METODE I TEHNIKE U ISTRAŽIVANJU POVIJESTI 19. STOLJEĆA

ECTS bodovi: 3
Jezik: hrvatski
Trajanje: jedan semestar, zimski
Oblik nastave: 2 sata seminara tjedno
Ispit: pismeni/usmeni
Uvjet: završen preddiplomski studij
Status: obvezatni

Sadržaj predmeta:
Nastava na ovom predmetu usmjerava studente na podrobno i temeljito upoznavanje i primjenu metoda i tehnika istraživanja povijesti 19. stoljeća, kako hrvatske tako i europske i svjetske. Naglasak će biti na suvremenim metodama i tehnikama te na komparativnom pristupu i transdisciplinarnosti. Studenti će obrađivati raznoliku arhivsku građu (dokumente, stampata, fotografije, grafike, slike, karte, filmove itd.)  a rad na internetu se u ovoj fazi studija podrazumijeva.

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija:
Cilj predmeta je da se studenti upoznaju sa metodama i tehnikama primjenjivima u istraživanju povijesti 19. stoljeća. Studenti trebaju s jedne strane učvrstiti osnove «zanata povjesničara», te pokazati da su savladali tehnike rada (primjerice izrade bilbiografija, pisanje kratkih radova,) a s druge da su sposobni raznolike povijesne izvore kritički evaluirati koristeći se širokim rasponom tradicionalnih i postmodernističkih pristupa.

Oblici provođenja nastave i način provjere znanja:
Budući da je nastava seminarskog tipa, polaznici će u njoj aktivno sudjelovati te obrađivati razne vrste izvora za povijest 19. stoljeća. Dio nastave izvodit će se u arhivima, muzejima i Nacionalnoj i sveučilišnoj bilbioteci, a svaki student morat će izvršiti neki od konkretnih zadataka (izrada bibliografije, pisanje kratkog stručnog rada sa znanstvenim aparatom, prezentacija jednog ili nekolicine povijesnih izvora ili tema itd.)

Praćenje kvalitete i uspješnosti nastave:
Pohađanje i aktivnost na nastavi, kvaliteta studentskih prezentacija i radova, uspješnost na ispitu, anonimna studentska anketa.

Obvezatna literatura:
Mirjana Gross, Suvremena historiografija, Zagreb, 1996., str. 237-417.
Mirjana Gross, Mikrohistorija: suprotnost ili dopuna makrohistoriji?, Otium 1-2, 1994., 18-35.
Zdenka Janeković-Roemer, Povijesna spoznaja i metodologija povijesti u postmoderni, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, 32-33, 2001., 203-220.

Dopunska literatura:
Popis dopunske literature je promjenjiv jer ovisi o osobnim istraživačkim interesima studenata i znanju stranih jezika

Objavljeno: 16.12.2014.