EUROPSKA I SVJETSKA POVIJEST RANOGA NOVOG VIJEKA
SYLLABUS
Predavač: doc. dr. sc. Zrinka Blažević
ECTS-bodovi: jednopredmetni - 7 (predavanja + seminar) ili 5 (predavanja)
dvopredmetni - 6 (predavanja + seminar) ili 3 (predavanja)
Šifra: jednopredmetni PO1009 i PO1010
dvopredmetni PO1036 i PO1037
Kratica: EURRNV
Jezik: hrvatski
Trajanje: 1 semestar (zimski)
Status: obvezatni
Oblik nastave: 2 sata predavanja i 2 sata seminara tjedno
Uvjeti: upisan treći semestar
Ispit: pismeni
Sadržaj:
U fokusu ovoga predmeta bit će ključni fenomeni, strukture i procesi koji su na političkom, socijalnom, ekonomskom, ekološkom i kulturnom području oblikovali ranonovovjekovno razdoblje ljudske povijesti. Izuzev klasičnih historiografskih tema poput humanizma, renesanse, reformacije, geografskih otkrića, znanstvene revolucije i prosvjetiteljstva, posebna će se pozornost posvetiti i ranonovovjekovnim materijalnim i simboličkim kulturama, kulturi okoliša, rodnoj problematici, fenomenima svakodnevice, procesima transfera, socijalnog "discipliniranja" i "konfesionalizacije", alternativnim praksama i sl. Pružit će se i sistematski uvid u glavne fenomene i procese koji obilježavaju ranonovovjekovnu povijest američkog i afričkog kontinenta, odnosno orijentalnih civilizacija Indije, Kine i Japana. Predavanja će biti popraćena power – point prezentacijama koja će biti dostupna na Omegi (Sustav učenja na daljinu Filozofskog fakulteta). Studenti također mogu sudjelovati u radu seminara iz Europske i svjetske povijesti ranoga novog vijeka. Program rada seminara mijenjat će se svake akademske godine, a izbor tema i problemskih kompleksa formirat će se sukladno recentnim istraživačkim pravcima i trendovima u historiji ranonovovjekovlja. Ove akademske godine seminar iz Europske i svjetske povijesti ranoga novog vijeka će sadržajno osmisliti i voditi kolega mr. sc. Marko Šarić. Rad na seminaru bit će usredotočen na selektivnu raspravu o problemima vezanim uz socijalne, kulturne, ekonomske i ekološke aspekte ranonovovjekovne povijesti. Predviđen je kombinirani tip seminarske nastave u obliku analize i interpretacije izabranih izvora, grupnih diskusija i individualnih prezentacija.
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina):
Cilj predmeta je upoznavanje temeljnih fenomena, procesa i koncepata ranonovovjekovne svjetske povijesti, te usvajanje kritičkih, analitičkih i interpretacijskih vještina nužnih za produbljeno razumijevanje i konceptualiziranje temeljnih fenomena povijesti ranomodernog doba. Osobit će naglasak biti na razvijanju šire i slojevitije perspektivizacije koja omogućuje prepoznavanje i interpretativno raščlanjivanje kompleksnih i dinamičnih političkih, ekonomskih i kulturnih promjena i kontinuiteta, međuovisnosti i konflikata koji obilježavaju europsku i svjetsku povijest ranoga novog vijeka.
Cilj seminarskoga rada jest razvijanje sposobnosti i vještina prikupljanja, selektiranja analize i sintetiziranja historiografskih činjenica i koncepata, njihovo razumijevanje i evaluacija, konceptualizacija problema, te konačno njihova adekvatna usmena i pismena prezentacija. Velika će se pozornost također posvetiti umijeću problemske analize i interpretacije povijesnih izvora iz perspektive različitih teorijskih pravaca i paradigmi suvremene historijske znanosti.
Oblici provođenja nastave i način provjere znanja:
Predmet Europska i svjetska povijest u ranome novom vijeku sastoji se od predavanja i seminara. Od studenata se očekuje da redovito pohađaju predavanja i aktivno sudjeluju u nastavi, a kraju semestra predviđen je pismeni ispit.
Seminarska nastava iz predmeta Europska i svjetska povijest ranoga novog vijeka izvodit će se u formi kraćih uvodnih predavanja, grupnih diskusija i individualnih prezentacija. Osnova za evaluaciju individualnog studentskog doprinosa na seminaru bit će individualni i grupni rad, te aktivnost na satu.
Raspored nastave:
1. tjedan
Predavanje: "Rani novi vijek" kao historiografski koncept i teorije ranonovovjekovlja (Luhmann, Oestreich, Foucault, Bourdieu)
Seminar: uvod u seminarski rad i upoznavanje sa seminarskim obvezama
2. tjedan
Predavanje: Ka globalnome svijetu - geografska otkrića
Seminar: odabir tema seminarskih radova na osnovu ponuđenih tema ili osobnog interesa, rad na izabranim tekstovima
3. tjedan
Predavanje: Humanizam i renesansa
Seminar: analiza i interpretacija izabranih izvora
4. tjedan
Predavanje: Ranonovovjekovna društva
Seminar: analiza i interpretacija izabranih izvora
5. tjedan
Predavanje: Ranonovovjekovneekonomije
Seminar: analiza i interpretacija izabranih izvora, rasprava o literaturi vezanoj uz teme seminarskih radova
6. tjedan
Predavanje: Oblikovanjemodernedržave
Seminar: analiza i interpretacija izabranih izvora
7. tjedan
Predavanje: Povijest "odozdo"- svakodnevica, žene, alternativneprakse
Seminar: analiza i interpretacija izabranih izvora
8. tjedan
Predavanje: Izazovikonfesionalizacije - reformacijaikatoličkaobnova
Seminar: analiza i interpretacija izabranih izvora
9. tjedan
Predavanje: Rusijaizmeđuautokracijeieuropeizacije
Seminar: analiza i interpretacija izabranih izvora
10. tjedan
Predavanje: AfrikauprocjepuizmeđuEuropeiAmerike
Seminar: power-point prezentacija koncepata seminarskih radova, rasprava
11. tjedan
Predavanje: RanonovovjekovnaorijentalnacarstvaI – Indija
Seminar: power-point prezentacija koncepata seminarskih radova, rasprava
12. tjedan
Predavanje: RanonovovjekovnaorijentalnacarstvaII – Kina
Seminar: power-point prezentacija koncepata seminarskih radova, rasprava
13. tjedan
Predavanje: RanonovovjekovnaorijentalnacarstvaIII - Japan
Seminar: power-point prezentacija koncepata seminarskih radova, rasprava
14. tjedan
Predavanje: RađanjeAmerike
Seminar: power-point prezentacija koncepata seminarskih radova, rasprava
15. tjedan
Predavanje: Novaepistema - prosvjetiteljstvo
Seminar: zaključna razmatranja, predaja seminarskih radova
Način polaganja ispita:
Predviđen je pismeni ispit koji će se sastojati od dva dijela: testa znanja i problemskog eseja. Jednopredmetni studenti tijekom semestra imaju obvezu napisati dva problemska eseja na zadane teme, a dvopredmetni studenti jedan (maksimalnog opsega do 5 kartica teksta).
Jednopredmetni studenti koji su odabrali seminar iz ovoga predmeta imaju obvezu napisati jedan opsežniji seminarski rad (minimalnog opsega 20 kartica teksta), dok dvopredmetni studenti trebaju pripremiti kraći seminar (minimalnog opsega 10 kartica teksta).
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta:
Nastavnik će tijekom semestra kontinuirano pratiti i vrednovati svaki tip pojedinačnog studentskog doprinosa. Uspješnost nastavnikove izvedbe provjeravat će se anonimnom studentskom anketom na kraju semestra.
ECTS bodovi i obrazloženje: 3 boda predavanje i 3 boda seminar za dvopredmetne studente i 5 bodova predavanje i 2 boda seminar za dvopredmetne studente. Pohađanje 30 sati nastave donosi 1 bod, izvršavanje nastavnih obveza na predavanjima (kratki eseji) 1 odnosno 2 boda, izvršavanje nastavnih obveza na seminaru (analiza i interpretacija izvora i literature, izrada seminarskog rada) 1 odnosno 2 boda, priprema ispita 2 boda.
Ispitna literatura:
The Times, Atlas svjetske povijesti. Zagreb, 1986., str. 144 - 205.
Povijest svijeta od početaka do danas. Zagreb, 1990., str. 422 - 553.
Braudel, Fernand. Civilizacije kroz povijest. Zagreb, 1990., str. 37 - 107, 127 - 144, 171 - 191, 206 - 220, 249 – 259, 361 - 406.
Blažević, Zrinka (prir.)." Privatni život i svakodnevica u ranome novom vijeku", Čitanke Odsjeka za povijest 71/2008.
Dopunska literatura
Cameron, Euan (ur.). Early Modern Europe. An Oxford History. Oxford, 1991.
Chaunu, Pierre. Civilizacija klasične Evrope. Beograd, 1977.
Dragičević, Ivo. Kina: od nebeskog carstva do današnjeg dana. Zagreb, 2002.
Franzen, August. Pregled povijesti crkve. Zagreb, 1996.
Hitti, Philipp. Istorija Arapa od najstarijih vremena do danas. Sarajevo, 1988.
Oliver, Roland – Fage, J. D. Kratka povijest Afrike. Zagreb, 1985.
Rietbergen, Pieter. Europe. A Cultural History. London & New York, 1998.
Roberts, J. M. Povijest Europe. Zagreb, 2003., str. 239 - 343.
Totman, Conrad. Povijest Japana. Zagreb, 2003.