Ime nastavnika: dr. sc. Mirela Altić, nasl. doc.
Naziv kolegija: Kartografski izvori za hrvatsku povijest
Status kolegija: izborni
Oblik nastave: predavanje
Broj ECTS bodova: 3 boda
Ciljevi kolegija:
Cilj predloženog kolegija jest interpretacijom odabranih kartografskih izvora, unaprijediti dosadašnje spoznaje o historijsko-geografskom razvoju hrvatskih zemalja. Upoznavanjem prostorne dimenzije povijesnih događaja, studentima će biti olakšano uočavanje međuovisnosti prostora i povijesti, odnosno sagledavanje čovjeka i njegovih djelatnosti u njegovoj prirodnoj sredini kao i utjecaj čovjeka na oblikovanje prirodnog i kutunog pesaža. Kako povijest svih razdoblja i svih kultura ima i svoju prostornu dimenziju (odigrava se u prostoru i ostavlja tragove u njemu), povijesna geografija i povijesna kartograija, korespondiraju sa praktički svim kolegijima studija povijesti.
Sadržaj kolegija:
Kolegij na primjeru komparativne analize općih i tematskih karata, prikazuje mogućnost njihova korištenja kao izvora za hrvatsku povijest. Analiza spomenutih kartografskih izvora omogućuje praćenje utjecaja čovjeka na formiranje prirodnog i kulturnog pejsaža, uočavanje procesa kao što su urbanizacija, deruralizacija, industrijalizacija i sl., omogućivši na taj način detaljan uvid u povijest prostora u kontekstu povijesnih procesa koji su utjecali na njegovo oblikovanje. Na temelju analize pojedinih karata prezentirat će se promjene u osobinama šumskog pokrova na primjeru kontinentalne i primorske velebitske padine, utjecaji hidrografske mreže na regionalni razvoj te razvoj i izgradnju naselja, povijest hrvatskih granica, povijest upravno-teritorijalnog ustroja hrvatskih zemalja, razvoj prometnih komunikacija, te osobine razvoja i izgradnje hrvatskih gradova i utvrda. Posebno težište bit će stavljeno na povijest katastra (mletačkog i habsburškog ) i njegovu važnost kao izvora za hrvatsku povijest.
Studentske obaveze:
Pratit će se i ocjenjivati pohađanje nastave, aktivno sudjelovanje u nastavi (rasprave). Po završetku semestra studenti će polagati usmeni ispit. Usmeni ispit provodit će se po završetku semestra te ocjenjivati. Završna ocjena bit će izvedena na temelju ocjene pojedinačnih doprinosa u nastavi (50%) te na temelju ocjene usmenog ispita (50%).
Raspored rada:
1. Osobine starih topografskih karata i mogućnosti njihova
korištenja kao izvora u hrvatskoj povijesti
2. Vegetacijske karte i ostali kartografski izvori za proučavanje transformacije vegetacijskog pokrova na primjeru kontinentalne i primorske velebitske padine
3. Hidrografske karte i njihova vrijednost za proučavanje dinamike
hidrografskih odnosa
4. Hrvatske granice u mirovnim ugovorima i u kartama
razgraničenja do kraja 19. stoljeća
5. Kartografski izvori za rekonstrukciju i praćenje razvoja
prometnih komunikacija
6. Kartografski izvori za povijest upravno-teritorijalnog ustroja
hrvatskih zemalja
7. Planovi gradova kao izvor za proučavanje razvoja i strukture naselja
8. Planovi utvrda kao izvor za analizu izgradnje i razvoja
fortifikacijskih sustava
9. Uvod u katastarske izvore
10. Mletački katastri Dalmacije kao povijesni izvori
11. Mletački i habsburški katastri Istre kao povijesni izvori
12. Jozefinski katastar Hrvatske i Slavonije kao povijesni izvor
13. Franciskanski katastar hrvatskih zemalja kao povijesni izvor
Popis obvezne literature:
Slukan Altić, Mirela (2003): Povijesna kartografija: kartografski izvori u povijesnim znanostima. Izdavačka kuća “Meridijani”, Samobor.
Izborna literatura:
Black, Jeremy (2000): Maps and History: Construction Images of the Past. Yale University Press, New Haven and London.
Monmonier, Mark (1996): How to Lie with Maps. The University of Chicago Press, Chicago and London.