Odsjek za povijest - Filozofski fakultet u Zagrebu

EUROPSKA I SVJETSKA POVIJEST 1918-1945.

Predavači:

dr. sc. Božena Vranješ-Šoljan, red. prof.,
Ida Ograjšek Gorenjak, asistent

Šifra predmeta:
PO1020 (jednopredmetni studij)
PO1046 (dvopredmetni studij)

Kratica predmeta:
EUR20A

ECTS bodovi:
Jednopredmetni – 8
Dvopredmetni – 6

Jezik: hrvatski
Trajanje: 1 semestar (zimski)
Status: obvezatni
Oblik nastave: 2 sata predavanja i 2 sata seminara tjedno, ukupno 60 sati
Uvjeti: položeni ispiti iz predmeta Europska i svjetska povijesti 19. stoljeća, Hrvatska povijest 19. stoljeća i Europske regije i hrvatska povijest 19. stoljeća te upisan peti semestar
Ispit: pismeni

Sadržaj: Svjetski poredak nakon 1918. Francuska kao europska okosnica versailleskog poretka. Teritorijalni i manjinski problemi u Europi. Socijalnih nemiri. Ruski boljševizam. Načela opće i regionalne sigurnosti. Liga naroda. Mala Antanta. Politički modeli u Zapadnoj, Srednjoj i Jugoistočnoj Europi. Agrarni pokreti. Pseudoparlamentarizam u Srednjoistočnoj Europi. Talijanski fašizam. Gospodarska depresija. Američki New Deal. Stvaranje Commonwealtha. Nacizam i japanski militarizam. Građanski rat u Španjolskoj. Interamerički odnosi. Demografski trendovi. Kultura, znanost i obrazovanje. Politički, vojni, gospodarski i socijalni aspekti Drugog svjetskog rata. Rad u seminaru uključuje analizu i prezentaciju različite povijesne građe (izvorna, objavljena, političke biografije, novinstvo).

Cilj: Unutar sadržaja ovoga predmeta studenti će se upoznati s društveno-političkim zbivanjima i procesima u europskoj i svjetskoj povijesti u međuratnom razdoblju i za vrijeme Drugog svjetskog rata. Posebna će se pažnja posvetiti raspravljanju i tumačenju povijesno-političkih koncepata i pojmova koji su bitni za razumijevanje promjena koje je uzrokovao Prvi svjetski rat. Pojedini povijesni fenomeni toga razdoblja objasnit će se regionalnim i globalnim pristupom. Studenti će se osposobiti za samostalno služenje izvorima i literaturom. To će im pomoći u produbljivanju i dopunjavanju stečenog znanja, a osobito u razvijanju sposobnosti kritičkog mišljenja, odgovornom prihvaćanju stvarnosti (povijesne i suvremene) te stjecanju opće kulture primjerene visokom obrazovanju.

Način praćenja uspješnosti nastave: Sudjelovanje u raspravama, pisanje eseja, prezentiranje obrađenih tema, individualno i grupno konzultiranje tijekom semestra, korištenje resursa izvan zgrade Fakulteta (primjerice, rad u knjižnicama, arhivima), redovito pohađanje nastave.Uz to, obavit će se završna evaluacija nastave s obzirom na uspješnost rada nastavnika.

Obvezatna literatura: