Naziv kolegija: Stara povijest hrvatskih zemalja I.

 

Naziv predmeta: STARA POVIJEST HRVATSKIH ZEMALJA

 

Nastavnici: Prof. dr. Bruna Kuntić-Makvić (nositelj i predavač), prof. dr. Boris Olujić (predavač)

ECTS bodovi: 6

Jezik: hrvatski

Trajanje: jedan semestar, I. diplomskog studija povijesti, zimski

Status: obvezatni za drugostupnike diplomskog studija stare povijesti koji ne moraju slušati Pomoćne povijesne znanosti na Odsjeku za povijest; oni koji slušaju PPZ biraju dva od tri kolegija struke, Povijest starog Istoka I, Povijest Grčke i Rima I i Stara povijest hrvatskih zemalja I; izborni za ostale drugostupnike povijesti, arheologije i klasične filologije (Tip izbornosti: D₁).

 

Oblik nastave: 2 sata predavanja tjedno

 

Uvjeti za upis kolegija: /

 

Cilj kolegija: Kolegij je dio predmeta Stara povijest hrvatskih zemalja. Upućuje studente u specifičnosti istraživanja stare povijesti na hrvatskom povijesnom prostoru, daje im njezin pregled i naznačuje aktualne pravce u znanstvenoj i stručnoj literaturi o staroj povijesti hrvatskih zemalja. Očekuje se da polaznici steknu znanja i vještine potrebne za istraživanje stare povijesti hrvatskog povijesnog prostora.

 

Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: U diplomskome studiju stare povijesti kolegij na diplomskoj razini reperezentira predmet Stara povijest hrvatskih povijesnih zemalja.

 

Korištene metode: frontalna nastava, mentorski rad s polaznicima, nastava u problemskim blokovima, nastava na terenu, osobni istraživački zadaci na ciljanoj literaturi ovisno o polaznikovim studijskim interesima, zajednička rasprava o problemima u radu i postignutim rezultatima.

 

Sadržaj kolegija:

1. Terminološke i metodološke konvencije: Iliri i Panonci, narodi i plemena, kada, zapravo, na hrvatskom povijesnom prostoru počinje povijest?

2. Civilizacijski prijelomi u prapovijesti i protohistoriji: kako se proučavaju prijelazna razdoblja

3. Prapovijesni korijeni povijesnih populacija; razlika u vrstama i količini izvornih podataka između priobalja i unutrašnjosti; metodološke posljedice

4. Seoba i kulturni utjecaj Kelta, završeci etnogeneza i zemljopisni raspored autohtonih populacija uoči kontakta s Grcima i sukoba s Rimljanima

5. Narodi priobalja; razvitak ilirskoga i histarskog kraljevstva

6. Narodi gorske unutrašnjosti

7. Narodi ravničarskog područja

8. Grci na Jadranu: mitološki, brončanodobni i stariježeljeznodobni horizont

9. Grci na Jadranu: sirakuška djelatnost i odnos prema domaćem stanovništvu

10. Jadranski Grci u odnosu prema Rimljanima

11. Rimski ratovi za Ilirik: povijesna impostacija, kronološki okviri

12. Osvajanje priobalja

13. Osvajanje unutrašnjosti

14. Cezarovo guvernerstvo i razdoblje građanskih ratova

15. Pohodi Oktavijanova doba

 

Literatura:

A) Obvezatna B. Kuntić-Makvić, Područje rimskog Ilirika uoči dolaska Hrvata, Povijest Hrvata I: Srednji vijek, ur. F. Šanjek - F. Mirošević, Zagreb: Školska knjiga 2003, 5 - 38; J. J. Wilkes, Dalmatia, London: Routledge & Kegan Paul 1969 i A. Mocsy, Pannonia and Upper Moesia, London: Routledge & Kegan Paul 1974, dijelovi o predrimskom razdoblju i rimskim osvajanjima; M. Suić, Antički grad na istočnom Jadranu, Zagreb: Golden marketing 2003², dijelovi o autohtonim naseljima i autohtonim predajama gradogradnji; D. Rendić-Miočević, Iliri i antički svijet, Split: Književni krug 1989, M. Suić, Odabrani radovi iz stare povijesti Hrvatske - Opera selecta, Zadar: Filozofski fakultet 1981 i M. Zaninović, Od Helena do Hrvata, Zagreb: ŠK 1996, odabrani članci; B. Olujić, Povijest Japoda. Pristup, Zagreb: Srednja Europa 2007; M. Zaninović, Ilirsko pleme Delmati, Šibenik: Ogranak Matice hrvatske 2007; R. Katičić, Illyricum mythologicum, Zagreb: Izdanja Antibarbarus 1995.

 

B) Dopunska

Ovisno o osobnim zadacima polaznika uključuje standardne priručnike i korpuse građe s hrvatskog prostora, preglede raznih vrsta izvora i izdanja literarnih izvora. Npr.Dimitrijević et al., Prapovijest [Povijest umjetnosti u Hrvatskoj 1], Zagreb: Naprijed 1998; M. Suić, Istočna jadranska obala u Pseudo Skilakovom Periplu, Rad JAZU 306, Zagreb 1955; Polibije, Istorije I,II, M. Ricl, Novi Sad: Matica srpska 1988; M. Šašel Kos, Appian and Illyricum, [Situla 43], Ljubljana: Narodni muzej Slovenije 2005.

 

Način polaganja ispita: Nema formalnog završnog ispita. Valorizira se polaznikov rad u kolegiju. Tijekom semestra može postići 100 bodova urednim praćenjem nastave (10), svladavanjem obvezatne literature (40 bodova koji se stječu pisanom provjerom znanja), svladavanjem osobnoga istraživačkog zadatka na dopunskoj literaturi (50 bodova).

 

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe kolegija: povratna informacija od polaznika preko anonimne ankete