Politička povijest

  
Jezik: hrvatski
Trajanje: 1 semestar
Status:  obvezatni za znanstveno i nastavničko-znanstveno usmjerenje i izborni za prediplomski i diplomski studij
Oblik nastave:  1 sata predavanja i 1 sata seminara tjedno
Sadržaj: Ovaj kolegij propituje temeljnu problematiku političke povijesti hrvatskoga ranog novovjekovlja u regionalnim europskim kontekstima. Uvodni dio kolegija čini rasprava o pitanjima konceptualne naravi o europskoj i hrvatskoj političkoj povijesti s težištem na teorijskim, metodskim i istraživačkim inovacijama u socijalno, kulturno i antropološki orijentiranoj političkoj povijesti. Težište rada na predavanjima i na seminaru će biti na fenomenima političkoga na imperijalnim višegraničjima (Habsburška Monarhija, Mletačka Republika, Osmansko Carstvo) te konstituiranja protomodernih političkih struktura, obrazaca i praksi u sučeljenim političkim zajednicama, odnosno, državama. Imajući na umu velike razlike u poimanju politike, sinkronijski i dijakronijski, a nerijetko i ništa manje unutar obzorja pojedinih imperijalnih sila, seminar će biti orijentiran prema «case-studies», s ciljem da se studenti podrobnije upoznaju s modalitetima političke legitimacije, simboličko-ideologijskim te praktičnim aspektima fenomena političkoga na imperijalnim višegraničjima, uvijek vodeći računa o uspoređivanju fenomena hrvatske političke baštine s onima u «susjedstvima». 
Oblici provođenja nastave: Problemska predavanja s interaktivnom komunikacijom profesor-studenti, rad s izvorima, pisanje kratkih eseja te izradba kratkih power-point prezentacija; izradba problemskih bibliografija (uključujući izvore s interneta), uvježbavanje umijeća postavljanja istraživačkog pitanja i problemske interpretacije fenomena političke povijesti.
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina): Cilj je razviti u studenata kritički smisao za komparativnohistorijsko i interkulturno razumijevanje i objašnjenje temeljnih procesa, struktura i fenomena hrvatske političke povijesti ranoga novog vijeka u njihovim distinktivnim europskim regionalnim kontekstima.
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: Kada je riječ o studentima  na problemskim predavanjima, pratit će se svi njihovi pojedinačni doprinosi nastavi (sudjelovanje u raspravama, rad s izvorima, pisanje kratkih eseja, izradba kratkih power-point prezentacija), s tim što će svaki pojedinačni doprinos biti ocjenjivan i uzimat će se u obzir pri donošenju konačne ocjene. U seminarima će biti vrednovani umijeće rada s objavljenim izvorima i literaturom te izradbe raznovrsnih seminarskih radova  (uključujući izvore s interneta). Kada je o nastavniku riječ, na kraju semestra će se provoditi ankete i među studentima na predavanjima i među onima upisanima u seminar. 
ECTS-bodovi: 5. Uspjeh na pismenom ispitu (test znanja) na kraju semestra nosi 2 boda, rad u okviru seminara 2 boda i aktivno sudjelovanje u nastavi 1 bod.
Način polaganja ispita i način provjere znanja: Ispit, u formi testa znanja, provodit će se na kraju nastave te ocjenjivati, a završna ocjena će biti izvedena na temelju ocjene pojedinačnih doprinosa u nastavi (ukupno 60%) i na temelju ocjene iz testa znanja (40%).
Popis ispitne literature
Diehl, Charles. Mletačka Republika. Zagreb, 2005. (u tisku); Hanák, Péter. Povijest Mađarske. Zagreb, 1995., str. 63-109; Inaldžik, Halil. Osmansko Carstvo. Klasično doba 1300-1600. Zagreb, 2002; Noël, Jean François. Sveto Rimsko Carstvo. Zagreb, 1998., str. 45-100; Procacci, Giuliano. Povijest Talijana. Zagreb, 1996., str. 65-181; Zöllner, Erich – Schüssel, Therese. Povijest Austrije. Zagreb, 1997., 101-219.
Popis dopunske literature
Burke, Peter. «History of Events and the Revival of the Narrative», u: Burke, Peter (ur.). New Perspectives on Historical Writing. The Pennsylvania State University Press, 1991., str. 233-248; Ćirković, Sima. The Serbs. Blackwell, 2004, 111-175; Goffman, Daniel. The Ottoman Empire and Early Modern Europe. Cambridge University Press, 2002; Matuz, Josef. Osmansko Carstvo. Zagreb, 1992., str. 37-129; Roksandić, Drago. Uvod u komparativnu historiju. Zagreb, 2004; Štih, Peter - Simoniti, Vasko. Slovenska povijest do prosvjetiteljstva. Zagreb, 2004; Tuck, Richard. «History of Political Thought», u: Burke, Peter (ur.). New Perspectives on Historical Writing. The Pennsylvania State University Press, 1991., str. 193-205; Živković, Dragoje. Istorija crnogorskog naroda. II., Cetinje, 1992., (ćir.).


Objavljeno: 16.12.2014.