Školska godina 2008./9.

Diplomski studij stare povijesti

Kolegij

POVIJEST STAROG ISTOKA I.

 

nositelj i predavač: dr. sc. Boris Olujić, izv. prof. 

Predmet: Povijest starog Istoka 

 

ECTS-bodovi: 6

 

Jezik: hrvatski

 

Trajanje: jedan semestar, prvi, zimski (ciklički)

 

Status: obavezan za drugostupnike studija stare povijesti koji ne moraju slušati Pomoćne povijesne znanosti na Odsjeku za povijest; oni koji slušaju PPZ biraju dva od tri klegija struke, Povijest starog Istoka I, Povijest Grčke i Rima I i Stara povijest hrvatskih zemalja I; izborni za ostale drugostupnike (Tip izbornosti: D).

 

Oblik nastave: 2 sata predavanja tjedno

 

Uvjeti: nema

 

Cilj: Kolegij je dio predmeta Povijest starog Istoka. Cilj je kolegija da osposobi studente za samostalan rad i razumijevanje najvažnijih procesa u dugom povijesnom trajanju prostora, na kojem nastaju prva organizirana društva.  Studente kolegijem upoznajemo s osnovnom terminologijom i kronologijom, ali i suvremenim paradigmama i mogućim teorijskim i praktičnim pristupima u istraživanju najstarije povijesti čovječanstva.

 

Uloga kolegija: Kolegij je dio obvezne nastave na diplomskom studiju stare povijesti te neophodna sastavnica predmeta Povijest starog Istoka.

 

Korištene metode: Interdisciplinarni pristup i korištenje spoznaja različitih humanističkih i društvenih znanosti (povijest, arheologija, antropologija, etnologija, povijest umjetnosti, sociologija i dr.). Kolegij će pokušati kombinirati pregledni i problemski pristup različitim aspektima povijesti starog Istoka

 

Sadržaj: Kolegijem se komparativno, dijakronijski i sinkronijski, prati povijesni razvitak nekoliko najstarijih žarišta prvih civilizacija, poput Mezopotamije, Sirije, Irana, Anadolije i istočnog Sredozemlja. Naglasak nije na faktografskom pregledu, već na razumijevanju povijesnih procesa, promjena, kontinuiteta i diskontinuiteta čovjekovog trajanja u prostoru.

 

Studentske obaveze (ispit, način praćenja kvalitete i uspješnosti rada): Maksimalan iznos 100 bodova (interna jedinica uspješnosti studenta), minimalan 60 bodova. Provjera znanja donosi najviše 30 bodova. Osobni istraživački zadatak donosi najviše 50 bodova; praćenje nastave i pohađanje konzultacija najviše 20 bodova.

 

Način praćenja kvalitete i uspješnosti rada nastavnika u izvođenju kolegija: anketiranje u okviru sveučilišne studentske ankete o procjeni kvalitete rada nastavnika i kvalitete izvedbe kolegija.

 

Literatura: Budući da su teme vrlo raznolike i individualne, svaki će polaznik osobno dogovarati literaturu, u skladu s postojećim parametrima u zadavanju obvezne i dopunske literature. Naglasak je na mentorskom radu s pojedinim radnim skupinama koje istražuju određene teme. Iscrpan popis literture bit će objavljen odmah nakon formiranja grupe i početka nastave. 

 

Raspored rada:

 

1. tjedan:

Postavljanje metodoloških okvira. Definiranje prostornih i kronoloških granica u kojima će se odvijati nastava povijesti starog Istoka. Gradivo je podijeljeno u četiri osnovne tematske skupine: 1. inovacije i uloga tehnologije u razvitku čovječanstva; 2. religijska povijest starog Istoka (rad na izvorima); 3. urbanizacija starog svijeta; 4. interpretacija arheoloških izvora u istraživanju povijesti ranih civlizacija. Problematiziranje prostora kao čimbenika povijesnog razvitka. Interakcija čovjek-okoliš i razvitak tehnologije, religijske koncepcije, nastajanje gradova i složenijih oblika organizacije društva. 

2. tjedan:

Neolitizacija starog Istoka: počeci zemljoradnje i uzgoja životinja, organiziranje prvih većih naselja, mreža uzajamnih kontakata između udaljenih prostornih cjelina (razmjena, kontakti, utjecaji). Pregled žarišnih zona neolitizacije ovog prostora, osnovne kronološke smjernice. Problematiziraju se osobine tehnološkog razvitka neolitičkih zajednica: način obrade zemlje, proizvodnja predmeta od pečene zemlje, različitih vrsta kamena, drveta, ali i općenito organizacija naselja i društva, duhovni svijet (postupak s mrtvima-tragovi pogrebnih rituala, različite religijske koncepcije i dr.). 

3. tjedan

5. i 4. tisućljeće prije Krista: promišljanje međuodnosa društvenog i gospodarskog razvitka i tehnoloških inovacija koje olakšavaju upravljanje i organizaciju društva (pojava pisma uvjetovana potrebom za lakše održavanje i gradnju kanala te općenito za lakše upravljanje sustavom; izum lončarskog kola, inovacije u graditeljstvu itd.). U novim urbanim cjelinama posebno mjesto zauzimaju hramski kompleksi. Hramovima te općenito kultovima i razvitku religije, u ovom razdoblju, bit će također posvećeno dosta pažnje.  
 

4. tjedan

3. tisućljeće na prostoru Mezopotamije: prve dinastije, Akadsko kraljevstvo, III. dinastija Ura. Ujedinjenje prostora Međurječja u veliku državnu cjelinu. 

5. tjedan

Urbanizacija Mezopotamije u 3. tisućljeću. Analiza bogate pisane baštine ovog razdoblja (tekstovi religijskog sadržaja, povijesni tekstovi, natpisi itd.). Konfrontacija arheoloških i pisanih vrela. 

6. tjedan

Sirija i Mezopotamija u prvoj polovici 2. tisućljeća prije Krista: Mari, Ebla, Starobabilonsko kraljevstvo, Staroasirska država.  

7. tjedan

Pravni tekstovi i zakonici na prostoru starog Istoka. Kozmogonijske i teogonijske koncepcije u religiji Mezopotamije: ep Enuma Eliš i dr. 

8. tjedan

Kasno brončano doba na prostoru starog Istoka, 15.-12. stoljeće prije Krista. Globalni ideološki koncepti (titula veliki kralj, kralj kao božji namjesnik na zemlji te veliki svećenik), stvaranje velikih država, internacionalizacija i stvaranje intezivnih diplomatskih kontakata Hetitskog kraljevstva, Egipatske države, Asirije, Babilonije, Elamskog kraljevstva. 

9. tjedan

Nadiranje "Naroda s mora", propast Hetitske države.

Trgovina Sredozemljem: sudionici, proizvodni centri, najvažniji trgovački putevi. 

10. tjedan

Veliko Asirsko kraljevstvo (934. - 612. prije Krista). Stvaranje globalnog imperija.

Politički marketing i ideološki koncepti asirskih kraljeva:  kraljevski natpisi i stele. Veliki gradovi: Niniva, Ašur, Kalhu (Nimrud), Dur Šarukin (Korsabad), Babilon. 

11. tjedan

Asirsko osvajanje Egipta 671. godine prije Krista. 

12. tjedan

Novobabilonska država (626. - 539.) i početak ekspanzije Perzijanaca

Bitka kod Karkemiša (605. prije Krista); Feničani - gradovi, trgovina, religija i kultovi; Frigija i Lidija. 

13. tjedan

Povijest perzijskog kraljevstva (6. - 4. stoljeće prije Krista). Početak helenističkog razdoblja na prostoru starog Istoka. 

14. tjedan

Zaključna razmatranja