HRVATSKA POVIJEST OD 1918. DO 1945.
Predavači:
dr. sc. Ivo Goldstein, redoviti profesor,
Goran Hutinec, asistent
Šifra predmeta:
PO1021 (jednopredmetni studij)
PO1038 (dvopredmetni studij)
Kratica predmeta:
HRV20A
ECTS bodovi:
Jednopredmetni – 8
Dvopredmetni – 6
Jezik: hrvatski
Trajanje: 1 semestar (zimski)
Status: obvezatni
Oblik nastave: 2 sata predavanja i 2 sata seminara tjedno, ukupno 60 sati
Osnovni sadržaj predmeta:
U središtu su proučavanja temeljni problemi položaja i razvitka Hrvatske i hrvatskog naroda od sloma Austro-Ugarske i stvaranja prve jugoslavenske države 1918. do propasti Kraljevine Jugoslavije 1941., zatim Drugi svjetski rat (1941.-1945.), stvaranje NDH i antifašistički pokret. Težište je na međuodnosu unutarnjih i međunarodnih okolnosti koje su presudno utjecaje na razvoj hrvatskog društva u višenacionalnoj državnoj zajednici, s posebnim obzirom na politički, društveni i kulturni razvoj.
Osnovne teme:
Hrvatska u prvoj jugoslavenskoj državi:
Nastanak i organizacija prve jugoslavenske države, centralizam i unitarizam te gubljenje državnopravnog identiteta, suprotstavljenost različitih gledišta u rješavanju nacionalnog pitanja i državnog uređenja, političke stranke i njihovi programi. Temeljni problemi gospodarskog i društvenog razvitka Hrvatske, teritorijalna rasprostranjenost hrvatskog naroda (Hrvatska i druga područja jugoslavenske države), veze s hrvatskim iseljeništvom, seljačko pitanje u međuratnoj Hrvatskoj, razvitak urbanih središta i kulturni razvoj hrvatskog naroda, položaj i djelovanje Crkve (katoličke, pravoslavne). Utjecaj međunarodnih čimbenika na položaj hrvatskog naroda i Hrvatske te aktivnosti istaknutih pojedinaca (Trumbić, Radić). Političko organiziranje Srba u Hrvatskoj, položaj nacionalnih manjina (talijanska, njemačka, češka, židovska).
Drugi svjetski rat:
Slom prve jugoslavenske države, utjecaj međunarodnih faktora (Njemačka, Italija) na stvaranje Nezavisne Države Hrvatske, organizacija i funkcioniranje NDH, stvaranje sustava terora. Analiza uloge i djelovanja antifašističkog pokreta, materijalne i demografske posljedice rata, stvaranje druge Jugoslavije na novim državnim, nacionalnim i društvenim osnovama, položaj Hrvatske i hrvatskog naroda u njoj.
Oblici provođenja nastave i način provjere znanja:
Nastava se ostvaruje na predavanjima i u seminarima. Seminarski rad predviđa aktivno sudjelovanje studenata radom na raznim tipovima izvornog gradiva i literature. Prije svega studenti izrađuju manje pisane radove i vrše usmene interpretativne intervencije, Seminarski rad korespondira sa predavanjima i omogućuje aktivno sudjelovanje studenata te uvid u njihovo savladavanje predviđenog programa.
Način polaganja ispita:
ispit se polaže pisano i usmeno
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe:
Prate se rezultati ispita za svaku generacijsku grupu. Anketiraju se polaznici o obimu realizacije programa, načinima realizacije, mogućnostima polaznika da utječu na realizaciju.
Odabrana literatura:
- Lj. Boban, Hrvatske granice 1918.-1992., Zagreb, 1993.
- I. Goldstein, Hrvatska povijest, Zagreb, 2003., str. 227-446.
- H. Matković, Povijest Jugoslavije (1918.-1991.). Hrvatski pogled, Zagreb, 1998.
(ili D. Bilandžić, Hrvatska moderna povijest, Zagreb, 1999. )
Dodatna literatura:
- Lj. Boban, Maček i politika HSS, knj. I-II., Zagreb, 1974.
- D. Bilandžić, Hrvatska moderna povijest, Zagreb, 1999