SYLLABUS

 

Naziv studija : povijest

 

Predavač: prof. dr. sc. Nenad Moačanin

 

Naziv kolegija: Osmansko-turska paleografija i diplomatika

 

Šifra kolegija:

 

Kratica kolegija: OTPD

 

ECTS-bodovi: 3 ECTS Od studenata se očekuje redovito pohađanje nastave. Pohađanje donosi jedan ECTS bod, aktivnost na satu i rad u nastavi donosi 1 ECTS bod. Završni ispit donosi 1 ECTS bod.

 

Jezik: hrvatski

 

Trajanje: jedan semestar (zimski)

 

Status: izborni

 

Oblici provođenja nastave: 2 sata predavanja tjedno

 

Uvjeti: poželjno poznavanje osmansko-turskog jezika i arapskog pisma

 

Cilj kolegija: Upoznati studente s glavnim obilježjima osmansko-turskih dokumenata, posebice onih koji se odnose na hrvatsku povijest.

 

Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: Dopuna redovnoj nastavi hrvatske povijesti iz Ranog Novog vijeka, povijesti jugoistočne Europe i opće povijesti, te najširem krugu interesa studenata Filozofskog fakulteta .

 

Korištene metode: Predavanja su koncipirana kao pregledna izlaganja tematskih cjelina, s posebnim naglaskom na poredbi osmansko-turske i zapadne diplomatike. Predavanje ne isključuju komunikaciju između nastavnika i studenata putem prezentacije tipova pisma i dokumenata te prepoznavanja paleografskih i diplomatičkih obilježja. 

 

Sadržaj kolegija:

  1. Uvod: objašnjenje načina rada, obrazloženje odabira tema i koncepcije predavanja
  2. Pregled tipova arapskoga pisma. Specifična obilježja osmanskih podtipova.
  3. Uglati duktus.
  4. Okrugli duktus.
  5. Kosi duktus.
  6. Pribor za pisanje.
  7. Tipologija osmansko-turskih dokumenata. Elementi isprave.
  8. Svečane sultanske povelje.
  9. Ostale sultanske povelje.
  10. Povelje visokih državnih dužnosnika.
  11. Povelje nižih državnih dužnosnika i ostalih subjekata.
  12. Protokoli šerijatskog suda.
  13. Vjerskopravne decizije.
  14. Zakladnice.
  15. Zaključna razmatranja

 

Način polaganja ispita: Student može dobiti potpise i ocjenu ako sakupi sve tražene bodove (vidi rubriku ECTS-bodovi). Ukupna ocjena formira se na osnovu ocjene rada u nastavi te na osnovu pismenog ispita u omjeru 50:50%. Pismeni ispit znanja izvodi se na kraju semestra, u predviđenim ispitnim rokovima. Pitanja za ispit znanja bit će koncipirana na osnovu ispitne literature i predavanja.

 

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: Nastavnik kontinuirano prati i vrednuje rad svakog studenta. Uspješnost izvedbe nastavnika provjerava se anonimnom anketom, koja se među studentima provodi na kraju semestra.

 

Ispitna literatura:

Ljiljana Čolić, Osmanska diplomatika sa paleografijom, Beograd 2005., 197 str.

Mübahat S. Kütükoğlu, Osmanlı belgelerinin dili, İstanbul 1998., str. 1-97.


Objavljeno: 16.12.2014.