SYLLABUS IZBORNOG KOLEGIJA – DIPLOMSKI STUDIJ
Zemlje ugarske krune 1880.-1914. u svijetlu statističkih izvora
Ime nastavnika: dr. sc. Željko Holjevac, docent
Naziv kolegija: Zemlje ugarske krune 1880.-1914. u svijetlu statističkih izvora
Status kolegija: izborni
Jezik: hrvatski
Oblik nastave: 2 sata predavanja tjedno
ECTS-bodovi:
Uvjeti: nema
Cilj kolegija: Studenti će dobiti prikladan opseg znanja o kontinuitetima i promjenama životnih struktura u ugarskom dijelu Austro-Ugarske od integracije Vojne krajine do izbijanja Prvoga svjetskog rata, a steći će i potreban uvid u mogućnosti i ograničenja statističkih izvora za razumijevanje povijesnog konteksta, kao i sposobnost njihove evaluacije.
Opis i sadržaj kolegija: Zemlje ugarske krune (Magyar Korona Országai), sastavljene od Ugarske s jedne i Hrvatske i Slavonije s druge strane, bile su u doba dualizma jedna od dvije «odieljene i podpuno neodvisne» polovice koje su tvorile Austro-Ugarsku. Ugarska je površinom i brojem stanovnika bila višestruko veća od Hrvatske i Slavonije. Etnički i vjerski sastav stanovništva bio je heterogeniji u Ugarskoj, a homogeniji u Hrvatskoj i Slavoniji. U obje zemlje bilo je više mladih nego starijih stanovnika. Ugarska i Hrvatska i Slavonija bile su uvjerljivo agrarne zemlje, u kojima je znatno više stanovnika živjelo na selu nego u gradu, iako je industrijalizacija bila nešto intenzivnija u Ugarskoj nego u Hrvatskoj i Slavoniji. Željeznička mreža bila je razvijenija u Ugarskoj nego u Hrvatskoj i Slavoniji, a na moru su jedrenjaci još prevladavali nad parobrodima. Ugarska je imala više pismenih odraslih žitelja nego Hrvatska i Slavonija, dok je Hrvatska i Slavonija imala više nepismenih odraslih žitelja nego Ugarska. Privatne kuće u zemljama ugarske krune bile su uglavnom prizmenice, građene većinom od čerpića (glinene opeke) ili drva, a tek manjim dijelom od kamena i opeke, te pokrivene vrlo često šimlom, pa čak i slamom. Ukupne novčarske prilike bile su izdašnije u Ugarskoj nego u Hrvatskoj i Slavoniji. U obje zemlje komuniciralo se neusporedivo više pomoću pisama nego brzojavom i telefonom. Hrvatsko-slavonsko domobranstvo imalo je zaseban položaj u sklopu ugarskog domobranstva (Honvédség) kao dijela austro-ugarske vojske. Većina iseljenika iz zemalja ugarske krune odlazila je u druge europske i prekomorske zemlje, osobito u SAD.
Oblici i metode rada: Komparativno vrednujući obje komponente, ugarsku i hrvatsko-slavonsku, kontinuiteti i promjene životnih struktura u zemljama ugarske krune prezentirat će se u opsegu koji se odnosi na razdoblje od 1880. do 1914. u obliku predavanja s aktivnim sudjelovanjem studenata u izradi kratkih prezentacija i vlastitim eksplikacijama u raspravama o pojedinim pitanjima. Korištenjem i evaluacijom statističkih izvora, razmatranjem njihovih mogućnosti i ograničenja za razumijevanje povijesnog konteksta, naglašavanjem različitih interpretativnih polazišta i uporišta pri ocjenjivanju pojedinih stanja i pojava izraženih u brojkama, primjerenom kontekstualizacijom i posebnim usredotočenjem na argumentiranu analizu i objašnjavanje težišnih podataka i primjera, nastojat će se postići što je moguće viši stupanj poznavanja životnih struktura u zemljama ugarske krune na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće i njihovo misaono što izdiferenciranije razumijevanje.
Tjedni raspored:
- tjedan: Osnovni pojmovi, ustrojstvo i razvoj, osvrt na literaturu i izvore
- tjedan: Stanovništvo, etnički i vjerski sastav, demografske promjene
- tjedan: Modernizacija: strukture zanimanja
- tjedan: Agrarna transformacija: promjene na selu
- tjedan: Industrijalizacija, obrt i trgovina, rudarstvo
- tjedan: Promet: ceste, željezničke pruge, jedrenjaci i parobrodi
- tjedan: Urbanizacija: omjeri gradske i seoske populacije
- tjedan: Obrazovanje, razvoj modernog školstva i kulture, širenje pismenosti
- tjedan: Zdravstvo, stambene prilike, institucije, društva, novine
- tjedan: Financije, banke i štedionice, osiguranja, prihodi i rashodi
- tjedan: Pravo, pravni sustav, uprava i pravosuđe
- tjedan: Etnokonfesionalne prilike
- tjedan: Migracije: doseljavanje i iseljavanje
- tjedan: Komunikacije: pošta, telegraf, telefon
- tjedan: Hrvatsko-ugarsko domobranstvo
Način provjere znanja i način polaganja ispita: Konačna ocjena donosi se na temelju redovitosti pohađanja nastave (20 %), pojedinačne aktivnosti u nastavi (20 %) i usmenog ispita (60 %) po završetku semestra.
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe nastave: Uz praćenje redovnog pohađanja nastave i aktivnog sudjelovanja polaznika u nastavi, predviđena je evaluacija postignuća za svaku generacijsku grupu na temelju rezultata ispita i anketiranja polaznika o opsegu realizacije programa, načinima realizacije i mogućnostima polaznika da utječu na realizaciju.
Studentske obveze: Redovno pohađanje nastave i sudjelovanje u raspravama.
Izvori:
- A magyar korona országainak 1880-1910. évi népszámlálása, Budapest.
- Statistički godišnjak zemalja ugarske krune I-XI (1894.-1904.), Budapest.
- Statistički godišnjak kraljevina Hrvatske i Slavonije I-II (1905.-1917.), Zagreb.
- Statistički atlas kraljevina Hrvatske i Slavonije 1875.-1915, Zagreb.
Literatura:
- Croato-hungarica. Uz 900 godina hrvatsko-mađarskih povijesnih veza. A horvát-magyar történelmi kapcsolatok 900 éve alkalmából, zbornik radova, ur. Milka Jauk-Pinhak, Kiss Gy. Csaba, Nyomarkay Istvan, Zagreb-Zágráb, 2002.
- Hannak, Emanuel, Historija, geografija i statistika Austro-Ugarske, Beč, 1908.
- Hrvatsko-mađarski odnosi 1102.-1918., ur. Milan Kruhek, Zagreb, 2004. (autorski prilozi koji se odnose na razdoblje od 1868. do 1918.)
- Modestin, Josip, Zemljopis i statistika Austro-Ugarske monarhije, Zagreb, 1916.
- Šidak, Jaroslav – Gross, Mirjana – Karaman, Igor – Šepić, Dragovan, Povijest hrvatskog naroda g. 1860-1914., Zagreb, 1968.
- Šulek, Bogoslav, Hrvatski ustav ili konstitucija godine 1882., Zagreb, 1883.
- Wandruszka, Adam – Urbanitsch, Peter, Die Habsburgermonarchie 1848-1918, Bd. I-III, Wien, 1973-1980.
