Jezik: hrvatski
Trajanje: 1 semestar
Status: obvezatni za znanstveno i nastavničko-znanstveno usmjerenje i izborni za prediplomski i diplomski studij
Oblik nastave: 1 sat predavanja i 1 sat seminara tjedno
Sadržaj: Predmet se bavi hrvatskom novovjekovnom socijalnom poviješću u njezinu regionalnom kontekstu. Budući da je prostor hrvatskih zemalja u tom razdoblju obuhvaćen trima imperijima: Habsburška Monarhija, Mletačka Republika i Osmansko Carstvo, razmatrajući segmentarnu strukturu ranonovovjekovnih društava (plemstvo, građanstvo, seljaštvo, državni dužnosnici, vojnici te socijalni habitus svake od navedenih grupa osvijetljen u sučeljavanju s društvom kao cjelinom) razmatrat će se i njihova uvjetovanost državnim okvirom kojem pripadaju kroz mogućnosti dinamike društvenih prijelaza – društvene propusnosti prema «gore» i prema «dolje», društveni sukobi i krize te marginalne društvene skupine i društva tradicionalnoga tipa. Pristup je primarno komparatistički da bi se naglasile sličnosti/razlike društava (naglasak je na njihovu pluralitetu) u njihovu međusobnu sučeljavanju kao i višeslojni značaj društvenih struktura hrvatskoga ranonovovjekovlja.
Oblici provođenja nastave: Nastava bi se temeljila na problemski usmjerenim predavanjima s aktivnim sudjelovanjem studenata. U nastavi bi se koristila čitanka s izabranim tekstovima za raspravu (historiografski tekstovi, izvori). Cilj pripreme čitanki je omogućiti studentima kontinuirano učenje tijekom semestra i aktivno sudjelovanje u raspravama. Problematika kojom se bave predavanja nadopunjava se temama u okviru seminara čiji izbor ovisi o osobnim istraživačkim sklonostima studenata. U obveze studenata ulazi pisanje i usmeno izlaganje seminarskoga rada.
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina): Namjera predmeta je predočiti slojevitu društvenu stvarnost hrvatskoga ranonovovjekovlja i upozoriti na pluralitet društava u okvirima triju različitih imperija kao i na njihovu segmentiranost. Težište bi također bilo na osposobljavanju studenata za samostalan rad s povijesnim izvorima.
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: Tijekom nastave konstantno će se vrednovati rad studenata na temelju njihova sudjelovanja u raspravama i pismenih radova (seminara). Na kraju semestra među studentima će biti provedena anketa o uspješnosti nastave.
ECTS – bodovi: 5. Uspjeh na pismenom ispitu (test znanja) na kraju semestra nosi 1 bod, seminarski rad 2 boda i aktivno sudjelovanje u nastavi 2 boda.
Način polaganja ispita i način provjere znanja: Na kraju semestra polaže se pismeni ispit (test znanja), a konačna ocjena je prosjek ocjena dobivenih na pismenom ispitu, za seminarski rad i ocjene za sudjelovanje u nastavi.
Popis ispitne literature
Haralambos, M. –Holborn, M. Sociologija. Teme i perspektive. Zagreb, 2002, 33-38, 588-589, 590-594, 601-604, 635-639; Inaldžik, H. Osmansko Carstvo. Klasično doba 1300-1600. Zagreb, 2002, 65-149; Proccaci, G. Povijest Talijana. Zagreb, 1996, 65-179; Zöllner, E. – Schüssel, T. Povijest Austrije. Zagreb, 1997, 136-219.
Popis dopunske literature
Bourdieu, P. Distinction: A Social Critique of the Judgement of Taste. Cambridge, 1984; Elias, N. O procesu civilizacije. Zagreb, 1996; Faroqhi, S. – Quataert, D. – Pamuk, S. An Economic and Social History of the Ottoman Empire, 1300-1914, 1600-1914. Cambridge University Press. 1997; Faroqhi, S. Subjects of the Sultan: Culture and Daily Life in the Ottoman Empire. 2000; Foucault, M. Nadzor i kazna: rađanje zatvora. Zagreb, 1994; Kamen, H. Early Modern European Society. London – New York, 2001.
Klaić, N. Društvena previranja i bune u Hrvatskoj u XVI. i XVII. stoljeću. Beograd, 1976; Mandras, H. Seljačka društva. Zagreb, 1986; Moačanin, N. Turska Hrvatska. Hrvati pod vlašću Osmanskog Carstva do 1791. godine. Preispitivanja. Zagreb, 1999; Roksandić, D. Vojna Hrvatska. La Croatie militaire. Sv. I.-II. Zagreb, 1988; Weber, M. Privreda i društvo. Sv. I.-II. Beograd, 1976. NB: Popis ostale dopunske literature biti će dostupan na web-stranici Odsjeka za povijest.

Objavljeno: 16.12.2014.