Renesansna Dalmacija i humanistički pokret

Nositelj: dr. sc. Borislav Grgin

Izvođač: dr. sc. Luka Špoljarić

Oblik nastave 1 sat predavanja i 1 sat seminara

ECTS bodovi: 3

Cilj kolegija

Nakon skromnih početaka u 13. i 14. stoljeću, kad je na sjeveru Italije bio od interesa tek uskom krugu učenih ljudi, humanistički (ili renesansni) pokret je tijekom 15. stoljeća postao dominantnim kulturnim pokretom diljem cijele kršćanske Europe. Humanisti, nositelji pokreta, zazivali su odbacivanje ‘mračne ’ ’srednjovjekovne ’ kulture i obnovu antičke civilizacije. To je prije svega podrazumijevalo obnovu obrazovanja i književnosti na klasičnom latinskom jeziku, ali uključivalo je i obnovu drugih aspekata antičke civilizacije, uključujući arhitekturu i umjetnost. Dalmacija je, zbog geografske blizine i ekonomskih veza s Italijom, ali i mletačkog osvajanja 1409–1420, postala jednom od prvih regija u kojoj se stvorila kritična masa lokalnih sljedbenika pokreta. Iako je među humanistima bilo ljudi iz Crkve, to je vrijeme kad se po prvi put u hrvatskoj povijesti uzdigao zamjetan broj intelektualaca svjetovnjaka. Cilj je kolegija upoznati studente s humanističkim pokretom kao kulturnim fenomenom, ulogom koju je igrao u društveno-političkom životu dalmatinskih komuna tijekom dugog 15. stoljeća (oko 1410–oko 1530) te glavnim temama koje su interesirale lokalne humaniste. Kolegij se prvenstveno bavi venecijanskom Dalmacijom i Dubrovnikom, kao središtima pokreta na istočnoj jadranskoj obali, no obradit će se i pitanje širenja pokreta zaleđem, na područjima pod vlašću hrvatskih velikaša i u Slavoniji.

Raspored po tjednima

01. (Orijentacijski tjedan)

02. Predstavljanje kolegija

03. Humanisti čki pokret: geneza i difuzija

04. Venecija, venecijanski humanisti i Dalmacija

05. Dalmatinska komunalna društva i humanistički pokret

06. Humanisti čko pismo i knjiga

07. Humanističko obrazovanje

08. Obrasci humanisti čke društvenosti

09. U potrazi za lokalnom starinom

10. Pod okriljem krilatog lava

11. Barbari pred vratima

12. Nacija

13. Pitanje jezika

14. Renesansa u zaleđu

15. Završna rasprava

Metode podučavanja i ocjenjivanja

Nastava se sastoji od jednog sata predavanja i jednog sata seminara tijekom kojeg se analiziraju odabrana humanistička djela u hrvatskom prijevodu. Studenti su dužni redovito pohađati nastavu i aktivno sudjelovati u raspravi (30% ocjene). Ispit se sastoji od testa kojim se provjerava faktografsko znanje (35% ocjene) te kratkoga eseja (od 3-4 kartice) u kojem student analizira i kontekstualizira životopis ili djelo odabranog humanista (35% ocjene). Studenti latinskog jezika koji upišu kolegij moći će umjesto eseja prevesti krać e humanisti čko djelo ili dio većeg na hrvatski jezik.

Literatura

Revest , Cl émence . ‘Rođenje humanizma.’ Europski glasnik 19 (2014): 45–78.

Raukar, Tomislav. ‘ Komunalna društva u Dalmaciji u XV. i u prvoj polovici XVI. stoljeća.’ U Studije o Dalmaciji u srednjem vijeku, T. Raukar, 141–212. Split: Književni krug, 2007.

Materijali s predavanja