Hrvatsko društvo i kultura u 20. stoljeću

Okvirni sadržaj predmeta::
U središtu su proučavanja temeljni problemi položaja i razvitka Hrvatske i hrvatskog naroda u sljedećim razdobljima: od sloma Austro-Ugarske i stvaranja prve jugoslavenske države 1918. do propasti Kraljevine Jugoslavije 1941.; Drugi svjetski rat (1941.-1945.), NDH i antifašistički pokret; kao i stvaranje druge jugoslavenske države; Težište je na međuodnosu unutarnjih i međunarodnih okolnosti koje su presudno utjecale na razvoj hrvatskog društva u višenacionalnoj državnoj zajednici, s posebnim obzirom na politički, društveni i kulturni razvoj.

Ključne teme::
Nastanak i organizacija prve jugoslavenske države, centralizam i unitarizam te gubljenje državnopravnog identiteta, suprotstavljenost različitih gledišta u rješavanju nacionalnog pitanja i državnog uređenja, političke stranke i njihovi programi. Temeljni problemi gospodarskog i društvenog razvitka Hrvatske, teritorijalna rasprostranjenost hrvatskog naroda (Hrvatska i druga područja jugoslavenske države), veze s hrvatskim iseljeništvom, seljačko pitanje u međuratnoj Hrvatskoj, razvitak urbanih središta i kulturni razvoj hrvatskog naroda, položaj i djelovanje Crkve (katoličke, pravoslavne). Utjecaj međunarodnih čimbenika na položaj hrvatskog naroda i Hrvatske te aktivnosti istaknutih pojedinaca (Trumbić, Radić). Političko organiziranje Srba u Hrvatskoj, položaj nacionalnih manjina (talijanska, njemačka, češka, židovska).
Slom prve jugoslavenske države, utjecaj međunarodnih faktora (Njemačka, Italija) na stvaranje Nezavisne Države Hrvatske, organizacija i funkcioniranje NDH, stvaranje sustava terora. Analiza uloge i djelovanja antifašističkog pokreta, materijalne i demografske posljedice rata, stvaranje druge Jugoslavije na novim državnim, nacionalnim i društvenim osnovama, položaj Hrvatske i hrvatskog naroda u njoj.

Oblici provođenja nastave i način provjere znanja:
Nastava se realizira pomoću predavanja i seminara. Seminarski rad predviđa aktivno sudjelovanje studenata na analizi izvorne građe i literature. Tijekom rada na seminaru studenti izrađuju manje pisane radove te analiziraju temeljne probleme vezane uz promatranu problematiku. – 2 sata predavanja i 2 sata seminara na tjedan
Jezik: hrvatski
Status: obvezatni predmet
ECTS bodovi: 6
Način polaganja ispita: ispit se sastoji od pisanog i usmenog dijela.

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:
Lj. Boban, Hrvatske granice 1918.-1992., Zagreb, 1993.
I. Goldstein, Hrvatska povijest, Zagreb, 2003., str. 227-446.
H. Matković, Povijest Jugoslavije (1918.-1991.). Hrvatski pogled, Zagreb, 1998.
           
Dodatna literatura:
Lj. Boban, Maček i politika HSS, knj. I-II., Zagreb, 1974.
D. Bilandžić, Hrvatska moderna povijest, Zagreb, 1999.
I. Goldstein, Holokaust u Zagreb, Zagreb, 2001.
M. Maticka, Agrarna reforma i kolonizacija u Hrvatskoj 1945.-1948., Zagreb, 1990.

Objavljeno: 16.12.2014.