Predmet: Etnogeneze: Hrvatska i Europa

Trajanje: jedan semestar (7.)
ECTS: 6
Status: Obvezatni za usmjerenje, izborni za ostale studente
Oblik: 30 sati predavanja i seminara
Uvjeti: Nema
Sadržaj: Pitanje stvaranja etničkih skupina u ranosrednjovjekovnoj Europi jedno je od ključnih pitanja medievistike. Na kojim su se principima ljudi udruživali u zajednice označene nekim etnonimom? Kakva je u tome uloga kulturne identifikacije, a kakva "krvnog srodstva"? U kakvom su odnosu etničke zajednice s političkim tvorevinama? Kakva je uloga društvenog položaja u oblikovanju etničkog identiteta? Jesu li etnogeneze vremenski ograničeni procesi, ili je riječ o nizu stalnih mijena? Što je etnogeneza Hrvata i na koji se način uklapa u poznate obrasce europskih etnogeneza? Je li na hrvatskom prostoru u srednjem vijeku postojao samo jedan etnički identitet, ili više njih? Na koji su način hrvatski povjesničari pristupali proučavanju hrvatske etnogeneze? Kako se problemu etnogeneza pristupalo u euro-američkoj historiografiji? Kako se danas (zlo)upotrebljavaju takva istraživanja u stvaranju suvremenog identiteta? Na ova će se pitanja pokušati odgovoriti uvodnim predavanjima i radom na analizi izvorne građe i literature.
Kompetencije: Studenti će se upoznati s problemima proučavanja etničkog identiteta, razvit će kritički odnos prema različitim interpretacijama, upoznat će se s načinima na koje se danas manipulira s teorijama o podrijetlu naroda u političke svrhe, detaljno će se upoznati s izvornom građom važnom za proučavanje razvoja hrvatskog etničkog/nacionalnog identiteta, kao i teorijama o podrijetlu Hrvata. Također će biti upoznati s važnošću stalnog metodološkog usavršavanja u pristupanju problemima proučavanja srednjega vijeka i povijesti uopće.
Način rada: Nastava će se odvijati kroz dva uvodna predavanja i seminarski rad. Na seminarima će studenti kao zadaću dobiti redovito čitanje sekundarne literature, te obradu jednog ili više izvora na hrvatskom jeziku (u skladu s mogućnostima studenata i na nekom stranom jeziku, odnosno na latinskom).
Način polaganja ispita i način provjere znanja:Završna ocjena donositi će se na temelju pojedinačnoga sudjelovanja u nastavi (izrada kratke bibliografije na zadanu temu 10%, aktivnost na seminaru 20%, kratko izlaganje 20%) te na temelju ocjene iz testa znanja (50%) koji će se provesti po zavšetku nastave.
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: Uspjeh na ispitu se javno oglašava, a na kraju ispitnog roka provodi se evaluacija od strane studenata.

Obavezna literatura: Neven Budak (ur.), Etnogeneza Hrvata, Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske i Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 1995.; Ante Milošević (ur.), Hrvati i Karolinzi, Rasprave i vrela, Split: Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, 2000.; Patrick Geary, "Barbarians and ethnicity", u: G. W. Bowersock, Peter Brown i Oleg Grabar (ur.), Interpreting Late Antiquity, Essays on the Postclassical World, Harvard University Press: Cambridge – Massachusetts – London, 2001., 107-129; Walter Pohl, "Conceptions of Ethnicity in Early Medieval Studies", u: Lester K. Little i Barbara H. Rosenwein, Debating the Middle Ages, Issues and Reading, Blackwell Publishers: Malden, Massachusetts, 1998., 15-24; Peter Štih i Vasko Simoniti, Slovenska povijest do prosvjetiteljstva, Zagreb: Matica hrvatska, 2004., 29-51.
Dopunska literatura: Ovisno o jezičnim kompetencijama studenata.

Objavljeno: 16.12.2014.