Kulturna povijest |
Jezik: hrvatski
Trajanje: 1 semestar
Status: obvezatni za studente usmjerenja i izborni za sve ostale studente preddiplomskog i diplomskog studija
Oblik nastave: 1 sat predavanja i 1 sat seminara tjedno
Sadržaj: U uvodnim će predavanjima ponajprije biti otvorena pitanja koncepcijske naravi: što je kulturna povijest, a osobito - što je kulturna povijest hrvatskoga ranonovovjekovlja u njezinim regionalnim i konfesionalnim kontekstima, vrednovat će se dotadašnji kulturnohistorijski obrasci i nove interpretacijske mogućnosti. Drugi dio predavanja bit će posvećen konkretnim povijesnim situacijama unutar tematskih krugova: kulturološka raslojavanja utemeljena na razlikama u socijalnom statusu; kulturološke razine opreka svjetovno-duhovno i elitno-pučko i njihova preslojavanja; kulturološke razlike/sličnosti i regionalna/konfesionalna pripadnost; (ne)uvjetovanost kulture njezinim imperijalnim okvirima – socijalno discipliniranje, obrazovanje, «susret» s državom na razini svakodnevnog i administrativnog (Habsburška Monarhija - Mletačka Republika - Osmansko Carstvo); kulturološki značaj mediteranskoga grada i grada u unutrašnjosti; usmena predaja; komunikacijske mogućnosti jezika i kulturni transfer; fenomen višejezičnosti društava – jezik kao sredstvo društvenoga uspona.
Oblici provođenja nastave: Nastava bi se temeljila na problemski usmjerenim predavanjima s aktivnim sudjelovanjem studenata. Sukladno osobnim istraživačkim sklonostima i znanju jezika, studentima bi bio omogućen izbor teme za rad u okviru seminara. Obveza studenata na seminaru je pisanje i usmeno izlaganje kraćih eseja o kulturološkim fenomenima obuhvaćenih predmetom te njihovu raspravu ili eseja s problematikom metodološke i teorijske naravi te analizu izvora za kulturnu povijest. U nastavi bi se koristila čitanka s izabranim tekstovima za raspravu (historiografski tekstovi, izvori).
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina): Naglasak je na pluralitetu kultura hrvatskoga novovjekovlja te potrebi da ih se razumijeva sa stanovišta njihovih višestrukih uvjetovanja: regionalnih, konfesionalnih, društvenih, imperijalnih te na opstojnosti modela jedinstvenosti različitog ili različitosti jedinstvenog. Studenti bi trebali naučiti raditi s povijesnim izvorima različite provenijencije.
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: Tijekom nastave konstantno će se vrednovati rad studenata na temelju njihova sudjelovanja u raspravama i pismenih radova (eseja). Na kraju semestra među studentima bitiće provedena anketa o uspješnosti nastave.
ECTS – bodovi: 5. Uspjeh na pismenom ispitu (test znanja) na kraju semestra nosi 1 bod, rad u okviru seminara 2 boda i aktivno sudjelovanje u nastavi 2 boda.
Način polaganja ispita i način provjere znanja: Osim aktivnoga sudjelovanja u nastavi od studenta se očekuje polaganje pismenoga ispita (test znanja) na kraju semestra i pisanje eseja. Konačnu ocjenu čini prosjek ocjena dobivenih iz pismenog ispita i eseja te ocjene dobivene za sudjelovanje u raspravama.
Popis ispitne literature
Burke, P. Junaci, nitkovi i lude. Zagreb, 1991. (str. 260); Hunt, L. Nova kulturna historija. Zagreb, 2001, 7-22, 214-240.
Popis dopunske literature
Bahtin, M. M. Stvaralaštvo Fransoa Rablea i narodna kultura srednjega veka i renesanse. Beograd, 1978; Burckhardt, J. Kultura renesanse u Italiji. Zagreb, 1953; Džait, H. Evropa i islam. Sarajevo, 1989; Hocke, G. R. Svijet kao labirint: manira i manija u evropskoj umjetnosti od 1520. do 1650. i u suvremenosti. Zagreb, 1991; Elias, N. O procesu civilizacije. Zagreb, 1996; Laoust, H. Raskoli u islamu. Zagreb, 1989; Ling, T. Istorija religije Istoka i Zapada. Beograd, 1990; Loyola, I de. Načela jezuita. Sveti Ignacije i Družba Isusova. Beograd, 1990; Proccaci, G. Povijest Talijana. Zagreb, 1996.
Roksandić, D. Srpska i hrvatska povijest i «nova historija». Stvarnost. Zagreb, 1991, 15-34, 35-49; Roksandić, D. Etnos, konfesija, tolerancija. Zagreb, 2004; Todorova, M. Imaginarni Balkan. Zemun, 1999. NB: Popis ostale dopunske literature biti će dostupan na web-stranici Odsjeka za povijest.