Način studiranja

Studij povijesti na Filozofskom fakultetu organiziran je kao jednopredmetni i dvopredmetni studij, što znači da, ukoliko se kandidirate za jednopredmetni studij i uspješno položite razredbeni postupak, studirate samo povijest, a ukoliko se kandidirate za dvopredmetni studij morate ga kombinirati s još jednim studijem (bilo koji studij u okviru Filozofskog fakulteta ili zemljopis na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu).

Na Fakultetu se studij povijesti može studirati na dva načina: kao nastavni i nenastavni smjer. Ukoliko su studenti upisali nastavni smjer, na koncu dobivaju stručni naslov "profesor povijesti", a ako su studirali nenastavni smjer ili ako su upisali jednopredmetni studij povijesti, stručni naslov "diplomirani povjesničar".

Odsjek za povijest ima pet katedri: za hrvatsku povijest, za svjetsku povijest, za povijest Srednje i Jugoistočne Europe, za pomoćne povijesne znanosti, te za metodologiju povijesti i metodiku nastave povijesti. Središte programa čini hrvatska povijest, uklopljena u širi kontekst regionalne, europske i svjetske povijesti. Predmetna nastava obuhvaća povijest starog vijeka, s naglaskom na korijenima europske civilizacije, te srednjeg i novog vijeka.

Tijekom četverogodišnjeg studija studenti imaju priliku saznati najnovija dostignuća discipline u istraživanju i objašnjavanju procesa, struktura, odnosa i događaja koji čine prošlo vrijeme. U seminarima se upoznaju s izvornim dokumentima, zbog čega se od njih zahtijeva poznavanje latinskog jezika, barem jednog stranog jezika, te temelja pomoćnih povijesnih disciplina.

Studij povijesti jest zahtjevan, ali pruža znanja, metode i smjernice koje su neophodne za znanstveno promišljanje povijesti.

Diplomirani povjesničar - jednopredmetni studij povijesti

Studenti I. godine koji nemaju predznanja latinskog jezika dužni su pohađati latinski tečaj koji organizira Odsjek za klasičnu filologiju.

Iz znanstveno-nastavnog područja stare povijesti (prof. dr. P. Selem, prof. dr. B. Kuntić-Makvić, doc. dr. B. Olujić) predavanja i seminare studenti će upisati prema uputi predmetnih nastavnika.

Studenti u indeks ne upisuju nazive kolegija, već samo naziv predmeta, a ispred njega ime profesora čiji se kolegij sluša u konkretnom semestru.

Izborna nastava
Tijekom studija studenti jednopredmetnog studija obavezni su upisati izborne kolegije:

I. godina II. godina III. godina IV. godina   6 sati 4 sati 2 sati 10 sati

Seminarski rad
Tijekom studija studenti jednopredmetnog studija obavezni su izraditi četiri seminarska rada.

Ispiti (uvjeti za upis)

I. godina
     Uvod u povijest
     Povijest Starog Istoka
     Povijest Grčke i Rima
     Stara povijest hrvatskih zemalja
     Latinski jezik (tečaj)
     Latinski jezik (klasični)
     Latinski jezik (medievalni)
Uvjeti za prijelaz u II. godinu studija svi su ispiti osim Latinskog jezika (medievalnog). Taj ispit treba položiti do završetka II. godine studija.

II. godina
     Hrvatska povijest srednjeg vijeka I
     Hrvatska povijest srednjeg vijeka II
     Povijest Srednje i Jugoistočne Europe u srednjem vijeku
     Svjetska povijest u srednjem vijeku
     Svjetska povijest u ranom novom vijeku
     Pomoćne povijesne znanosti
Uvjeti za prijelaz u III. godinu studija svi su ispiti osim dva prenosiva do upisa u IV. godinu. Prenosiva dva ispita studenti biraju Pomoćnih povijesnih znanosti, Povijesti Srednje i Jugoistočne Europe u srednjem vijeku i Svjetske povijesti u ranom novom vijeku.

III. godina
Uvjeti za prijelaz u IV. godinu studija su svi ispiti osim osim Povijesti Jugoistočne Europe u 19. stoljeću (prenosivi ispit).

Profesor povijesti - dvopredmetni studij povijesti

Studenti I. godine koji nemaju predznanja latinskog jezika dužni su pohađati latinski tečaj koji organizira Odsjek za klasičnu filologiju.

Iz znanstveno-nastavnog područja stare povijesti (prof. dr. P. Selem, prof. dr. B. Kuntić-Makvić, doc. dr. B. Olujić) predavanja i seminare studenti će upisati prema uputi predmetnih nastavnika. Studentima dvopredmetne grupe povijesti nude se kao izborni kolegiji svi seminari koji prate predavanja iz stare povijesti.

Studenti u indeks ne upisuju nazive kolegija, već samo naziv predmeta, a ispred njega ime profesora čiji se kolegij sluša u konkretnom semestru.

Izborna nastava
Tijekom studija studenti dvopredmetnog studija obavezni su upisati izborne kolegije:

I. godina II. godina III. godina IV. godina   2 sati 2 sati 4 sati 4 sati

Seminarski rad
Tijekom studija studenti dvopredmetnog studija obavezni su izraditi dva seminarska rada.

Ispiti (uvjeti za upis)
I. godina
     Uvod u povijest
     Povijest Grčke i Rima
     Povijest Starog Istoka
     Stara povijest hrvatskih zemalja
     Latinski jezik (tečaj)

Uvjeti za prijelaz u II godinu studija svi su ispiti osim Povijesti Starog Istoka. Taj ispit treba položiti do završetka II. godine studija.

II. godina
     Hrvatska povijest srednjeg vijeka I
     Hrvatska povijest srednjeg vijeka II
     Povijest Srednje i Jugoistočne Europe u srednjem vijeku
     Svjetska povijest u srednjem vijeku
     Svjetska povijest u ranom novom vijeku
     Pomoćne povijesne znanosti

Uvjeti za prijelaz u III. godinu studija svi su ispiti osim Svjetska povijest u srednjem vijeku i Povijest Srednje i Jugoistočne Europe u srednjem vijeku. Te ispite treba položiti do upisa u IV. godinu studija.

III. godina
     Hrvatska povijest u ranom novom vijeku
     Povijest Srednje i Jugoistočne Europe u ranom novom vijeku
     Svjetska povijest u 19. stoljeću
     Hrvatska povijest u 19. stoljeću

Uvjeti za prijelaz u IV. godinu su svi ispiti osim Hrvatske povijesti u 19. stoljeću i Povijest Srednje i Jugoistočne Europe u 19. stoljeću (prenosivi ispit).