Jezik: hrvatski
Trajanje: jedan semestar
Status: obvezatni za znanstveno i nastavničko-znanstveno usmjerenje i izborni za prediplomski i diplomski studij
Oblik nastave: 1 sat predavanja i 1 sat seminara na tjedan
Sadržaj: Studenti će u disciplinarnim kolegijima, koje će slušati u ovom usmjerenju steći brojna znanja iz povijesti Habsburške Monarhije. Na ovom predmetu te će spoznaje biti komparativno i interdisciplinarno interpretirane u relevantnim kontekstima. Predmet će problematizirati ranonovovjekovnu regionalnu povijest iz perspektive Habsburške Monarhije kao jedne od triju imperijalnih sila u ranonovovjekovnim pozicioniranjima na hrvatskom povijesnom, ali i širem europskom prostoru. Problematski okvir: hrvatski, kao uostalom i ugarski, povijesni prostor je na početku ranoga novog vijeka za Habsburgovce, dinastiju s primarnim pretenzijama u Svetom Rimskom Carstvu Njemačke Narodnosti, bio periferan i važan - prije svega - kao vojnoobrambeni pojas i tampon-zona spram Osmanlija. Do 18. stoljeća, s pomicanjem njihova interesa iz njemačkih zemalja, Habsburgovci su granična kraljevstva sve više integrirali u Habsburšku Monarhiju. Ovu integraciju olakšavala su razvojna zaostajanja istih kraljevstava, ponekad još od 15. stoljeća spram merkantilistički i dvorskoapsolutistički, a kasnije i prosvjetiteljskoapsolutistički, napose, fiziokratski, odnosno, kameralistički usmjerenih Habsburgovaca. 
Oblici provođenja nastave: Kraća problemski usmjerena predavanja bit će praćena seminarskim radom (pisanje pola kartice prikaza zadanih tjednih materijala za čitanje, diskusija o pročitanom, analiza konteksta, rasprava o stručnoj terminologiji). Predviđeno je korištenje interneta i stručnih pomagala. Nastavnik će osigurati čitanku s relevantnim tekstovima kao podlogu za rasprave u seminaru. Tematika čitanke će se semestralno mijenjati.
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina): Osposobljavanje studenata za sintetičko i komparativnohistorijsko mišljenje te razvijanje sposobnosti asimiliranja najvažnijih obavijesti i spoznaja, stečenih na disciplinarno usmjerenim predmetima, iz perspektive Habsburške Monarhije, kao jedne od najmoćnijih europskih sila. Usmjeravanje studenata, kao potencijalnih nastavnika i istraživača, za kritičko promišljanje povijesti Habsburške Monarhije iz perspektive njezinoga povijesnog iskustva. Razvijanje smisla za bolje razumijevanje habsburškog konteksta problema hrvatske povijesti ranoga novog vijeka.
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: Nastavnički rad studenti će moći ocijeniti na kraju svakog semestra anonimnom anketom. Nastavnik će vrednovati studentski rad u nastavi te u mentorskom ili ko-mentorskom radu sa studentima u pisanju radova na predmetu srodne teme.
ECTS-bodovi: 5. Pohađanje nastave 1 bod, tjedni prikazi pročitanog 2 boda, sudjelovanje u diskusiji 1 bod, ispit 1 bod.
Način polaganja ispita i provjere znanja: Pismeni ispit na kraju semestra tvorit će 20 % ocjene, dok će se 80% ocjene bazirati na evaluaciji raznih oblika studentske aktivnosti.
Popis ispitne literature
Hanák, Péter. Povijest Mađarske. Zagreb, 1995, 63-109; Noël, Jean François. Sveto Rimsko Carstvo. Zagreb, 1998, 45-100, 149-194; Roksandić, Drago. Triplex Confinium ili o granicama i regijama hrvatske povijesti 1500-1800. Zagreb, 2003, 1-23; Zöllner, Erich – Schüssel, Therese. Povijest Austrije. Zagreb, 1997, 136-219.
Popis dopunske literature
Duindam, Jeroen. "The Courts of the Austrian Habsburgs, c. 1500-1750." u Adamson, John (ur.). The Princely Courts of Europe. Ritual, Politics and Culture Under the Ancien Regime, 1500-1750. Seven Dials, Cassell & Co. London, 2000 (1999), 165-188; Evans, R.J.W. (ed.). Crown, Church and Estates. Central European Politics in the Sixteenth and Seventeenth Centuries. London, 1991; Evans, R.J.W. The Making of the Habsburg Monarchy. Oxford University Press, Oxford 1979 (Njemačko izdanje: Das Werden der Habsburger Monarchie 1550-1700. Böhlau, Wien-Köln-Graz, 1986); Ingrao, Charles. The Habsburg Monarchy 1618-1815. Cambridge University Press, Cambridge, 1994. NB: Ostala dopunska literatura bit će objavljena na web stranicama Odsjeka za povijest.

Objavljeno: 16.12.2014.