Odsjek za povijest

Preddiplomski studij povijesti

Zimski semestar

 

Naziv predmeta: Povijest historiografije

 

Nositelj:

dr. sc. Damir Agičić, red. prof.

 

Izvođač:

dr. sc. Branimir Janković, poslijedoktorand

 

ECTS bodovi:

Jednopredmetni – 4

Dvopredmetni – 3

 

Šifra:

Jednopredmetni: PO1022

Dvopredmetni: PO1048

 

Kratica: POVHIS

 

Jezik: hrvatski

Trajanje: jedan semestar (5., zimski)

Status: obvezni predmet

Oblik nastave: 2 sata predavanja tjedno, ukupno 30 sati

Uvjeti: upisan peti semestar

 

 

Cilj predmeta:

Osnovni je cilj predmeta pregledno predstaviti razvoj europske i svjetske historiografije. Zadaća je predmeta upoznati studente i s glavnim obilježjima razvoja hrvatske historiografije, koja će biti promatrana u europskom kontekstu. Uz središnje pitanje razvoja historije kao discipline, zadaća je predmeta izložiti i vodeće povjesničare, reprezentativne žanrove, tematski raspon, teorijske i metodološke odrednice te shvaćanje historije i povijesti u određenom povijesnom razdoblju. Studente će se upoznati i s temeljnim problemima historije kao discipline, u onoj mjeri u kojoj su oni prisutni već od početaka historiografije i u njezinom kasnijem razvoju, a ukratko će im se predstaviti i suvremeni pogledi na historiju. Namjera je tako koncipiranog predmeta uputiti studente na važnost poznavanja povijesti i suvremene historiografije u procesu vlastitog oblikovanja kao povjesničara.

 

 

Korištene metode: Predavanja. Metoda izlaganja i tumačenja. Upotreba power-point prezentacija. Razgovor sa studentima oko temeljnih historiografskih problema. Čitanje i raspravljanje odabranih odlomaka iz izvornih historijskih djela.

 

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: razgovor sa studentima, ispitni rezultati, anonimna anketa o radu predavača.

 

Način polaganja ispita i provjere znanja: redovito polaženje nastave, aktivnost studenata na nastavi, pismeni i usmeni ispit.

 

 

Raspored rada:

 

1. tjedan

Uvod: upoznavanje s predmetom, literaturom, načinom rada, obvezama studenata. Terminološka razgraničenja: povijest, historija, historiografija. Poimanja povijesti/historije u prošlosti i suvremenosti.

 

2. tjedan

Historijska znanost: metode, izvori, predmet istraživanja (događaj, proces, struktura, djelovanje, pojedinac, kolektiv, razdoblje), istraživački postupak (istraživačko pitanje, interpretacija), pripovijedanje, narativ. Postmoderna kritika historije.

 

3. tjedan

Antička historiografija.

 

4. tjedan

Srednjovjekovna historiografija.

 

5. tjedan

Humanistička historiografija.

 

6. tjedan

Historijska erudicija. Oblikovanje sustavne kritike izvora.

 

7. tjedan

Prosvjetiteljska historiografija. Filozofija povijesti.

 

8. tjedan

Konstituiranje historije kao moderne znanosti. Historija i nacija. Njemačka historiografija u 19. stoljeću.

 

9. tjedan

Francuska, engleska i američka historiografija u 19. stoljeću.

 

10. tjedan

Hrvatska historiografija u 19. stoljeću i proces njezina poznanstvenjenja.

 

11. tjedan

Hrvatska historiografija u 20. stoljeću.

 

12. tjedan

Kritičari historizma. Historiografija u Europi i Sjedinjenim Američkim Državama u prvoj polovici 20. stoljeća. Povjesničari oko francuskog časopisa Annales.

 

13. tjedan

Zasebno predavanje o jednom izabranom povjesničaru/povjesničarki koji su obilježili europsku i svjetsku historiografiju.

 

14. tjedan

Izbor teme za zadnje predavanje: historiografija i problematika Holokausta. Povodom Dana sjećanja na Holokaust 27. siječnja.

 

Obvezna (ispitna) literatura:

 

1. Mirjana Gross, Suvremena historiografija. Korijeni, postignuća, traganja, Zagreb 1996, str. 21-224 (povijest historiografije od antike do sredine 20. st.), 356-416 (“Osnovna pitanja historijskog istraživanja”; “Znanstveni postupak”); navedeno gradivo prate prezentacije na Omegi.

2. John Burrow, Povijest povijesti. Epovi, kronike, romanse i ispitivanja od Herodota i Tukidida do dvadesetog stoljeća, Zagreb 2010, str. 29-47 (Herodot), 49-71 (Tukidid), 117-138 (Livije), 151-170 (Tacit), 375-388 (Gibbon), 389-425 (Revolucije).

3. Marc Bloch, poglavlje “Kritika”, u: Apologija historije ili zanat povjesničara, Zagreb 2008, str. 91-132.

4. Edward Hallett Carr, poglavlje “Povjesničar i činjenice”, u: Što je povijest?, Zagreb 2004, str. 5-24.

5. Keith Jenkins, poglavlje “Što je historija”, u: Promišljanje historije, Zagreb 2008, str. 16-47.

6. Hayden White, Metaistorija. Istorijska imaginacija u Evropi devetnaestog vijeka, Podgorica 2011, str. 139-164 (Michelet – “Mišle: istorijski realizam kao romantika”), str. 165-189 (Ranke – “Ranke: istorijski realizam kao komedija”).

7. Mario Strecha, “O nastanku i razvoju moderne hrvatske historiografije u 19. stoljeću”, u: Povijest u nastavi, 6, 2005, 103-116.

8. Neven Budak, “Anali u hrvatskoj historiografiji”, u: Zbornik Mirjane Gross, Zagreb 1999, str. 459-467.

9. George G. Iggers, poglavlje “Francuska: Anali”, u: Istorijska nauka u 20. veku, Beograd 2014, str. 43-53.

10. Giorgio Agamben, poglavlje “Svjedok”, u: Ono što ostaje od Auschwitza, Zagreb 2008, str. 11-28.