Nastavni plan i program

    Program poslijediplomskog doktorskog studija Hrvatske moderne i suvremene povijesti u europskom i svjetskom kontekstu traje šest semestara. Program se sastoji od četiri obavezna predmeta, izbornih predmeta, doktorskih seminara i individualne nastave.

    Obavezni predmeti su stalni, što znači da se ne mijenjaju nakon završetka ciklusa, a sastoje se od problemskih kolegija, koji se mijenjaju nakon završetka svakog ciklusa. Izborni predmeti također se sastoje se od problemskih kolegija. Izborni predmeti mijenjaju se nakon završetka svakog ciklusa. Nastava iz obaveznih i izbornih predmeta koncipirana je problemski i to vodeći računa o specifičnim istraživačkim interesima i stručnim potrebama doktoranada. Sukladno tome pretpostavlja njihovu aktivnu participaciju kako u smislu predlaganja, pa i osmišljavanja konkretnih nastavnih sadržaja, tako i u pogledu izvršavanja nastavnih obveza.

    Izbor predmeta koje student na preporuku savjetnika, odnosno mentora slobodno bira iz ponude poslijediplomskog znanstvenog doktorskog studija Moderna i suvremena hrvatska povijest u europskom i svjetskom kontekstu, iz ponude ostalih doktorskih studija na Filozofskom fakultetu te iz ponude doktorskih studija na Sveučilištu u Zagrebu uvjetovan je njihovim sadržajem. U sadržajnom smislu izborni predmeti, naime, moraju korespondirati sa sadržajima iz hrvatske, odnosno iz europske/svjetske povijesti u 19. i 20. stoljeću.

    Osim u obliku obaveznih i izbornih predmeta, nastava na poslijediplomskom doktorskom studiju odvija se i u obliku doktorskih seminara, odnosno u obliku individualne nastave. Doktorske seminare izvode nastavnici i znanstvenici koji su kompetentni za razdoblje, odnosno za problematiku koju student namjerava obrađivati u doktorskom radu. Broj doktorskih seminara ovisi o broju upisanih studenata. Broj studenata u seminaru ne može biti manji od pet, niti veći od deset. Odabir literature koju će studenti na seminaru prorađivati prepušten je voditelju doktorskog seminara. U doktorskom seminaru sudjeluju svi studenti.

    Nastavu iz obaveznih i izbornih predmeta izvodi više nastavnika, koji samostalno kreiraju sadržaj svog kolegija. Za izvođenje nastave iz obaveznih i iz izbornih predmeta nadležan je nositelj predmeta. Nastavnike bira nositelj predmeta. Individualnu nastavu u načelu izvodi mentor, no uz odobrenje Vijeća programa u cijelosti ili djelomično može je izvoditi i svaki od nastavnika koji sudjeluje u izvođenju programa.

    Tijekom prva dva semestra nastava iz obaveznih predmeta izvodi se isključivo u obliku predavanja, s time da u prvom semestru student obavezno upisuje, odnosno sluša predmet Hrvatska moderna i suvremena povijesti. Tijekom drugog semestra, ovisno o istraživačkom afinitetu polaznika, odnosno o temi njegovog doktorskog rada, polaznik može birati između predmeta Hrvatska predmoderna i moderna povijest i predmeta Hrvatska suvremena povijest. Predmet Teorijske paradigme i analitičko-interpretativne metode u suvremenoj historijskoj znanosti obavezno upisuju svi studenti.

    Tijekom trećeg, četvrtog, petog i šestog semestra nastava se odvija isključivo u obliku doktorskih seminara. Uz doktorski seminar student je u trećem, četvrtom, petom i šestom semestru obavezan upisati i jedan od izbornih predmeta iz ponude poslijediplomskog znanstvenog doktorskog studija Moderna i suvremena hrvatska povijest u europskom i svjetskom kontekstu, iz ponude ostalih doktorskih studija na Filozofskom fakultetu te iz ponude doktorskih studija na Sveučilištu u Zagrebu ponude programa.

    Ispiti iz obaveznih predmeta polažu se nakon prvog, odnosno nakon drugog semestra. Osim položenih ispita iz obaveznih predmeta, za upis u treći semestar student je obavezan položiti i ispit iz drugog stranog (svjetskog) jezika, kao i ispit iz izbornih predmeta. Obaveza je Vijeća programa da u suradnji s nastavnikom osigura da sadržaj ispitivane građe znatnije ne optereti studenta.

    Tijekom prvog semestra, u suradnji sa savjetnikom, student odabire temu doktorske disertacije. Priprema za izradu disertacije započinje u drugom semestru, nakon što je temu disertacije odobrilo Vijeće programa doktorskog studija. Do početka trećeg semestra student je obavezan izraditi opširniji nacrt disertacije, koji je utemeljen na prethodno obavljenom sondiranju izvora i pregledu relevantne literature. Nacrt disertacije student prezentira pred Vijećem programa i pred ostalim polaznicima studija.

    Vijeće programa doktorskog studija svakom studentu na početku provog semestra određuje savjetnika, a do kraja drugog semestra i mentora za izradu disertacije. Obaveze savjetnika su da pružaju savjete studentu tijekom studija (izbor predmeta, izbor tema za izdradu radova koje je student obavezan izraditi tijekom studija, izbor teme za disertaciju itd.) i da u suradnji s mentorom prati njegov rad tijekom studija. Obaveze mentora su da vodi studenta kroz proces izrade doktorske disertacije. Jedan nastavnik može istodobno biti savjetnik najviše četvorici studenata, a mentor najviše dvojici studenata.

    U dogovoru sa savjetnikom i mentorom, a uz odobrenje Vijeća programa doktorskog studija, student može birati pojedine predmete ili pojedine module s drugih doktorskih studija. Količina nastave koju student sluša u okviru drugih doktorskih studija, osim u iznimnim slučajevima o kojima odlučuje Vijeće programa, ne može biti veća od trećine semestralnih nastavnih obaveza na matičnom doktorskom studiju u skladu s odredbom Statuta Sveučilišta u Zagrebu.

    Od lipnja 2018. godine važeće informacije o doktorskom studiju nalaze se
isključivo na novoj web-stranici: https://dokt-hist-mod.ffzg.unizg.hr/

Objavljeno: 27.05.2019.