Jezik: hrvatski
Trajanje: 1 semestar
Status: obvezatni za znanstveno i nastavničko-znanstveno usmjerenje i izborni za prediplomski i diplomski studij
Oblik nastave:  1 sata predavanja i 1 sat seminara/praktikuma na tjedan
Sadržaj: Uz općeniti uvod u ekohistoriju i povijest europskog okoliša, ovaj predmet propituje temeljnu problematiku povijesti hrvatskog okoliša ranog novovjekovlja u regionalnim europskim kontekstima (poglavito Habsburške Monarhije, Osmanskog Carstva i Mletačke Republike te njihovog odnosa prema okolišu). Uvodni dio predmeta čini rasprava o pitanjima konceptualne naravi hrvatskog okoliša u regionalnim europskim kontekstima. Problemski dio predmeta sadržava teme o doživljajima okoliša u ranome novome vijeku, «pokoravanju prirode», gospodarima i posjednicima prirode, oslobađanju od prirodnih sila, krajoliku kao izvoru osjećaja, povratku prirodi, okolišu i društvenim pokretima, promjenama prirodnih (klima, tlo, vode itd.), bioloških (vegetacija, šuma, mikroorganizmi, epidemije itd.) i ljudskih čimbenika, o općenitom djelovanju čovjeka na okoliš u ranome novom vijeku, o utjecaju depopulacijskih i kolonizacijskih procesa na okoliš, o razvoju habitata i agrarnih struktura itd. Rasprava o ovim temama sadržava problematiku rada s izvorima i literaturom, obavijesti o najvažnijim historiografskim problemima te terenski rad.
Oblici provođenja nastave: Nastava bi trebala biti organizirana kroz problemska predavanja, rad u sklopu seminara (pisanje kratkih studentskih eseja, tjedna čitanja s analizom), praktikum (praktični rad na prilagođenim izvorima, vježbanje umijeća postavljanja istraživačkog pitanja, vježbanje pisanja stručnog rada) te terenski rad. Za rad u nastavi bit će osigurana čitanka.
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina): Cilj predmeta je razviti kritički smisao u studenata za razumijevanje i objašnjenje temeljnih procesa, struktura i fenomena povijesti hrvatskog okoliša ranoga novog vijeka u njihovim europskim regionalnim kontekstima, napose imperijalnima (Habsburška Monarhija, Mletačka Republika, Osmansko Carstvo). Jedan od ciljeva predmeta je razvijanje svijesti kod studenata o potrebi razumijevanja okoliša, njegove zaštite i održivog razvoja.
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: Kvaliteta i uspješnost izvedbe ovoga predmeta prati se anonimnom studentskom anketom, mentorskim ili ko-mentorskim radom sa studentima u pisanju diplomskog rada na predmetu srodne teme te na druge načine. Na problemskim predavanjima će se pratiti svi studentski doprinosi nastavi, a svaki pojedinačni doprinos će se uzimati u obzir pri donošenju konačne ocjene. U radu seminara/praktikuma pratiti će se studentski rad s izvorima i literaturom, izradbom problemskih bibliografija te izradbe seminarskog odnosno praktičnog rada. 
ECTS-bodovi i obrazloženje: 5. Pohađanje 30 sati nastave donosi 1 bod, izvršavanje nastavnih obveza (kratki eseji, prezentacije, analize izvora, bibliografije, izrada bazi podataka) 2 boda, pismeni ispit 2 boda. 
Način polaganja ispita i način provjere znanja: Na kraju nastave predviđena je pismena provjera znanja (40%), a u konačnu ocjenu (60 %) ulaze i  individualni studentski doprinosi u problemskoj nastavi te u radu seminara/praktikuma.
Popis ispitne literature
Delort, Robert – Walter, François, Povijest europskog  okoliša, Zagreb 2003., str. 53-77, 99-201.
Rogić, Veljko, Regionalna geografija Jugoslavije, Historijsko-geografski razvoj, knj. 1, Zagreb 1990., str. 105-156; Roksandić, Drago, Mimica, Ivan, Štefanec, Nataša, Glunčić-Bužančić, Vinka, Triplex Confinium (1500-1800): Ekohistorija, Split/Zagreb 2003., 65-99, 125-153, 227-249, 279-286, 377-394, 403-410.
Popis dopunske literature
Altić, Mirela, Povijesna kartografija, Samobor 2003., str. 177-301; Blanc, André, Zapadna Hrvatska,, Zagreb 1997., str. 83-327; Braudel, Fernand, Sredozemlje i sredozemni svijet u doba Filipa II., knj. 1, Zagreb 1997., str. 25-92; Crkvenčić, Ivan, Prigorje planinskog niza Ivančice, Zagreb 1958., str. 35-72; Kaser, Karl, Slobodan seljak i vojnik, Zagreb 1997., knj. 1, str. 55-247.
Mendras, Henri, Seljačka društva, Zagreb 1986, str. 27-155; Roksandić, Drago, Triplex Confinium ili o granicama i regijama hrvatske povijesti 1500-1800., Zagreb 2003., str. 3-23, 53-114.

Objavljeno: 16.12.2014.