EUROPSKE REGIJE I HRVATSKA POVIJEST 19. STOLJEĆA (1790.-1918.)


Predavači:


prof. dr. Petar Korunić, redovni profesor,
Vjeran Kursar, asistent


Šifra predmeta:
PO1019 i PO1018 (jednopredmetni studij)
PO1045 i PO1044 (dvopredmetni studij)


Kratica predmeta:REG19


ECTS bodovi:
Jednopredmetni – 7 (predavanja i seminar) ili 6 (samo predavanja)
Dvopredmetni – 6 (predavanja i seminar) ili 3 (samo predavanja)


Jezik: hrvatski
Trajanje: jedan semestar
Status: obvezatni predmet
Oblik nastave: 2 sata predavanja i 2 sata seminara tjedno


Sadržaj predmeta:
Gradivo obuhvaća razdoblje od 1790. do 1918. godine. Komparativnim se pristupom studiraju društveni, politički i gospodarski procesi u tim regijama na čitavom tom širem prostoru. Težište je na povijesti društva, kultura, ideologija, eko-historije itd.
Osnovne teme: Osnovni pojmovi. Metodološke odrednice. Kritička historiografija. Industrijska revolucija i industrijalizacija. Razvoj industrijsko-kapitalističke privrede. Buržoaske revolucije. Građansko društvo: porijeklo, struktura i razvoj. Izgradnja i razvoj modernih nacija i nacija-država. Ideologije i doktrine: liberalne, demokratske, socijal-demokratske, konzervativne, klerikalne itd. Ideologije slavenske solidarnosti. Moderno školstvo. Modernizacijske osnove i procesi transformacije tradicionalnog društva. Habsburška monarhija: višekulturna i višenacionalna država. Nasljeđe prosvijećenog apsolutizma. Napoleonska ekspanzija. Ilirske provincije. Narodni preporodi. Revolucija 1848-49. godine. Rušenje feudalnog sustava. Austroslavizam. Neoapsolutizam. Ustavno razdoblje i izgradnja novog političkog sustava. Austro-Ugarska monarhija. Nacionalni pokreti: pojava, struktura, organizacija i razvoj. Novi nacionalni programi i mogućnost njihova ostvarenja. Izgradnja nacionalnih vrijednosti: kulturnih, privrednih, političkih, državnih, školskih, institucionalnih. Državni i politički sustavi u Monarhiji: centralizam, dualizam, federalizam, trijalizam. Prvi svjetski rat i slom Habsburške monarhije. Kriza Osmanskog carstva. Odumiranje timarsko-spahijskog sustava. Bune, ustanci i ratovi. Istočno pitanje. Internacionalizacija balkanske problematike. Raspad Osmanske države i stvaranje nacionalnih država na Balkanu: Grčke, Srbije, Bugarske, Rumunjske, Crne Gore. Sukobi među balkanskim narodima. Srpske ekspanzionističke koncepcije. Krize na prijelazu stoljeća. Međusobni sukobi: prvi i drugi balkanski rat. Austrougarska okupacija Bosne i Hercegovine. Položaj Hrvata u BiH. Aneksija BiH. Aneksiona kriza. Uoči prvog svjetskog rata. Prvi svjetski rat, njegov tok i posljedice. Raspad Habsburške monarhije, te procesi i uvjeti nastanka jugoslavenske države. Međusobne komunikacije, veze i odnosi naroda, nacija, kultura, civilizacija, tehnologija, rada, proizvodnje, ideologija, doktrina, političkih sustava itd. u toj široj regiji.


Razvijanje općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina):
Cilj je kod studenata razviti kritički smisao za razumijevanje temeljnih procesa, struktura i fenomena povijesti 19. stoljeća, te europskih regija i okruženja hrvatskog naroda. Tijekom studiranja ovog predmeta i područja studenti stječu opća znanja o povijesti tzv. "dugoga" 19. stoljeća (od 1790. do 1918. godine) i postupne izgradnje novog/modernog društva, moderne nacije i nacije-države, a napose o vezama i odnosima hrvatskog naroda s drugim narodima, nacijama, kulturama, društvima i ideologijama u toj široj regiji.


Oblici provođenja nastave:
Nastava će se odvijati u obliku predavanja, seminara, praktikuma, čitanja i tumačenja izvorne građe i literature, seminarskih radnji, referata, individualne nastave itd. Provjera zalaganja i znanja studenata pratit će se tijekom čitavog semestra. Nastava je jednosemestralna. Na kraju semestra student polaže ispit.


Način polaganja ispita i način provjere znanja:
Ispit, u formi testa znanja, provodit će se na kraju nastave te ocjenjivati, a završna ocjena može biti izvedena na temelju ocjene pojedinačnih doprinosa u nastavi (ukupno 50%) i na temelju ocjene iz testa znanja (50%).


Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta:
Studenti koji aktivno sudjeluju u nastavi (na predavanju i/ili u seminaru) pratit će se njihovi pojedinačni doprinosi nastavi (sudjelovanje u raspravi, pisanje eseja, referata itd.) i uzet će se u obzir pri donošenju konačne ocjene. Kada je riječ o nastavniku i o sugestijama za razvijanje što kvalitetnijeg rada na ovom predmetu, moglo bi se na kraju semestra među studentima provesti ankete o temama i sadržaju kolegija, te o načinu rada u seminaru i na predavanjima.


Obvezatna literatura:
jednopredmetna grupa: 4 knjige; dvopredmetna grupa: 3 knjige;

  • A. J. Taylor, Habsburška monarhija 1809?1918. godine, Zagreb 1990.

  • S. K. Pavlović, Istorija Balkana, Beograd 2001., str. 5-335

  • D. Dukovski, Povijest Srednje i Jugoistočne Europe 19. i 20. stoljeća, Zagreb 2005. (knj. I, str. 11-280; knj. II, str. 17-56)

  • P. Wandycz, Cijena slobode: Povijest Srednjoistočne Europe, Zagreb 2004., 167-247

  • H. Haselsteiner, Ogledi o modernizaciji u Srednjoj Europi, Zagreb 1997.


Dopunska literatura:
jednopredmetna grupa: 5 knjiga; dvopredmetna grupa: 3 knjige;

  • 1. Č. Popov, Građanska Evropa, Novi Sad 1989. (sve o Habsburškoj monarhiji i Balkanu)
  • 2. M. Gleni, Balkan 1804.-1999. godine, knj. I, Beograd 2001.
  • 3. E. Zöllner, Povijest Austrije, Zagreb 1997., 220-291
  • 4. P. Hanák (ur.), Povijest Mađarske, Zagreb 1995., 113-223
  • 5. G. Procacci, Povijest Talijana, Zagreb 1996., 163-282
  • 6. I. Banac, Nacionalno pitanje u Jugoslaviji, Zagreb 1988., 5-215
  • 7. Ch. Jelavich, Južnoslavenski nacionalizmi, Zagreb 1992.
  • 8. M. Todorova, Imaginarni Balkan, Beograd 1999.
  • 9. T. Stojanović, Balkanski svetovi: prva i poslednja Evropa, Beograd 1997.
  • 10. K. Kazer, Porodica i srodstvo na Balkanu: Analiza jedne kulture koja nestaje, Beograd 2002.
  • 11. T. Berend - G. Ránki, Evropska periferija i industrijalizacija 1780.-1914., Zagreb 1996.
  • 12. P. Berger, Kapitalistička revolucija, Zagreb 1995.
  • 13. I. Bibó - T. Huszár - J. Szűcz, Regije evropske povijesti, Zagreb 1995.
  • 14. J. Matuz, Osmansko carstvo, Zagreb 1992. (sve o Balkana u 19. stoljeću)
  • 15. M. Mazower, Balkan: Kratka povijest, Zagreb 2003.
  • 16. A. Rossos, Rusija i Balkan ... 1908-1914., Zagreb 1992.
  • 17. W. M. Johnson, Austrijski duh. Intelektualna i društvena povijest 1848.-1938., Zagreb 1993.
  • 18. F. Longvort, Stvaranje Istočne Evrope, Beograd 2002., str. 171-280
  • 19. P. Korunić, Rasprava o izgradnji moderne hrvatske nacije: Nacija i nacionalni identitet, Sl. Brod 2006.
  • 20. P. Korunić, Jugoslavizam i federalizam u hrvatskom nacionalnom preporodu, Zagreb 1989.
  • 21. C. A. Macartney, The Habsburg Empire 1790-1918, New York 1968
  • 22. B. Jelavich, History of the Balkans, Cambridge 1983, sv. 2
  • 23. Marvin R. Jackson - John R. Lampe, Balkan Economic History 1550-1950, Bloomington 1982
  • 24. Michael R. Palairet, The Balkan Economies C. 1800-1914, Cambridge: University Press, 2003
  • 25. Jacques Le Rider, Mitteleuropa, Zagreb 1998.
  • 26. H. Seton-Watson, Nacije i države, Zagreb 1980., 13-230
  • 27. R. A. Houston, Literacy in Early Modern Europe: Culture and Education 1500-1800, London 1988
  • 28. I. G. Toth, Literacy and Written Culture in Early Modern Central Europe, Budapest - New York 2000
  • 29. Povijest pojedinih naroda na području Srednje i Jugoistočne Europe: 1-2 sinteze prema izboru

Internet:
O povijesti naroda i zemalja na području Srednje i Jugoistočne Europe u 19. stoljeću (Albania, Austria, Austria Empire, Austria-Hungary, Balkans, Bosnia-Herzegovina, Bulgaria, Croatia, Czech Republic, Greece, Hungary, Macedonia, Montenegro, Romania, Serbia, Slovakia, Slovenia i djelomično: Turkey, Italy, Poland) usporedi:
A) Internet - na ovim adresama nalaze se različiti dokumenti, tekstovi, časopisi, čitave knjige, sinteze:
Questia.com; EBSCOhost.com; Google.com; Project MUSE.com; SCOPUS.com; Blackwell Synergy.com
B) Internet - na ovim adresama nalaze se tekstovi, povijesne karte, brojni statistički podaci, demografija itd.:
Wikipedia.org; Answers.com; WHKMLA.com; Reference.com; Bubllink.com; Tacitus Historical Atlas; Historirical demography: Population statistics; i sl.
C) Na web portalu Filozofskog fakulteta nalaze se:
Baze podataka - humanističkih i društvenih znanosti, tj. Bibliografske baze i baze s cjelovitim tekstovima (oko 50 baza, adresa) te enciklopedije i rječnici.

Način polaganja ispita:
Ispit će se polagati pismeno i usmeno.




Objavljeno: 16.12.2014.