Jezik: hrvatski
Trajanje: 1 semestar
Status: obvezatni za znanstveno i nastavničko-znanstveno usmjerenje i izborni za prediplomski i diplomski studij
Oblik nastave: 1 sat predavanja i 1 sat seminara tjedno
Sadržaj: Sukladno dominantnim istraživačkim orijentacijama na području historijske antropologije u fokusu ovoga predmeta bit će ranonovovjekovna conditio humana, odnosno mnoštvenost ljudskih životnih iskustava (Lebensformen i Lebenswelten) konceptualiziranih kao socijalne i kulturalne varijable. Izuzev tradicionalnih tema kao što su svakodnevna životna praksa, navike, prehrana, odnos prema tijelu, rituali, ponašanja, oblici socijabilnosti, potrebe, svjetonazor, vjerovanja i sl., analizirat će se i procesi socijalizacije, kulturna konstrukcija roda, autoriteta i identiteta, te dispozicije socijalne, ekonomske, kulturne i rodne moći. Temeljna pretpostavka i polazište historijskoantropološke analize bit će koncept imperijalnog višegraničja kao zone transkulturacije i strukturalne determinante ranonovovjekovnog ljudskog iskustva.
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina): Cilj predmeta je upoznavanje, razumijevanje, kritička interpretacija i historijskoantropološka konceptualizacija modaliteta ranonovovjekovnih ljudskih iskustava i životne prakse te strukturno-funkcionalnih uvjeta ljudske opstojnosti u liminalnom kontekstu imperijalnih višegraničja. Pozornost će se posvetiti razvijanju kritičkih, analitičkih i interpretacijskih umijeća studenata s komparatističkih i inter/trans/kulturalističkih pretpostavki, umijeću problemske konceptualizacije te vještina usmenog i pismenog izražavanja.
Oblici provođenja nastave i način provjere znanja: Predviđen je kombinirani tip nastave u obliku kraćih uvodnih predavanja, grupnih diskusija i individualnih prezentacija. Za potrebe predmeta priredit će se i čitanka s izborom referentnih teorijskih i historiografskih tekstova te primarnih izvora. U nastavi će se koristiti i internetski resursi te izrađivati specijalne baze podataka. 
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: Nastavnik će tijekom semestra kontinuirano pratiti i vrednovati svaki tip pojedinačnog studentskog doprinosa na osnovu čega će formirati zaključnu ocjenu. Uspješnost nastavnikove izvedbe provjeravat će se anonimnom studentskom anketom na kraju semestra.
ECTS bodovi i obrazloženje: 5. Pohađanje 30 sati nastave donosi 1 bod, izvršavanje nastavnih obveza (kratki eseji, prezentacije, analize izvora, bibliografije, izrada bazi podataka) 2 boda, priprema ispita 2 boda. 
Način polaganja ispita i način provjere znanja: Predviđen je pismeni ispit u formi  problemskog eseja. Osnova za evaluaciju pojedinačnog studentskog doprinosa bit će individualni i grupni rad, aktivnost na satu (50%) te rezultati pismenog ispita (50%).
Popis ispitne literature
Burgière, André. “Historijska antropologija”, Gordogan, 39-40 (1995.), str. 125-145; Gerc, Kliford (Gertz, Cliford). Tumačenje kultura, Beograd 1998., 9-118; Gross, Mirjana. “Susret historije i antropologije”. Narodna umjetnost 33/2 (1996.), 146-163; Roksandić, Drago. Triplex confinium, Zagreb 2003., 3-23.
Popis dopunske literature
Dinzelbacher, Peter. Europäische Mentalitätsgeschichte. Stuttgart, 1993; Dressel, Gert. Historijska antropologija (u tisku); Van Dülmen, Richard. Otkriće individuuma 1500-1800. (u tisku) NB: Iscrpniji popis na web stranici Odsjeka za povijest.

Objavljeno: 16.12.2014.