HRVATSKA POVIJEST RANOGA NOVOG VIJEKA


Opis predmeta

Predavači:


prof. dr. sc. Nenad Moačanin,
dr. sc. Nataša Štefanec, docent,


Šifra predmeta:
PO1011 (jednopredmetni studij)
PO1038 (dvopredmetni studij)


Kratica predmeta:
HRVRNV


ECTS bodovi:
7 (jednopredmetni studij)
6 (dvopredmetni studij)


Jezik: hrvatski
Trajanje: 1 semestar (treći); 60 sati
Status: obvezatni
Oblik nastave: 2 sata predavanja i 2 sata seminara tjedno
Uvjeti: položen ispit iz predmeta Hrvatska povijest srednjeg vijeka i upisan treći semestar


Sadržaj: Na samom početku studenti će se upoznati s pojmom hrvatskoga ranoga novovjekovlja te s periodizacijom i najvažnijim događajima hrvatske ranonovovjekovne povijesti, kako bi im se pružio osnovni događajni okvir nužan za daljnje usvajanje znanja. Potom će u središtu interesa predavanja biti analiza temeljnih struktura i procesa koji su na vojnopolitičkom, sociekonomskom, etnodemografskom i kulturnom području oblikovali hrvatsku povijest ranoga novoga vijeka. Prostorno-geografski okvir gradiva bit će zaokružen Banskom Hrvatskom, Vojnom krajinom, dijelovima hrvatskih zemalja pod osmanskom vlašću, mletačkom Dalmacijom, Dubrovnikom i Istrom. Uži problemski kompleksi i tematske cjeline koje će se razmatrati mogu se definirati slijedećim sadržajnim okvirom: političko-upravne podjele hrvatskih zemalja tijekom 16., 17. i 18. stoljeća, organizacija i funkcioniranje vojnokrajiških društava, napose Vojne krajine, migracijski tokovi i etničke promjene uzrokovane osmanskim osvajanjima, feudalne društvene strukture hrvatskih zemalja pod habsburškim, osmanskim i mletačkim suverenitetom (socijalni slojevi i staleži, promjene u strukturi plemstva, gospodarstvo i agrarni odnosi, porezni sustavi i feudalne obveze, dinamika socijalnih odnosa, posebice na relaciji vlast – podanici, seljačke bune i pojava refeudalizacije, konfesionalne zajednice i protureformacija, razvitak urbanih središta). Temama predavanja bit će i apsolutizam u hrvatskim zemljama, terezijanske i jozefinske reforme u 18. stoljeću te kulturni razvoj. U nastojanju da se nacionalna povijest sagledava u prostornoj i društvenoj cjelovitosti, tematski sklopovi razmatrat će se komparativno.


Oblici provođenja nastave: Poradi slojevitije percepcije kompleksne materije predavanja će imati obilježje preglednih izlaganja, s uravnoteženim naglaskom i na sinkronijskom i dijakronijskom pristupu. Izlaganja će biti oblikovana na način da ne isključuju interaktivnu komunikaciju između nastavnika i studenata. U sklopu predmeta izvodit će se seminarska nastava koja će se organizirati u manjim grupama. Seminarsku će nastavu izvoditi znanstveni novaci pod vodstvom predmetnog profesora. Program rada mijenjat će se svake akademske godine, a težište će biti na obradi i kritičkoj analizi ranonovovjekovnih izvora te na radu s referentnom literaturom. Svaki student će imati obvezu izraditi kraću power-point prezentaciju i napisati ozbiljniji seminarski rad. Za sada je predviđen seminar pod nazivom Vojnokrajiška društva na prostoru hrvatskih zemalja u ranom novom vijeku.


Opće i specifične kompetencije: Cilj je predmeta upoznati studente s temeljnim pojavama i procesima u ranonovovjekovnoj povijesti hrvatskih zemalja, odnosno osposobiti ih za produbljeno razumijevanje i cjelovitije vrednovanje spomenutog razdoblja. Poseban je naglasak stavljen na pružanje uvida u strukturalne posebnosti pojedinih dijelova hrvatskog društva, u svrhu razvijanja kritičkog mišljenja. Cilj je seminarske nastave osposobiti studente za samostalan rad s izvornom građom i referentnom literaturom, kao i razviti umijeće konceptualiziranja, te adekvatne pismene i usmene prezentacije.


Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: Nastavnik će kontinuirano pratiti i vrednovati rad svakog studenta, kako na predavanjima tako i na seminaru. Uspješnost izvedbe nastavnika provjeravat će se anonimnom anketom provedenom među studentima na kraju semestra.


ECTS-bodovi: Obrazloženje: Pohađanje 60 sati nastave 2 boda, seminarske aktivnosti 2 boda, čitanje literature i priprema ispita 3 boda.


Način polaganja ispita i provjere znanja: Od studenata se očekuje redovito pohađanje nastave, kao i aktivno sudjelovanje u radu seminara. Na kraju semestra predviđen je pismeni ispit,, a završno vrednovanje će biti izvedeno na temelju ocjene iz pismenog ispita te aktivnosti na seminaru (kvaliteta izradbe seminarskog rada, sudjelovanje u diskusijama, izvršavanje tjednih zadataka i slično).


Popis ispitne literature:

Ispitna literatura:
A/
  • Gross, Mirjana (ur.). Društveni razvoj u Hrvatskoj od 16. do početka 20. stoljeća. Zagreb, 1981., 15-173.
  • Historija naroda Jugoslavije II. Zagreb, 1959., 205-214, 215-290, 401-476, 622-657, 684-762, 998-1117, 1211-1251.

    • ili
    B/
  • Budak, Neven. Hrvatska i Slavonija u ranome novom vijeku. Zagreb, 2007.
  • Holjevac, Željko – Moačanin, Nenad. Hrvatsko-slavonska Vojna krajina i Hrvati pod vlašću Osmanskoga Carstva u ranome novom vijeku. Zagreb, 2007.
  • Vrandečić, Josip – Bertoša, Miroslav. Dalmacija, Dubrovnik i Istra u ranome novom vijeku. Zagreb, 2007.

      • Dopunska literatura:

    • Adamček, Josip. Agrarni odnosi u Hrvatskoj od sredine XV. do kraja XVII. stoljeća. Zagreb, 1980.
    • Adamček , Josip. Bune i otpori. Zagreb, 1987.
    • Bertoša, Miroslav. Jedna zemlja, jedan rat. Istra 1615/1618. Pula, 1986.
    • Bertoša, Miroslav. Zlikovci i prognanici. Socijalno razbojništvo u Istri u XVII. i XVIII. Stoljeću. Pula, 1989.
    • Beuc, Ivan. Povijest institucija državne vlasti Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. Zagreb, 1985.
    • Budak, Neven. Gradovi Varaždinske županije u srednjem vijeku. Zagreb-Koprivnica, 1994.
    • Bracewell, Wendy. Senjski uskoci. Piratstvo, razbojništvo i sveti rat na Jadranu u 16. stoljeću. Zagreb, 1997.
    • Karaman, Igor. «Prilog velikoj buni križevačkih seljaka godine 1755.». Starine JAZU, knjiga 52, Zagreb, 1962, 273-298.
    • Kaser, Karl. Slobodan seljak i vojnik. I - Rana krajiška društva, 1545-1754, II- Povojačeno društvo, 1754-1881. Sv. I-II. Zagreb, 1997.
    • Klaić, Nada. "Ostaci ostataka” Hrvatske i Slavonije u XVI. st. - od mohačke bitke do seljačke bune 1573. " u Arhivski vijesnik. Vol. 16. Zagreb, 1973, 253-325.
    • Klaić, Nada. Društvena previranja i bune u Hrvatskoj u XVI i XVII stoljeću. Beograd, 1976.
    • Klaić, Vjekoslav. Povijest Hrvatske. Sv. 5. Zagreb, 1982.
    • Kruhek, Milan. Krajiške utvrde i obrana Hrvatskog Kraljevstva tijekom 16. stoljeća. Zagreb, 1995.
    • Moačanin, Nenad. Slavonija i Srijem u razdoblju osmanske vladavine. Slavonski Brod, 2001.
    • Pavličević, Dragutin (ur.). Vojna krajina. Povijesni pregled – historiografija – rasprave. Zagreb, 1984.
    • Roksandić, Drago – Štefanec, Nataša (eds.). Constructing Border Societies on the Triplex Confinium. Budapest, 2000.
    • Roksandić, Drago – Mimica, Ivan – Štefanec, Nataša – Bužančić, Vinka (ur.). Triplex Confinium, 1500-1800: ekohistorija. Split-Zagreb, 2003.
    • Stulli, Bernard. Studije iz povijesti Dubrovnika. Zagreb, 2001.
    • Šišić, Ferdo. Pregled povijesti hrvatskog naroda. Zagreb, 1962.



    Objavljeno: 16.12.2014.