s interneta). Kada je o nastavniku riječ, na kraju semestra će se provoditi ankete i među studentima na predavanjima i među onima upisanima u seminar. 
ECTS-bodovi:  Uspjeh na pismenom ispitu (test znanja) na kraju semestra nosi 2 boda, rad u okviru seminara 2 boda i aktivno sudjelovanje u nastavi 1 bod.
Način polaganja ispita i način provjere znanja: Ispit, u formi testa znanja, provodit će se na kraju nastave te ocjenjivati, a završna ocjena će biti izvedena na temelju ocjene pojedinačnih doprinosa u nastavi (ukupno 60%) i na temelju ocjene iz testa znanja (40%).
Popis ispitne literature
Džaja, Srećko. Konfesionalnost i nacionalnost Bosne i Hercegovine. Predemancipacijski period 1463-1804. Sarajevo, 1992; Mercier, Jacques. Povijest Vatikana. Zagreb, 2001., str. 212-257; O islamizaciji o osmansko doba: Prilozi za orijentalnu filologiju. br. 41, Sarajevo, 1992; Roksandić, Drago. Etnos, konfesija, tolerancija. Zagreb, 2004., str. 55-66, 187-196, 219-266; Šanjek, Franjo. Kršćanstvo na hrvatskom prostoru: Pregled religiozne povijesti Hrvata (7.-20. st.). Zagreb, 19962, str. 291-398; Ware, Timothy. Pravoslavna Crkva. Zagreb, 2005. (odabrani dijelovi, u tisku)
Popis dopunske literature
Čaušević, Ekrem (ur.). Autobiografija Osman-age temišvarskog. Zagreb, 2004; Delimo, Žan /Delumeau, Jean/. Katolicizam između Lutera i Voltera. Novi Sad – Cetinje, 1993; Džait, Hišam. Evropa i islam. Sarajevo, 19892; Faroqhi, Suraiya. Approaching Ottoman History. An Introduction to the Sources. Cambridge University Press, 1999; Goffman, Daniel. The Ottoman Empire and Early Modern Europe. Cambridge University Press, 2002; Mirković, Mirko. Pravni položaj i karakter Srpske crkve pod turskom vlašću (1459-1766). Beograd, 1965. (ćir.); Mustafić, Ifet; Hadži Jovanović, Olivera; Ikić, Niko; Papo, Eliezer. Glosar religijskih pojmova. Sarajevo, 1999; Inaldžik, Halil. Osmansko Carstvo. Klasično doba 1300-1600. Zagreb, 2002; Šećibović, Refik. Uvod u opštu geografiju religije. Niš – Novi Sad – Beograd, 1995; Weber, Max. Sociologija religije. Zagreb, 2000.

Objavljeno: 16.12.2014.