EUROPSKA I SVJETSKA POVIJEST RANOGA NOVOG VIJEKA

Predavači:

prof. dr. Drago Roksandić, redovni profesor,
dr. sc. Zrinka Blažević, asistent

Šifra predmeta:
PO1009 i PO1010 (jednopredmetni studij)
PO1036 i PO1037 (dvpredmetni studij)

Kratica predmeta:EURRNV

ECTS bodovi:
Jednopredmetni – 7 (predavanja i seminar) ili 5 (samo predavanja)
Dvopredmetni – 6 (predavanja i seminar) ili 3 (samo predavanja)

Jezik: hrvatski
Trajanje: 1 semestar (zimski)
Status:obvezatni
Oblik nastave: 2 sata predavanja i 2 sata seminara tjedno
Uvjeti: položen ispit iz predmeta Europska i svjetska povijest srednjeg vijeka

Sadržaj: U fokusu ovoga predmeta bit će ključni fenomeni, strukture i procesi koji su na političkom, socijalnom, ekonomskom, ekološkom i kulturnom području oblikovali ranonovovjekovno razdoblje ljudske povijesti. Izuzev klasičnih historiografskih tema poput humanizma, renesanse, reformacije, geografskih otkrića, znanstvene revolucije i prosvjetiteljstva, posebna će se pozornost posvetiti i ranonovovjekovnim materijalnim i simboličkim kulturama, kulturi okoliša, rodnoj problematici, fenomenima svakodnevice, procesima transfera, socijalnog "discipliniranja" i "konfesionalizacije", alternativnim praksama i sl. Pružit će se i sistematski uvid u glavne fenomene i procese koji obilježavaju ranonovovjekovnu povijest američkog i afričkog kontinenta, odnosno orijentalnih civilizacija Indije, Kine i Japana. Jednopredmetni studenti obvezno, a ostali optativno mogu sudjelovati u radu seminara iz Europske i svjetske povijesti ranoga novog vijeka. Program rada seminara mijenjat će se svake akademske godine, a izbor tema i problemskih kompleksa formirat će se sukladno recentnim istraživačkim pravcima i trendovima u historiji ranonovovjekovlja. Za početak su predviđeni seminar iz historijske imagologije (Kulturalno i konfesionalno Drugo u ranome novom vijeku) te rodne historije (Konstrukcija i percepcija roda u ranome novom vijeku).

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina): Cilj predmeta je upoznavanje temeljnih fenomena, procesa i koncepata ranonovovjekovne svjetske povijesti, te usvajanje kritičkih, analitičkih i interpretacijskih vještina nužnih za produbljeno razumijevanje i konceptualiziranje temeljnih fenomena povijesti ranomodernog doba. Osobit će naglasak biti na razvijanju šire i slojevitije perspektivizacije koja omogućuje prepoznavanje i interpretativno raščlanjivanje kompleksnih i dinamičnih političkih, ekonomskih i kulturnih promjena i kontinuiteta, međuovisnosti i konflikata koji obilježavaju europsku i svjetsku povijest ranoga novog vijeka. Cilj seminarskoga rada jest razvijanje sposobnosti i vještina prikupljanja, selektiranja analize i sintetiziranja činjenica i koncepata, njihovo razumijevanje i evaluacija, konceptualizacija problema, te konačno njihova adekvatna usmena i pismena prezentacija. Velika će se pozornost također posvetiti umijeću problemske analize i interpretacije povijesnih izvora iz perspektive različitih teorijskih pravaca i paradigmi suvremene historijske znanosti.

Oblici provođenja nastave i način provjere znanja: Predmet Europska i svjetska povijest u ranome novom vijeku sastoji se od predavanja i seminara. Od studenata se očekuje da redovito pohađaju predavanja i aktivno sudjeluju u nastavi, a kraju semestra predviđen je pismeni ispit. Seminarska nastava iz predmeta Europska i svjetska povijest ranoga novog vijeka izvodit će se u formi kraćih uvodnih predavanja, grupnih diskusija i individualnih prezentacija. Osnova za evaluaciju individualnog studentskog doprinosa na seminaru bit će individualni i grupni rad te aktivnost na satu, što će jednopredmetnim studentima utjecati na zaključnu ocjenu iz predmeta Europska i svjetska povijest ranoga novog vijeka u omjeru od 50% .

Način polaganja ispita: Predviđen je pismeni ispit koji će se sastojati od dva dijela: testa znanja i problemskog eseja.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: Nastavnik će tijekom semestra kontinuirano pratiti i vrednovati svaki tip pojedinačnog studentskog doprinosa. Uspješnost nastavnikove izvedbe provjeravat će se anonimnom studentskom anketom na kraju semestra.

ECTS bodovi i obrazloženje: 5 bodova predavanje i 2 boda seminar. Pohađanje 30 sati nastave donosi 1 bod, izvršavanje nastavnih obveza na predavanjima (kratki eseji, diskusije) 2 boda, izvršavanje nastavnih obveza na seminaru (analiza i interpretacija izvora i literature, izrada bibliografija i specijalnih baza podataka) 2 boda, priprema ispita 2 boda.

Objavljeno: 16.12.2014.