Jezik: hrvatski
Trajanje: 1 semestar
Status: obvezatni za znanstveno i nastavničko-znanstveno usmjerenje i izborni za prediplomski i diplomski studij
Oblik nastave: 1 sat predavanja i 1 sat seminara tjedno
Sadržaj: Osnovni sadržajni okvir ovoga predmeta problematizirat će regionalnu europsku povijest iz perspektive Osmanskog Carstva kao imperijalne sile koja je imala presudni utjecaj na oblikovanje ranonovovjekovne povijesne stvarnosti. Stoga će ovaj predmet propitivati utjecaj osmanskog čimbenika na razvoj regionalnih sociogospodarskih, sociokulturnih i etnodemografskih struktura i procesa. Imajući u vidu da će studenti u disciplinarnim kolegijima, koje će na ovom usmjerenju slušati u ranijim semestrima, već steći brojna znanja iz povijesti Osmanskog Carstva, na ovom će predmetu te spoznaje biti komparativno i interdisciplinarno interpretirane u kontekstu osmanske imperijalne periferije. Naglasak će se staviti na slijedeće, uže definirane problemske komplekse: provincijske strukture vlasti,  specifičnosti upravnog i sociogospodarskog sustava,  kontinuitete i diskontinuitete ruralne i urbane naseljenosti, migracijske tokove, etnokonfesionalne promjene, kulturno i civilizacijsko nasljeđe, regionalne interferencije i komunikacije s drugim imperijalnim silama (Mletačkom Republikom i Habsburškom Monarhijom). 
Oblici provođenja nastave: Problemski usmjerena predavanja praćena seminarskim radom (izradba seminarskih radova, kraćih power-point prezentacija, tjedna čitanja, diskusije itd.)
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina): Cilj je predmeta razviti u studenata smisao za produbljeno razumijevanje uloge osmanskog čimbenika u oblikovanju regionalnih europskih imperijalnih baština i identiteta. Također će se nastojati, uvidom  u postignuća suvremene osmanistike, osposobiti studente za kritičko i komparativnohistorijsko promišljanje temeljnih problema hrvatske povijesti, uklopljenih u šire kontekste europske i osmanske povijesti.
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: Nastavnik će tijekom semestra kontinuirano pratiti i zasebno vrednovati svaki tip pojedinačnog studentskog doprinosa, kako na predavanjima tako i na seminaru (sudjelovanje u diskusijama, kvaliteta seminarskog rada, prezentacije itd.). Uspješnost nastavnikove izvedbe provjeravat će se anonimnom studentskom anketom na kraju semestra.
ECTS-bodovi i obrazloženje: 5.  Pohađanje nastave, aktivno sudjelovanje  i  izvršavanje
nastavnih obveza donosi 3 boda te pismeni ispit 2 boda. 
Način polaganja ispita i način provjere znanja: Od studenata se očekuje redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje u svim oblicima nastavnog rada. Na kraju semestra predviđen je pismeni ispit esejističkog tipa. Konačna ocjena temeljit će se na evaluaciji individualnog rada  (60% ) te na rezultatima  pismenog ispita (40%).
Popis ispitne literature
Inalcik, Halil. Osmansko Carstvo. Klasično doba 1300-1600. Zagreb, 2002; Matuz, Josef. Osmansko Carstvo. Zagreb, 1992., 37-138; Moačanin, Nenad. Turska Hrvatska. Hrvati pod vlašću Osmanskog Carstva do 1791. godine. Preispitivanja. Zagreb, 1999.
Popis dopunske literature
Handžić, Adem. «Konfesionalni sastav stanovništva u Bosni i Hercegovini u prvim stoljećima osmanske vladavine», Prilozi za orijentalnu filologiju, 42-43/1992-93, Sarajevo, 1995, 119-151; Bracewell, Wendy. Senjski uskoci. Piratstvo, razbojništvo i sveti rat na Jadranu u šesnaestom stoljeću. Zagreb, 1997; David, Geza-Pal, Fodor (eds.) Ottomans, Hungarians and Habsburgs in Central Europe. The Military Confines in the Era of Ottoman Conquest. The Ottoman Empire and its Heritage. Vol. 20, Brill, Leiden – Boston – Köln, 2000; Džaja, Srećko. Konfesionalnost i nacionalnost Bosne i Hercegovine. Predemancipacijski period 1463-1804. Sarajevo, 1992; Faroqhi, Suraiya – McGowan, Bruce – Quataert, Donald – Pamuk, Şevket. An Economic and Social History of the Ottoman Empire. Volume two: 1600-1914. Cambridge, 1999-2000; Goffman, Daniel. The Ottoman Empire and the Early Modern Europe. Cambridge, 2002; Inalcik, Halil. An Economic and Social History of the Ottoman Empire. Volume one: 1300-1600, Cambridge, 1999; Miović-Perić, Vesna. Na razmeđu. Osmansko-dubrovačka granica (1667.-1806.), Dubrovnik, 1997; Moačanin, Nenad. «Upravna podjela hrvatskih zemalja u sklopu Osmanskog Carstva», Hrvatske županije kroz stoljeća. Zagreb, 1996, 39-48; Moačanin, Nenad. Slavonija i Srijem u razdoblju osmanske vladavine. Slavonski Brod, 2001; Roksandić, Drago-Štefanec, Nataša (eds). Constructing Border Societies on the Triplex Confinium, Budapest, 2000; Šabanović, Hazim. Bosanski pašaluk. Postanak i upravna podjela. Sarajevo, 1982; NB: Ostala dopunska literatura bit će objavljena na web stranicama Odsjeka za povijest.

Objavljeno: 16.12.2014.