Jezik: hrvatski
Trajanje:  1 semestar
Status: obvezatni za studente usmjerenja i izborni za studente preddiplomskog i diplomskog studija
Oblik nastave: 1 sat predavanja i 1 sat praktikuma tjedno
Sadržaj: Osim kraćeg uvoda o nastanku i razvoju historijske demografije te predmetu i metodama istraživanja, a sukladno recentnim istraživačkim orijentacijama navedene znanstvenopovijesne discipline, u središtu interesa ovog predmeta bit će čimbenici demografskog razvoja i strukture stanovništva hrvatskog ranonovovjekovnog prostora u  europskim regionalnim kontekstima (habsburškom, mletačkom i osmanskom).  Težište će napose biti na propitivanju dinamičkog utjecaja prirodnog kretanja (nataliteta i mortaliteta) i prostorne pokretljivosti stanovništva (migracija)  na sociodemografske, etnodemografske i konfesionalnodemografske procese  u ranom novovjekovlju. Pritom će se pozornost posvetiti uzrocima raspadanja regionalne sociodemografske  strukture, imperijalnim sučeljavanjima, ratovima i epidemijama kao regulacijskim faktorima depopulacijskih procesa, repopulacijskim mjerama, kontinuitetima / diskontinuitetima naseljenosti, općim smjerovima migracija, rekonstrukciji dobno-spolne, etničke i  vjerske strukture stanovništva te strukture obitelji (prosječna veličina obitelji, ženidbena dob, obiteljske grane…).  Rasprava o navedenoj problematici podrazumijeva i rad s različitim vrstama povijesnih vrela koja pružaju relevantne podatke za rekonstrukciju demografske slike stanovništva.  
Oblici provođenja nastave: Nastava će biti organizirana u obliku problemskih predavanja i praktikum. Budući da je predmet izrazito istraživački usmjeren, glavni oblik nastave bit će praktični rad s ranonovovjekovnim izvorima pogodnima za povijesnodemografsku analizu (predstatistički i protostatistički popisi, primjerice porezni i vojni popisi, popisi vlastelinstava, matične knjige), kao i s drugim  relevantnim  izvorima (narativna vrela, vizitacijska izvješća…). U nastavi će se koristiti i građa objavljena na internetu. Ovakav rad zahtijeva računalnu obradu izvora, izradbu seminarskih radova, kratkih power-point prezentacija, specijalnih baza podataka, kartografiranje itd.
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina): Svrha je  predmeta razviti u studenata kritički smisao za produbljeno razumijevanje temeljnih procesa i pojava ranoga novovjekovlja koji su utjecali na tijek demografskog kretanja i strukturu stanovništva hrvatskih prostora u europskim regionalnim kontekstima. Cilj praktikumske nastave usmjeren je na razvijanje sposobnosti samostalnog rada s ranonovovjekovnim povijesnodemografskim izvorima, kao i sposobnosti interpretacije,  konceptualizacije te adekvatne usmene i pismene prezentacije.
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: Nastavnik će tijekom semestra kontinuirano pratiti i zasebno vrednovati svaki tip pojedinačnog studentskog doprinosa, kako na predavanjima, tako i na praktikumu. Uspješnost nastavnikove izvedbe provjeravat će se anonimnom anketom koju će ispunjavati studenti na kraju semestra.
ECTS-bodovi i obrazloženje: 5. Pohađanje nastave, aktivno sudjelovanje  i  izvršavanje
nastavnih obveza donosi 3 boda te pismeni ispit 2 boda. 
Način polaganja ispita i način provjere znanja: Od studenata se očekuje redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje u svim oblicima nastavnog rada. Na kraju semestra predviđen je pismeni ispit. Konačna ocjena temeljit će se na evaluaciji individualnog rada  (60%) te na rezultatima  pismenog ispita (40%).
Popis ispitne literature
Bertoša, Miroslav. «Matične knjige – arhivsko vrelo o demografskim previranjima predindustrijske Europe», Vjesnik Državnog arhiva u Rijeci, 41/42, 1999/2000, 315-352; Krivošić, Stjepan. «Izvori za historijsku demografiju: djelomični brojčani i poimenični popisi stanovništva», Arhivski vjesnik, 36, 1993, 159-170; Kula, Witold. «Povijesna demografija. Demografija kao pomoćna povijesna znanost». Acta historico-oeconomica Iugoslaviae, vol. 8, Zagreb, 1981, 17-79; Stipetić, Vladimir i Vekarić, Nenad. Povijesna demografija Hrvatske. Zagreb-Dubrovnik, 2004, 9-31; Wertheimer Baletić, Alica. Stanovništvo i razvoj. Zagreb, 1999, 195-379.
Popis dopunske literature
Bertoša, Slaven. Život i smrt u Puli. Pazin, 2002; Friganović, Mladen. Demogeografija. Stanovništvo svijeta. Zagreb, 1990; Grandits, Hannes & Kaser, Karl. Familie und Gesellschaft in der Habsburgischen Militärgrenze: Lika und Krbava zu beginn des 18. Jahrhunderts», Roksandić, Drago (ed). Microhistory of the Triplex Confinium, Budapest, 1998., 27-68; Hammel, Eugen A. «Vrednovanje slavonskog popisa stanovništva iz 1698. godine». Etnološka tribina, 19, 1996, 109-150; Kaser, Karl. Popis Like i Krbave 1712. godine. Zagreb, 2003; Krivošić, Stjepan. Zagreb i njegovo stanovništvo od najstarijih vremena do sredine XIX. stoljeća. Zagreb, 1981; Krivošić, Stjepan. Stanovništvo Dubrovnika. Dubrovnik, 1990; Krivošić, Stjepan. «Promjene u kretanju godišnjeg broja vjenčanja kao znak pojave oskudice hrane i gladi u Hrvatskoj tijekom XVIII. stoljeća», Rad HAZU, knj. 30, 1991, 17-58; Krivošić, Stjepan. Stanovništvo i demografske prilike u sjeverozapadnoj Hrvatskoj u XVIII. i u prvoj polovici XIX. stoljeća. Varaždin, 1991; Moačanin, Nenad. Slavonija i Srijem u razdoblju osmanske vladavine. Slavonski Brod, 2001; Vekarić, Nenad. Vrijeme ženidbe i ritam poroda (Dubrovnik i njegova okolica od 17. do 19. stoljeća). Zagreb-Dubrovnik, 2000; Willigan, J. Dennis i Lynch, Katherine. Sources and Methode of Historical Demography, New York, 1982. NB: Ostala dopunska literatura bit će objavljena na web stranicama Odsjeka za povijest.

Objavljeno: 16.12.2014.