Naziv kolegija: Povijest ranih civilizacija

Naziv predmeta: POVIJEST STAROG ISTOKA

nastavnici: dr. sc. Boris Olujić, izv. prof. (nositelj i predavač); znanstveni novak Jasmina Osterman, diplomirani arheolog (predavač)                                

ECTS-bodovi: jednopredmetni 7 za predavanje i seminar, šifra: PO1002 kratica: SPI1) ili 4 za sama predavanja (šifra PO1077 kratica: SPI2)  

Jezik: hrvatski

Trajanje: jedan semestar (zimski) u prvoj godini studija

Status: obavezan

Oblik nastave: 2 sata predavanja i 2 sata seminara na tjedan. Seminarske grupe formiraju se na početku nastave.

Uvjeti: nema

Cilj:  Cilj je kolegija da osposobi studente za razumijevanje najvažnijih procesa u dugom povijesnom trajanju prostora, na kojem nastaju prva organizirana društva. Kolegijem ih upoznajemo s osnovnom terminologijom i kronologijom, suvremenim paradigmama i mogućim teorijskim i praktičnim pristupima u istraživanju najstarije povijesti čovječanstva. Jedan je od najvažnijih ciljeva kolegija da studenta upućuje na samostalan rad (rad na literaturi, rad na izvorima).

Uloga kolegija: Stalni pregledni kolegij. Kolegij je dio cjeline preddiplomskog studija povijesti na Odsjeku za povijest. U okviru kolegija radimo na najstarijim razdobljima povijesti čovječanstva, prije svega na prostoru starog Istoka.

Korištene metode: Interaktivni pristup, upućivanje studenata na praktičan rad te izradu pisanih radova i eseja, praktični rad na predmetnim izvorima, terenska nastava. Sadržaj kolegija upućuje nas na interdisciplinarni pristup. Opseg gradiva, specifična tematika, upućenost na rezultate arheologije, antropologije, etnologije, različitih prirodnih znanosti, postavljaju pred studenta velike zahtjeve. Prije svega radi se o potrebi teorijske osposobljenosti za razumijevanje razvoja civilizacije, od samih njenih početaka. Predloženi način rada traži i od studenta i nastavnika stalnu aktivnost i međusobnu suradnju.

Sadržaj:

Kolegijem se komparativno, dijakronijski i sinkronijski, prati povijesni razvitak nekoliko najstarijih civilizacijskih žarišta, poput Egipta, Mezopotamije, Sirije, Irana, Anadolije i istočnog Sredozemlja. Naglasak nije na faktografskom pregledu, već na razumijevanju povijesnih procesa, promjena, kontinuiteta i diskontinuiteta čovjekovog trajanja u prostoru. Predavanja daju pregled međusobno povezanih pojava, poput tehnološkog razvitka, urbanizacije, prometnog povezivanja, nastajanja globalnih imperija, problema etniciteta i etničkog identiteta, konceptualizacije religijskog i mitološkog svijeta i dr.  Seminar tematski prati predavanja i ujedno ih problematizira. Seminar omogućuje praktičan rad na razumijevanju i intepretaciji različitih literarnih i arheoloških izvora, a pretpostavlja i promišljanje mogućih metodoloških pristupa i teorijskih modela. Predviđena je i terenska nastava (rad u Arheološkom muzeju i Muzeju Mimara u Zagrebu, u NSK, posjet prigodnim, tematski bliskim izložbama i sl.)

Studentske obaveze (ispit, način praćenja kvalitete i uspješnosti rada):  Maksimalan iznos 100 bodova (interna jedinica uspješnosti studenta), minimalan 60 bodova. Pismeni ispit donosi najviše 50 bodova; evaluacija rada na seminaru (aktivnost i kvaliteta pisanog rada), najviše 40 bodova; aktivnost studenta (praćenje nastave, sudjelovanje u terenskoj nastavi, pohađanje konzultacija itd.), najviše 10 bodova.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti rada nastavnika u izvođenju kolegija: interna anonimna anketa koju provodi sam voditelj kolegija. Osim toga moguće je i anketiranje u okviru sveučilišne studentske ankete o procjeni kvalitete rada nastavnika i kvalitete izvedbe kolegija.

Raspored rada:

1. tjedan:

Predavanje: Upoznavanje s problematikom stare povijesti. Razgovor sa studentima, upoznavanje studenata s načinom rada, osnovnom literaturom, ispitima i dr. Pregled povijesti istraživanja najstarije povijesti čovječanstva,  stanje historiografije danas: teorijski pristupi i znanstvene discipline koje se bave istraživanjem različitih aspekata povijesti ranih civilizacija. Upoznavanje s osnovnim kronološkim smjernicama, znanstvenim metodama i pristupima istraživanju stare povijesti.

Seminar: Organiziranje radnih grupa i predstavljanje plana rada. U prvom seminaru naglasak je na upoznavanju s načinom rada, literaturom te strukturom i izgledom seminarskih radova (pisanje seminarskih radova, literatura, bilješke, struktura radova i dr.), popisom tematskih cjelina.

2. tjedan:

Predavanje: Definiranje prostornih i kronoloških granica u kojima će se odvijati nastava povijesti ranih civilizacija. Uvjeti u kojima nastaju prve civilizacije: u ovoj će nastavnoj jedinici posebna pažnja biti posvećena geomorfološkim, klimatskim i vegetacijskim osobinama prostora Mezopotamije, Anadolije, Sirije, Irana, istočnog Sredozemlja, sjeverne Afrike. Starije kameno doba u ovom prostoru.

Seminar: U drugom seminaru studenti biraju tematske cjeline seminara, u okviru kojih rade praktične radove: 1. inovacije i uloga tehnologije u razvitku čovječanstva; 2. religijska povijest starog Istoka (rad na izvorima); 3. urbanizacija starog svijeta; 4. interpretacija arheoloških izvora u istraživanju povijesti ranih civlizacija. Problematiziranje prostora kao čimbenika povijesnog razvitka. Interakcija čovjek-okoliš i razvitak tehnologije, religijskih koncepcija, nastajanja gradova, složenijih oblika organizacije društva.

3. tjedan

Predavanje: Neolitizacija starog Istoka: počeci zemljoradnje i uzgoja životinja, organiziranje prvih većih naselja, mreža uzajamnih kontakata između udaljenih prostornih cjelina (razmjena, kontakti, utjecaji). Pregled žarišnih zona neolitizacije ovog prostora, osnovne kronološke smjernice.

Seminar: Ovim seminarom problematiziraju se osobine tehnološkog razvitka neolitičkih zajednica: način obrade zemlje, proizvodnja predmeta od pečene zemlje, različitih vrsta kamena, drveta, ali i općenito organizacija naselja i društva, duhovni svijet (postupak s mrtvima-tragovi pogrebnih rituala, različite religijske koncepcije i dr,).

4. tjedan

Predavanje: U ovom predavanju najviše se pažnje pridaje razdoblju od 5. do 3. tisućljeća prije Krista, ključnom za razumijevanje početaka prvih velikih civilizacija "Plodnog polumjeseca" (od Egipta do Mezopotamije). Nastajanje prvih velikih urbanih aglomeracija, stvaranje društvenih elita koje upravljaju resursima (gradnja kanala, organiziranje trgovačkih mreža). Ovladavanje tehnologije metala (bakar, bronca), gradnja kanala, pojava pisma, lončarsko kolo, kotač te druge tehnološke inovacije (bakreno doba). Razdoblje Nagada u Egiptu i razdoblja Obeid i Uruk u Mezopotamiji

Seminar: Za ovu tematsku cjelinu zadaju se seminarski radovi koji problematiziraju međuodnos društvenog i gospodarskog razvitka i tehnoloških inovacija koje olakšavaju upravljanje i organizaciju društva (pojava pisma uvjetovana potrebom za lakše održavanje i gradnju kanala te općenito za lakše upravljanje sustavom; izum lončarskog kola,  inovacije u graditeljstvu itd.). U novim urbanim cjelinama posebno mjesto zauzimaju hramski kompleksi. Hramovima te općenito kultovima i razvitku religije, u ovom razdoblju, bit će također posvećeno nekoliko seminarskih radova.

5. tjedan

Predavanje: Stvaranje velike egipatske države tijekom 3. tisućljeća prije Krista (Stara država i 1. međurazdoblje).

Seminar: Rad na pisanim i arheološkim vrelima: tekstovi piramida, koncepcija zagrobnog života, izgradnja hramskih i grobnih kompleksa, izgradnja kanala, tekstovi krize.

6. tjedan

Predavanje: 3. tisućljeće na prostoru Mezopotamije: prve dinastije, Akadsko kraljevstvo, III. dinastija Ura. Ujedinjenje prostora Međurječja u veliku državnu cjelinu. Rana povijest jugozapadnog Irana, istočnog Sredozemlja i Anadolije, u svjetlu kontakata s prostorom Mezopotamije i Egipta.

Seminar: Urbanizacija Mezopotamije u 3. tisućljeću. Analiza bogate pisane baštine ovog razdoblja (tekstovi religijskog sadržaja, povijesni tekstovi, natpisi itd.). Konfrontacija arheoloških i pisanih vrela.

7. tjedan

Predavanje: Sirija i Mezopotamija u prvoj polovici 2. tisućljeća prije Krista: Mari, Ebla, Starobabilonsko kraljevstvo, Staroasirska država.

Seminar: Pravni tekstovi i zakonici na prostoru starog Istoka. Kozmogonijske i teogonijske koncepcije u religiji Mezopotamije: ep Enuma Eliš i dr.

8. tjedan

Predavanje: Srednja država i 1. međurazdoblje (prva polovica 2. tisućljeća prije Krista u Egiptu).

Seminar: Urbanizacija Egipta: Teba, Memfis. Egipatska literarna baština ovog razdoblja.

9. tjedan

Predavanje: Egipatska Nova država: ekspanzija te razdoblje krize.

Seminar: Arhiv u Tel El Amarni i međunarodni odnosi

10. tjedan

Predavanje: Kasno brončano doba na prostoru starog Istoka, 15.-12. stoljeće prije Krista. Globalni ideološki koncepti (titula veliki kralj, kralj kao božji namjesnik na zemlji te veliki svećenik), stvaranje velikih država, internacionalizacija i stvaranje intezivnih diplomatskih kontakata Hetitskog kraljevstva, Egipatske države, Asirije, Babilonije, Elamskog kraljevstva. Nadiranje "Naroda s mora", propast Hetitske države.

Seminar: Trgovina Sredozemljem: sudionici, proizvodni centri, najvažniji trgovački putevi.

11. tjedan

Predavanje: Egipatska povijest od početka 1. tisućljeća  do Saiske dinastije (664. prije Krista). 

Seminar: Asirsko osvajanje Egipta 671. godine prije Krista.

12. tjedan

Predavanje: Veliko Asirsko kraljevstvo (934.-612. prije Krista). Stvaranje globalnog imperija.

Seminar: Politički marketing i ideološki koncepti asirskih kraljeva:  kraljevski natpisi i stele. Veliki gradovi: Niniva, Ašur, Kalhu (Nimrud), Dur Šarukin (Korsabad), Babilon.

13. tjedan

Predavanje: Novobabilonska država (626-539) i početak ekspanzije Perzijanaca

Seminar: Bitka kod Karkemiša (605. prije Krista); Feničani – gradovi, trgovina, religija i kultovi; Frigija i Lidija.

14. tjedan

Predavanje: Povijest perzijskog kraljevstva (6. – 4. stoljeće prije Krista). Početak helenističkog razdoblja na prostoru starog Istoka.

Seminar: Zaključivanje tema, evaluacija studentskog sudjelovanja u seminaru.

 

Literatura:

Povijest svijeta (The Times), Zagreb 2002, Hena Com, 16-67; F. Bourbon, Drevne  civilizacije. Velike kulture svijeta, Zagreb 2002, Mozaik knjiga, 92-268; A. Siliotti, Egipat. Hramovi, bogovi, ljudi, Zagreb 1999, Mozaik knjiga; S. Kochav, Izrael. Zemlja i njezin sjaj, Zagreb 2000, Mozaik knjiga; B. Kuntić-Makvić, B. Olujić, Mali pojmovnik stare povijesti: Ispitno pomagalo, Zagreb 2004, FF Press; H. Crawford, Sumer and Sumerians, Cambridge 1994; The Oxford History of Ancient Egypt, (ed. I. Shaw), Oxford University Press, Oxford, 2004; M. Van de Mieroop, A History of the Ancient Near East ca. 3000-323 BC, Blackwell, 2007

Dopunska literatura: The Cambridge Ancient History 1-3, Cambridge 2002, Cambridge University Press (odabrana poglavlja);, University Press; Herodot, Povijest (prev. D. Škiljan), Zagreb 2000, Matica Hrvatska (odabrana poglavlja)

Napomena: Dio nastave odvijat će se i u Arheološkom muzeju u Zagrebu (Egipatska zbirka), Muzeju Mimara te u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici. Termini će biti dogovoreni u skladu s obvezama i mogućnostima studenata.

 

Naziv kolegija: Povijest ranih civilizacija

Naziv predmeta: POVIJEST STAROG ISTOKA

nastavnici: dr. sc. Boris Olujić, izv. prof. (nositelj i predavač); znanstveni novak Jasmina Osterman, diplomirani arheolog (predavač)                                

ECTS-bodovi: dvopredmetni 4 za predavanje i seminar (šifra: po1027 kratica: SPI1D), ili 2 za sama predavanja (šifra PO1028 kratica: SPI1d2), ako su odabrali neki drugi seminar ili ekvivalentni kolegij iz stare povijesti koji će im donijeti još dva boda (kombinacije v. na početku opisa predmeta Povijest Starog Istoka)

Jezik: hrvatski

Trajanje: jedan semestar (zimski) u prvoj godini studija

Status: obvezatna samo 2 sata pred., a seminar izborni, alternativno s drugim kolegijima ponuđenima iz stare povijesti

Oblik nastave: 2 sata predavanja i 2 sata seminara na tjedan. Seminarske grupe formiraju se na početku nastave.

Uvjeti: nema

Cilj:  Cilj je kolegija da osposobi studente za razumijevanje najvažnijih procesa u dugom povijesnom trajanju prostora, na kojem nastaju prva organizirana društva. Kolegijem ih upoznajemo s osnovnom terminologijom i kronologijom, suvremenim paradigmama i mogućim teorijskim i praktičnim pristupima u istraživanju najstarije povijesti čovječanstva. Jedan je od najvažnijih ciljeva kolegija da studenta upućuje na samostalan rad (rad na literaturi, rad na izvorima).

Uloga kolegija: Stalni pregledni kolegij. Kolegij je dio cjeline preddiplomskog studija povijesti na Odsjeku za povijest. U okviru kolegija radimo na najstarijim razdobljima povijesti čovječanstva, prije svega na prostoru starog Istoka.

Korištene metode: Interaktivni pristup, upućivanje studenata na praktičan rad te izradu pisanih radova i eseja, praktični rad na predmetnim izvorima, terenska nastava. Sadržaj kolegija upućuje nas na interdisciplinarni pristup. Opseg gradiva, specifična tematika, upućenost na rezultate arheologije, antropologije, etnologije, različitih prirodnih znanosti, postavljaju pred studenta velike zahtjeve. Prije svega radi se o potrebi teorijske osposobljenosti za razumijevanje razvoja civilizacije, od samih njenih početaka. Predloženi način rada traži i od studenta i nastavnika stalnu aktivnost i međusobnu suradnju.

Sadržaj:

Kolegijem se komparativno, dijakronijski i sinkronijski, prati povijesni razvitak nekoliko najstarijih civilizacijskih žarišta, poput Egipta, Mezopotamije, Sirije, Irana, Anadolije i istočnog Sredozemlja. Naglasak nije na faktografskom pregledu, već na razumijevanju povijesnih procesa, promjena, kontinuiteta i diskontinuiteta čovjekovog trajanja u prostoru. Predavanja daju pregled međusobno povezanih pojava, poput tehnološkog razvitka, urbanizacije, prometnog povezivanja, nastajanja globalnih imperija, problema etniciteta i etničkog identiteta, konceptualizacije religijskog i mitološkog svijeta i dr.  Seminar tematski prati predavanja i ujedno ih problematizira. Seminar omogućuje praktičan rad na razumijevanju i intepretaciji različitih literarnih i arheoloških izvora, a pretpostavlja i promišljanje mogućih metodoloških pristupa i teorijskih modela. Predviđena je i terenska nastava (rad u Arheološkom muzeju i Muzeju Mimara u Zagrebu, u NSK, posjet prigodnim, tematski bliskim izložbama i sl.)

Studentske obaveze (ispit, način praćenja kvalitete i uspješnosti rada):  Maksimalan iznos 100 bodova (interna jedinica uspješnosti studenta), minimalan 60 bodova. Pismeni ispit donosi najviše 50 bodova; evaluacija rada na seminaru (aktivnost i kvaliteta pisanog rada), najviše 40 bodova; aktivnost studenta (praćenje nastave, sudjelovanje u terenskoj nastavi, pohađanje konzultacija itd.), najviše 10 bodova.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti rada nastavnika u izvođenju kolegija: interna anonimna anketa koju provodi sam voditelj kolegija. Osim toga moguće je i anketiranje u okviru sveučilišne studentske ankete o procjeni kvalitete rada nastavnika i kvalitete izvedbe kolegija.

Raspored rada:

1. tjedan:

Predavanje: Upoznavanje s problematikom stare povijesti. Razgovor sa studentima, upoznavanje studenata s načinom rada, osnovnom literaturom, ispitima i dr. Pregled povijesti istraživanja najstarije povijesti čovječanstva,  stanje historiografije danas: teorijski pristupi i znanstvene discipline koje se bave istraživanjem različitih aspekata povijesti ranih civilizacija. Upoznavanje s osnovnim kronološkim smjernicama, znanstvenim metodama i pristupima istraživanju stare povijesti.

Seminar: Organiziranje radnih grupa i predstavljanje plana rada. U prvom seminaru naglasak je na upoznavanju s načinom rada, literaturom te strukturom i izgledom seminarskih radova (pisanje seminarskih radova, literatura, bilješke, struktura radova i dr.), popisom tematskih cjelina.

2. tjedan:

Predavanje: Definiranje prostornih i kronoloških granica u kojima će se odvijati nastava povijesti ranih civilizacija. Uvjeti u kojima nastaju prve civilizacije: u ovoj će nastavnoj jedinici posebna pažnja biti posvećena geomorfološkim, klimatskim i vegetacijskim osobinama prostora Mezopotamije, Anadolije, Sirije, Irana, istočnog Sredozemlja, sjeverne Afrike. Starije kameno doba u ovom prostoru.

Seminar: U drugom seminaru studenti biraju tematske cjeline seminara, u okviru kojih rade praktične radove: 1. inovacije i uloga tehnologije u razvitku čovječanstva; 2. religijska povijest starog Istoka (rad na izvorima); 3. urbanizacija starog svijeta; 4. interpretacija arheoloških izvora u istraživanju povijesti ranih civlizacija. Problematiziranje prostora kao čimbenika povijesnog razvitka. Interakcija čovjek-okoliš i razvitak tehnologije, religijskih koncepcija, nastajanja gradova, složenijih oblika organizacije društva.

3. tjedan

Predavanje: Neolitizacija starog Istoka: počeci zemljoradnje i uzgoja životinja, organiziranje prvih većih naselja, mreža uzajamnih kontakata između udaljenih prostornih cjelina (razmjena, kontakti, utjecaji). Pregled žarišnih zona neolitizacije ovog prostora, osnovne kronološke smjernice.

Seminar: Ovim seminarom problematiziraju se osobine tehnološkog razvitka neolitičkih zajednica: način obrade zemlje, proizvodnja predmeta od pečene zemlje, različitih vrsta kamena, drveta, ali i općenito organizacija naselja i društva, duhovni svijet (postupak s mrtvima-tragovi pogrebnih rituala, različite religijske koncepcije i dr,).

4. tjedan

Predavanje: U ovom predavanju najviše se pažnje pridaje razdoblju od 5. do 3. tisućljeća prije Krista, ključnom za razumijevanje početaka prvih velikih civilizacija "Plodnog polumjeseca" (od Egipta do Mezopotamije). Nastajanje prvih velikih urbanih aglomeracija, stvaranje društvenih elita koje upravljaju resursima (gradnja kanala, organiziranje trgovačkih mreža). Ovladavanje tehnologije metala (bakar, bronca), gradnja kanala, pojava pisma, lončarsko kolo, kotač te druge tehnološke inovacije (bakreno doba). Razdoblje Nagada u Egiptu i razdoblja Obeid i Uruk u Mezopotamiji

Seminar: Za ovu tematsku cjelinu zadaju se seminarski radovi koji problematiziraju međuodnos društvenog i gospodarskog razvitka i tehnoloških inovacija koje olakšavaju upravljanje i organizaciju društva (pojava pisma uvjetovana potrebom za lakše održavanje i gradnju kanala te općenito za lakše upravljanje sustavom; izum lončarskog kola,  inovacije u graditeljstvu itd.). U novim urbanim cjelinama posebno mjesto zauzimaju hramski kompleksi. Hramovima te općenito kultovima i razvitku religije, u ovom razdoblju, bit će također posvećeno nekoliko seminarskih radova.

5. tjedan

Predavanje: Stvaranje velike egipatske države tijekom 3. tisućljeća prije Krista (Stara država i 1. međurazdoblje).

Seminar: Rad na pisanim i arheološkim vrelima: tekstovi piramida, koncepcija zagrobnog života, izgradnja hramskih i grobnih kompleksa, izgradnja kanala, tekstovi krize.

6. tjedan

Predavanje: 3. tisućljeće na prostoru Mezopotamije: prve dinastije, Akadsko kraljevstvo, III. dinastija Ura. Ujedinjenje prostora Međurječja u veliku državnu cjelinu. Rana povijest jugozapadnog Irana, istočnog Sredozemlja i Anadolije, u svjetlu kontakata s prostorom Mezopotamije i Egipta.

Seminar: Urbanizacija Mezopotamije u 3. tisućljeću. Analiza bogate pisane baštine ovog razdoblja (tekstovi religijskog sadržaja, povijesni tekstovi, natpisi itd.). Konfrontacija arheoloških i pisanih vrela.

7. tjedan

Predavanje: Sirija i Mezopotamija u prvoj polovici 2. tisućljeća prije Krista: Mari, Ebla, Starobabilonsko kraljevstvo, Staroasirska država.

Seminar: Pravni tekstovi i zakonici na prostoru starog Istoka. Kozmogonijske i teogonijske koncepcije u religiji Mezopotamije: ep Enuma Eliš i dr.

8. tjedan

Predavanje: Srednja država i 1. međurazdoblje (prva polovica 2. tisućljeća prije Krista u Egiptu).

Seminar: Urbanizacija Egipta: Teba, Memfis. Egipatska literarna baština ovog razdoblja.

9. tjedan

Predavanje: Egipatska Nova država: ekspanzija te razdoblje krize.

Seminar: Arhiv u Tel El Amarni i međunarodni odnosi

10. tjedan

Predavanje: Kasno brončano doba na prostoru starog Istoka, 15.-12. stoljeće prije Krista. Globalni ideološki koncepti (titula veliki kralj, kralj kao božji namjesnik na zemlji te veliki svećenik), stvaranje velikih država, internacionalizacija i stvaranje intezivnih diplomatskih kontakata Hetitskog kraljevstva, Egipatske države, Asirije, Babilonije, Elamskog kraljevstva. Nadiranje "Naroda s mora", propast Hetitske države.

Seminar: Trgovina Sredozemljem: sudionici, proizvodni centri, najvažniji trgovački putevi.

11. tjedan

Predavanje: Egipatska povijest od početka 1. tisućljeća  do Saiske dinastije (664. prije Krista). 

Seminar: Asirsko osvajanje Egipta 671. godine prije Krista.

12. tjedan

Predavanje: Veliko Asirsko kraljevstvo (934.-612. prije Krista). Stvaranje globalnog imperija.

Seminar: Politički marketing i ideološki koncepti asirskih kraljeva:  kraljevski natpisi i stele. Veliki gradovi: Niniva, Ašur, Kalhu (Nimrud), Dur Šarukin (Korsabad), Babilon.

13. tjedan

Predavanje: Novobabilonska država (626-539) i početak ekspanzije Perzijanaca

Seminar: Bitka kod Karkemiša (605. prije Krista); Feničani – gradovi, trgovina, religija i kultovi; Frigija i Lidija.

14. tjedan

Predavanje: Povijest perzijskog kraljevstva (6. – 4. stoljeće prije Krista). Početak helenističkog razdoblja na prostoru starog Istoka.

Seminar: Zaključivanje tema, evaluacija studentskog sudjelovanja u seminaru.

 

Literatura:

Povijest svijeta (The Times), Zagreb 2002, Hena Com, 16-67; F. Bourbon, Drevne  civilizacije. Velike kulture svijeta, Zagreb 2002, Mozaik knjiga, 92-268; A. Siliotti, Egipat. Hramovi, bogovi, ljudi, Zagreb 1999, Mozaik knjiga; S. Kochav, Izrael. Zemlja i njezin sjaj, Zagreb 2000, Mozaik knjiga; B. Kuntić-Makvić, B. Olujić, Mali pojmovnik stare povijesti: Ispitno pomagalo, Zagreb 2004, FF Press; M. Van de Mieroop, A History of the Ancient Near East ca. 3000-323 BC, Blackwell, 2007

Dopunska literatura: The Cambridge Ancient History 1-3, Cambridge 2002, Cambridge University Press (odabrana poglavlja); H. Crawford, Sumer and Sumerians, Cambridge 1994, University Press; Herodot, Povijest (prev. D. Škiljan), Zagreb 2000, Matica Hrvatska (odabrana poglavlja)

Napomena: Dio nastave odvijat će se i u Arheološkom muzeju u Zagrebu (Egipatska zbirka), Muzeju Mimara te u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici. Termini će biti dogovoreni u skladu s obvezama i mogućnostima studenata.