HRVATSKA POVIJEST SREDNJEGA VIJEKA

Predavači:

prof. dr. sc. Neven Budak, red. prof.,
dr. sc. Zrinka Nikolić, viši asistent,
mr. sc. Trpimir Vedriš, asistent,
Miroslav Barun, asistent,

Šifra predmeta:
PO1006 (jednopredmetni studij)
PO1033 i PO1034 (dvopredmetni studij)

Kratica predmeta:
HRVMED

ECTS bodovi:
Jednopredmetni – 9
Dvopredmetni – 7 (predavanja i seminar) ili 5 (samo predavanja)

Jezik: hrvatski
Trajanje: jedan semestar (ljetni) / 30 x 2 sata predavanja i 15 x 2 sata seminara = 60 + 30 = 90 sati
Status: obvezatni predmet

Sadržaj: U uvodnom dijelu kolegija studenti će se upoznati s pojmom hrvatskog srednjovjekovlja, sa zbirkama objavljenih izvora i najvažnijim arhivskim zbirkama, te s historiografijom o hrvatskom srednjovjekovlju (4 sata). Potom će biti obrađen prostor s obzirom na mijene granica i nazivlja teritorijalnih cjelina (2 sata). U preostalom dijelu kolegija studenti će na primjeru odabranih problema biti upoznati s glavnim temama hrvatske medievistike, kao i s postupanjem povjesničara s izvorima i literaturom. Teme se mogu mijenjati iz semestra u semestar, ali će se u osnovi obrađivati etnogeneze, pokrštavanje i crkveni ustroj, razvoj kneževske i kraljevske vlasti, ranosrednjovjekovna društva, stvaranje plemstva, uloga redova, razvoj županija, razvoj gradova, odnosi Hrvatske s Venecijom, uloga velikaških rodova, vrste odnosa u poljoprivredi, širenje Osmanlija na hrvatski prostor, uloga dvora u vrijeme Korvina i Jagelovića, odnos s Habsburzima, demografska kretanja i migracije, organizacija protuosmanlijske obrane, plemstvo, društveni sukobi, ekonomija, porezna politika, upravni aparat.

Kompetencije: Studenti će steći osnovna znanja o hrvatskom srednjovjekovlju i njegovom istraživanju, upoznat će se s načinima na koje povjesničari koriste izvore i kako ih interpretiraju, bit će upućeni u načine konstruiranja prošlosti, savladat će osnovnu terminologiju vezanu uz hrvatsko srednjovjekovlje.

Način rada: Nastava će se odvijati u obliku predavanja i seminara. Na seminarima će kao zadaću dobiti izradu bibliografije vezane uz neki uži problem, te usmenu analizu jednog teksta na hrvatskom. Ispit će se sastojati od pismene provjere znanja o temama koje su predavane.

Obavezna literatura: Predviđa se u najskorije vrijeme izrada udžbenika od cca 400 stranica. Dotad će se kao literatura koristiti knjiga Nevena Budaka Prva stoljeća Hrvatske, Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada 1994. i knjiga Tomislava Raukara Hrvatsko srednjovjekovlje, Zagreb: Školska knjiga i Zavod za hrvatsku povijest 1997.

Dopunska literatura: Nada Klaić, Izvori za hrvatsku povijest do 1526. godine, Zagreb: Školska knjiga 1972.; Toma Arhiđakon, Historia salonitana (priredili Olga Perić, Mirjana Matijević Sokol i Radoslav Katičić), Split: Književni krug 2003.; Povijest Hrvata, knj. I, Srednji vijek (ur. Franjo Šanjek), Zagreb: Školska knjiga 2003.

Način polaganja ispita: Ispit je pismeni i može se polagati odmah po završetku nastave.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: Uspjeh na ispitu se javno oglašava, a na kraju ispitnog roka provodi se evaluacija od strane studenata.

Objavljeno: 16.12.2014.