Syllabus  


POVIJEST STANOVNIŠTVA

 

Predavači: dr. sc. Božena Vranješ – Šoljan, red. prof.

                 Nikola Anušić, asistent 


ECTS-BODOVI: 3 
Šifra kolegija: PO1137 
Kratica: UPD 
Jezik: hrvatski 
Trajanje: jedan semestar  
Status: izborni kolegij 
Oblici provođenja nastave: predavanja s praktikumom 
Uvjeti: bezuvjetno za sve studente 
Ispit: ocjenjuje se samostalni rad u okviru praktikuma  


Cilj kolegija: Upoznati studente s različitim koncepcijama historijsko-demografskog  istraživanja na „makro“ i  „mikro” razini.  


Sadržaj: Povijest stanovništva zbližava i u nekim segmentima integrira različite aspekte socijalne historije. Prihvaćajući interdiscplinarnost kao konceptualni okvir i eksperimentirajući sa srodnim  teorijskim i metodološkim  postupcima, povijesna demografija otvara neslućene mogućnosti otkrivanja raznolikog svijeta socijalne historije, promatranog iz rakursa historijsko-demografske analize.

 

U ovoj akad. godini predmet će biti usmjeren na istraživanje bračne prakse kao interaktivnog odnosa koji se ostvaruje na relaciji bračnost – obiteljske strukture – društvene norme, ostvarujući složenu strukturu međuovisnosti.

 

Bračna  zajednica kao temeljna  društvena zajednica svojim strukturalnim obilježjima u mnogome definira društvenu situaciju koje je dio. Njihov odnos višestruko je povezan, prije svega demografskim trendovima koji posreduju društveni utjecaj na obitelj ali i obrnuto, utjecajem obitelji na stvaranje novih društvenih situacija. Međutim, osim demografskih aspekata, istraživanje  bračnih zajednica omogućuje  i zanimljive  uvide u  oblike i razvoj spolnoga ponašanja. Demografski izvori (osobito matice rođenih i vjenčanih, a nešto  manje pouzdano i  knjige stanja duša) dopuštaju analizu  seksualne prakse, tipova seksualnog ponašanja, kretanja  izvanbračnog spolnog života i sl. omogućavajući rekonstrukciju  afektivne i moralne klime analiziranog vremena. Kroz analizu  demografskih i  sociokulturnih osobitosti, koje utječu  na bračnu praksu ili iz nje proizlaze (nupcijalitet, bračni moral, reproduktivna dinamika, fertilitet),  ovaj će predmet biti usmjeren na istraživanje  različitih aspekata bračne spolnosti, obilježja  bračne zajednice i trendova (promjenjivosti) spolnoga ponašanja i morala na prostoru Dalmatinske zagore u drugoj polovici 19. i početkom 20. st.

 

Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: Riječ je o izbornom kolegiju kojim se studentima povijesti osiguravaju znanja i vještine specijalističkih istraživanja i lakše sagledavanje i tumačenje povijesnih procesa.  


Korištene metode: Metoda izlaganja i tumačenja, te individualnog rada studenata.  


Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: Kvaliteta i uspješnost izvedbe ovog kolegija temeljit će se na razvijanju sposobnosti potrebnih za suradničku interakciju i individualne aktivnosti studenata. Posebna će se pozornost posvetiti raspravljanju o primijenjenim metodama i strategijama istraživačkog rada te vještini usmenog i pismenog izražavanja. Pokazatelji uspješnosti nastave također su redovito pohađanje, aktivnost na nastavi, prosudba nastavnikova rada i uspjeh studenata na ispitu.   


Raspored rada:

 

1. tjedan: 
Uvodno predavanje, definiranje  cilja i sadržaja predmeta

 

2. tjedan: 
Problemsko predavanje: Zašto istraživati obiteljske strukture?

 

3. tjedan: 
Podjela  izvornog gradiva, istraživačke upute i dogovor o dinamici prezentacija

 

4. tjedan: 
Predavanje: Temeljni pojmovi  u istraživanju bračne zajednice

 

5. tjedan:  
Problemsko predavanje: Izabrani povijesnodemografski izvori – primjer istraživanja.

 

6. tjedan: 
Problemsko predavanje: Zanimljivi aspekti  istraživanja nupcijaliteta  Odnos dobne razlike među mladencima i dugovječnost

 

7. tjedan: 
Podjela zadataka za drugu fazu istraživanja

 

8. tjedan: 
Prezentacija 1. grupe studenata i diskusija.

 

9. tjedan: 
Prezentacija 2. grupe studenata i diskusija.

 

10. tjedan: 
Prezentacija 3. grupe studenata i diskusija.

 

11. tjedan: 
Prezentacija 4. grupe studenata i diskusija.

 

12. tjedan: 
Prezentacija 5. grupe studenata i diskusija.

 

13. tjedan:  
Sumiranje stečenih spoznaja, određivanje standarda postignutog uspjeha i formativno ocjenjivanje. 



14. tjedan: 
Zaključna diskusija uz evaluaciju postavljenih ciljeva.

 

15. tjedan: 
Pripreme za ocjenjivačke aktivnosti.  


Literatura: 


Osnovna: 
•   A. Wrtheimer-Baletić, Stanovništvo i razvoj, MaTe, Zagreb, 1999.

•   M. Bertoša, Matične knjige – arhivsko vrelo u demografskim previranjima predindustrijske Europe. Vjesnik Državnog arhiva u Rijeci 41-42 (2000): 315-352.

  • N. Vekarić, Vrijeme ženidbe i ritam poroda (Dubrovnik i njegova okolica od 17. do 19. st.), Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zavod za povijesne znanosti u Dubrovniku, Zagreb – Dubrovnik 2000. 



    Dopunska: 
    • W. Kula, Povijesna demografija. Demografija kao pomoćna povijesna znanost. Acta historico-oeconomica Iugoslaviae 8 (1981): 17-79. 
    •   V. Stipetić – N. Vekarić, Povijesna demografija Hrvatske, Zagreb-Dubrovnik 2004. 
    •   B. Vranješ-Šoljan, Obilježja demografskog razvoja Hrvatske i Slavonije 1860.-1918. Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu 31 (1998): 41-53. 
    •   B. Vranješ-Šoljan i N. Anušić, Društvenopovijesna uvjetovanost razdoblja početne demografske tranzicije u Hrvatskoj i Slavoniji. Historijski zbornik (2007): 83 - 103

•Waite, L.J. 1995. Does marriage matter? Demography 32: 483-520. 

                


Objavljeno: 16.12.2014.