Hrvatska i Europa u 19. stoljeću: komparatističke teme

Dr. sc. Petar Korunić, redoviti profesor

Dr. sc. Damir Agičić, izvanredni profesor

Dr. sc. Željko Holjevac, docent

ECTS bodovi: 6

Jezik: hrvatski

Trajanje: jedan semestar

Status: obvezatni

Oblici nastave: 2 sata predavanja i 2 sata seminara tjedno

Ispit: usmeni

Uvjet: završen preddiplomski studij

Sadržaj predmeta:

U predmetu će se produbljenije nego na preddiplomskoj razini govoriti o povijesti 19. stoljeća, kao i o položaju hrvatskih zemalja u tadašnjoj Europi i o odnosu hrvatskih političkih, gospodarskih i kulturnih elita prema bitnim pitanjima moderne europske povijesti. Obrađivat će se izabrane teme o kontinuitetima i promjenama u svjetlu modernizacijskih i nacionalno-integracijskih procesa, kao i o utjecajima europskih zbivanja na hrvatske zemlje, a također i o međusobnom prožimanju hrvatske i regionalne povijesti, primjerice teme poput: stanovništvo, demografske promjene, etnokonfesionalne varijable, agrarna transformacija, industrijalizacija, strukture zanimanja, komunikacije, urbanizacija, razvoj modernog školstva i kulture, širenje pismenosti, stambene i zdravstvene prilike, ekohistorijski aspekti, nacije i nacionalizmi, kapital i rad, vojska, pravo, svakodnevni život, obitelj, radnički pokreti i žensko pitanje, migracije, Hrvati u odnosu prema Francuskoj revoluciji, Napoleonovim ratovima, zbivanjima i reformama u Osmanskom Carstvu (osobito Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori), liberalizmu, konzervativizmu, socijalizmu, austroslavizmu, panslavizmu, federalizmu, trijalizmu, modernizacijskim procesima i stvaranju hrvatske nacije u kontekstu oblikovanja modernih nacija u Habsburškoj Monarhiji (Austro-Ugarskoj) i drugim europskim zemljama, revoluciji 1848./49., Istočnom pitanju, balkanskim krizama, Prvom svjetskom ratu i sl.

Cilj i kompetencije:

Cilj je proširiti znanja studenata na polju poznavanja problematike europske i svjetske povijesti od kraja 18. do početka 20. stoljeća općenito, kao i znanja studenata o položaju Hrvatske u Europi i o odnosima Hrvata s drugim europskim narodima u to doba. Usto, studenti će se osposobljavati za misaono što izdiferenciranije promišljanje hrvatske povijesti u europskom kontekstu i razumijevanje međusobnih prožimanja i uzajamnih uvjetovanja, a pripremat će se i za samostalan istraživačko-znanstveni rad, što podrazumijeva upoznavanje s problematikom, definiranje istraživačkog pitanja, pronalaženje literature i izvora, analiza sakupljenog materijala i, napokon, pisanje i prezentacija rada.

Način rada:

Nastava će se odvijati u obliku predavanja i seminara. Na seminarima će studenti, radeći na izvorima (arhivska građa, objavljeni izvori, novine, izvori na Internetu), pripremati seminarske radove i prezentacije o pojedinim pitanjima i problemima, raditi u skupinama i raspravljati o ključnim problemima i povijesnim procesima koji se tiču sadržaja seminara.

TJEDNI RASPORED:

1. tjedan

Predavanje: Uvodno predavanje. Osnovni pojmovi i metodološke odrednice. Historiografija.

Seminar: Upoznavanje s radom u seminaru, te s temama i izvorima.

2. tjedan

Predavanje: Hrvatsko i europsko stanovništvo. Etnokonfesionalne varijable. Demografske promjene. Životni uvjeti stanovništva: sličnosti i razlike. Migracije: iseljavanje i doseljavanje.